Alpac Capital bi da što pre preuzme upravljanje nad nezavisnim medijima u Srbiji 
Cviljenje novinarstva 
Odobrenje za prodaju N1 i Nove daje Vlada Luksemburga: Čemu žurba sa smenama direktora kad kupovina nije završena? 
Telekom Srbija, partner MAGA sveta u Poljskoj 
Kakvi mediji, takva demokratija: Spajanje Paramaunta i Vorner brosa 
Odgovoran pristup izvještavanju o klimatskim promjenama doprinosi boljem razumijevanju uzroka, posljedica i mogućih rješenja ovog problema te smanjuje prostor za širenje dezinformacija.
Mediji često, ukoliko uopšte izveštavaju o klimatskoj krizi, to čine ad hoc, odnosno tek nakon što se krizna situacija dogodi, i takvo izveštavanje ne odlikuju kontinuitet i strateško planiranje. Preporuka novinarima da temu klimatskih promena ne odvajaju nužno od drugih tema, već da informacije o klimi pokušaju da uključe u svoje svakodnevne priče, poručeno je sa konferencije „Uloga medija u suočavanju sa klimatskom krizom“ koja je održana 15. i 16. aprila u Američkom kutku u Novom Sadu u organizaciji Novosadske novinarske škole.
Tviter je saopštiio da neće više dozvoljavati oglašivače na svojoj platformi koji negiraju naučni stav oko klimatskih promena, sledeći politiku koju je uveo Gugl.
Dok su svetski lideri i aktivisti okupljeni u Glazgovu zabrinuto diskutovali o budućim klimatskim akcijama i dostizanju karbonske neutralnosti, Fejsbukom su kružile reklame u kojima se globalno zagrevanje, nastalo ljudskim aktivnostima, označava kao „obmana”, a višedecenijska predviđanja o klimatskoj krizi ocenjuju kao „pogrešna”.
Kritičari su, kako piše BBC, pozvali društvene mreže da se na isti način kao Google uhvate u koštac sa netačnim informacijama o klimatskim promjenama, kao i lažima o pandemiji koronavirusa.
S obzirom na opasnosti koje dezinformacije i lažne vesti mogu da izazovu, društvene mreže su počele da na različite načine proveravaju istinitost onoga što je preko njihovih platformi objavljeno.
Džejmi Vilson , urednik rubrike svet i Simon Džefri, njegov zamenik pokušali su da izborom tema pokažu koliko se ova kriza proširila.
Zaštita okoliša i klimatske promjene zauzimaju sve značajnije mjesto u svjetskim medijima. Zagađenje zraka u urbanim sredinama, borba lokalnog stanovništva protiv izgradnje mini hidroelektrana i afere oko deponija otpada, neke su od tema o kojima se može čitati u domaćim medijima. Medijsko izvještavanje o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, ipak, često sadrži senzacionalističke naslove, dezinformacije i manjak izvora, a u BiH gotovo da nema specijaliziranih novinara za temu koja zahtijeva poznavanje stručne terminologije.
