
Zamenica urednika Cenzolovke Marija Vučić i Saša Mirković iz Asocijacije nezavisnih elektronskih medija govorili su o finansiranju tabloida državnim parama u emisiji Među nama na Novoj S.

Na najnovijem konkursu za projektno sufinansiranje u Nišu, od dodeljenih 100 miliona dinara, četvrtinu je dobila firma INI Media za sajt nistv.rs. Ovo je firma koja stoji iza istoimenog prorežimskog kanala Niš TV, koji ni nema dozvolu za emitovanje, ali dobija novac od države. Odmah potom je TV Zona Plus, u vlasništvu sina Bratislava Gašića, koja je dobila 20 miliona dinara. Grad Niš je, inače, od 2015. godine do danas na konkursima podelio skoro 7 miliona evra medijima, od čega su najbolje prošli oni naklonjeni vlastima - za sedam najvećih otišlo je 2,5 puta više para nego za preostalih sto dobitnika ukupno.

Društvena i politička kriza dominantno se doživljava kao kriza demokratije, institucija i poverenja u javnu komunikaciju, a nalazi istraživanja ukazuju da su vladavina prava, funkcionalan društveni poredak i slobodni i pošteni izbori ključni prioriteti ispitanika, pokazali su danas objavljeni rezultati istraživanja Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) sprovedenog "među aktivnom javnošću Srbije".

Javni servis je od 2020. godine do danas za reklamiranje sopstvenih TV programa u prorežimskim tabloidima sklopio ugovore vredne više od 90 miliona dinara (oko 780.000 evra), pokazuju podaci Uprave za javne nabavke. RTS je najveći pojedinačni oglašivač na listi od četrdesetak javnih institucija i ustanova koje raspisuju tendere za oglašavanje i dodeljuju ugovore tabloidima. Zašto je RTS-u, nekomercijalnoj televiziji sa najvećom pokrivenošću, uopšte potrebno oglašavanje u drugim medijima, i to onim najneprofesionalnijim, iz javnog servisa nam nisu odgovorili.

Društvo sa ograničenom odgovornošću „Ini media“, koje je osnivač neregistrovane Niš TV, a koja uprkos tome godinu dana nesmetano emituje kablovski program, započet gostovanjem predsednika Srbije i Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, od svog „osnivanja“ je inkasirala najmanje 23 miliona dinara iz javnih izvora.

“Subotica grad budućnosti”, “Subotica grad potencijala”, “Subotica u srcu”, “Subotica u fokusu”, “Subotica na dlanu”… ovo su samo neki od naziva projekata podržanih putem konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja, koji bi trebalo da zadovolje tu potrebu, pre svega, lokalnog stanovništva.

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) pozvao je Regulatorno telo za elektronske medije da saopšti da li su lokalni mediji koje je preuzela kompanija „Best Media Team“, povezana sa izdavačima tabloida Alo i Informer, prijavili promenu vlasničke strukture, što je njihova zakonska obaveza, a ukoliko nisu da protiv njih pokrene postupke.

Za tri projekta o deci, zdravlju i kulturnim znamenitostima Beograda, Informer je iz beogradskog budžeta prošle godine dobio 10,5 miliona dinara (oko 90.000 evra). Pročešljali smo sadržaje objavljene u okviru tih projekata: ne samo da su tekstovi plaćeni milionima kratki, površni i banalni, već su u nekim slučajevima novinari „kraduckali“ rečenice i pasuse od drugih medija, ili iz svojih starijih tekstova, a za projekat o kulturnim znamenitostima Beograda (3,5 miliona dinara) čak i plagirali tekstove sa zvaničnog sajta Grada. Nisu bili ništa manje lenji ni kad je reč o zvanju sagovornika, pa su za neke tekstove jednostavno uzimali izjave iz drugih medija bez navođenja izvora.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija (MIT) potvrdilo je danas za Udruženje novinara Srbije (UNS) da je, čim je utvrdilo da su kandidati za članove komisija za ocenu medijskih projekata Slavoljub Ristić i Biljana Ratković Njegovan postali javni funkcioneri, blokiralo mogućnost da oni budu birani u komisije.

"Atmosfera u Skupštini Srbije potvrđuje kontinuitet politike destrukcije, koja treba da stvori privid demokratije i parlamentarizma, a ovo što se dešava u našem parlamentu je daleko od toga", ocenio je za N1 univerzitetski profesor u penziji Rade Veljanovski povodom današnje sednice, a na kojoj poslanici raspravljaju o tzv. Petrašinovićevim zakonima.