05. jun 2017.

MEDIJI I NOVINARI: Kako kreirati javno mnijenje

Da bi mogli obavljati svoje odgovorne funkcije, mediji moraju biti slobodni. O njihovoj slobodi brine svatko tko brine o demokraciji i dobrobiti građana. Sloboda izražavanja standardni je zahtjev globalnih i europskih dokumenata

Ponajprije nekoliko općenitih napomena. Mediji su mnogo više no što se čini. Oni nisu obični medijatori između događaja i publike ni diseminatori informacija, već su danas vladari javnog prostora. A u javnom prostoru se zbivaju dogovori zainteresiranih građana o zajedničkim uvjetima njihovog suživota, događa se demokracija.

Mediji obavještavaju te komentiraju događaje i procese na osnovu kojih građani donose odluke. Mediji i novinari su, stoga, i ko-kreatori i osobnog i javnog mnijenja te važni sudionici i u demokratskim procesima i u svakodnevnim egzistencijama ljudi.

Da bi mogli obavljati svoje odgovorne funkcije, mediji moraju biti slobodni. O njihovoj slobodi brine svatko tko brine o demokraciji i dobrobiti građana. Sloboda izražavanja odnosno medija je standardni zahtjev i globalnih i europskih dokumenata, kako Vijeća Europe, tako i Europske unije, uključujući i rezolucije ministarskih konferencija o medijima (Beč 1993, Prag 94, Reykyavik 2009, Beograd 2013). Dokumente koje smo potpisali i ratificirali, kao i odluke međunarodnih organizacija kojih smo članovi (npr. presude Europskog suda za ljudska prava), dužni smo uvesti u domaće zakonodavstvo i domaću sudsku praksu.

Sloboda i sigurnost novinara

Medije tvore novinari. Da bi mediji bili slobodni, novinari moraju biti slobodni i sigurni. Stoga se briga o slobodi medija premješta na brigu za slobodu i sigurnost novinara.

Nijedna sloboda nije bez obaveza. Novinari su obavezni svoj posao obavljati profesionalno, obavještavati cjelovito, raznovrsno i nepristrano.

Organi države zaduženi su za očuvanje i unapređenje javnog dobra i dužni su osigurati slobodu medija te slobodu i sigurnost novinara. U tome poslu dvostruka odgovornost leži na parlamentarcima – parlamenti trebaju osigurati normativni okvir za spominjane slobode, ali i redovito, barem jednom godišnje, nadzirati primjenu medijskih zakona.

Posebnu pažnju zaslužuju javni mediji. I tome je više razloga, kako temeljem internacionalnih dokumenata, tako i temeljem akademskih istraživanja.

Karakteristično, javni mediji:

– promoviraju javne interese i javno dobro te nisu podložni ni tržišnim i profitnim diktatima, ni komercijalnim sadržajima, ni partikularnim odnosno stranačkim interesima

– proizvode kvalitetan i raznovrstan program (informacijski, edukacijski, kulturni, zabavni, sportski) za raznovrsne publike. Demokracija počiva na priznatoj pluralnosti, dakle različitosti ljudskih interesa

– svojim visokim standardima kvalitete programa utječu i na kvalitetu privatnih medija

– informiraju cjelovito i nepristrano

– glavni su izvor informacija, obavljaju cjelovito, kvalitetno, uravnoteženo i vjerodostojno političko informiranje i povećavaju političku participaciju građana

– proizvode specijalizirane programe i emisije, otvaraju tematske kanale (npr. za manjine) i doprinose socijalnoj inkluziji i koheziji

– djeluju edukativno – npr. školska TV, emisije o ljudskim pravima, njegovanje multikulturalnosti i tolerancije, kampanje protiv govora mržnje i isključivosti svih vrsta…

– maksimalno su dostupni

Parlamenti, kao najviše i najšire političko tijelo, aktom o osnivanju javnih medija određuju njihovu misiju. Načini primjene te misije moraju biti prepušteni novinarima. Uređivačka politika i unutarnja organizacija javnih medija spada u njihovu institucionalnu autonomiju. Javni mediji moraju ostati slobodni i samostalni i djelovati u okviru spominjane misije.

Ako dođe do velikih problema u radu javnih medija, razlog tome mogu biti neadekvatan zakon, neprimjerena ili tek djelomična primjena zakona, neprimjerena uprava javnih medija, ili neka kombinacija spomenutih neprimjerenosti. U svakom od tih slučajeva prvenstveno je odgovoran parlament, bilo tako što je usvojio neproduktivan zakon, bilo tako što ne nadzire primjenu zakonskih odredbi o slobodi i neovisnosti medija.

Pokatkad se zaboravlja da su javni mediji različiti od državnih te da nisu podložni ni postojećoj vladi kao ni ikojoj političkoj opciji, već javnom dobru te stoga i upravljanju i javnome nadzoru. Strukturu i zadaće tog upravljanja kao i nacionalnih regulatora određuje parlament, ali u ime principa i srednjoročne održivosti, a ne u interesu trenutačno vladajuće političke grupacije.

Dva paradoksa

U tome susrećemo dva paradoksa. Prvi je da u javnim medijima vlada ima disproporcionalne obaveze u odnosu na prava – ona treba osigurati srednjoročnu i održivu financijsku osnovu za optimalno funkcioniranje javnih medija a jedino pravo vlade je da posredno nadzire trošenje alociranoga novca.

Drugi paradoks je mnogo složeniji, to je odnos političara i novinara. Političari se udvaraju novinarima da ih prikazuju što pozitivnije i da ih ne kritiziraju, novinari se udvaraju političarima da dobiju ekskluzivne informacije iz prve ruke. Političari su, međutim, dužni osigurati slobodu novinara i štititi ih od svakog vanjskog utjecaja, političkog i financijskog, kao i od vlastitih pritisaka.

Svako djelovanje u javnom prostoru treba cijeniti te njegovati sferu javnosti, uključujući i djelovanje medija. U brojnim akademskim raspravama mediji su smatrani četvrtim stupom vlasti, a u zadnjih desetak godina sve se više raspravlja o medijatizaciji društva i politike, o društvenim procesima koji sve više ovise o medijima (“ono što nije objavljeno na TV-u nije se ni dogodilo”), o prilagođavanju različitih društvenih događanja logici medija. Moć medija stalno raste.

Zahvaljujući digitalizaciji i internetu svjedočimo brzome razvoju novih medija te novih oblika prikupljanja, komponiranja i raspačavanja vijesti. Redefiniraju se novinarstvo i novinari, živimo brze promjene, uključujući i evoluciju korisnika medija, postajemo globalno informacijsko društvo, Internet nema granica, osim jezičnih barijera. S jedne strane se pokretnim platformama ubrzava prikupljanje i raspačavanje vijesti, no s druge, te su vijesti počesto neprovjerene pa i lažne, fake news. Javni mediji bi svojim kadrovskim i tehničkim potencijalima mogli i trebali prednjačiti u korištenju novih medija i širenju provjerenih informacija.

Politika je onoliko dobra koliko zadovoljava potrebe naroda, ali i koliko koristi savjete stručnjaka. BiH ima odlične i međunarodno priznate eksperte u području medija i treba maksimalno koristiti njihove savjete u kreiranju vaših novih medijskih politika. Uvjeren sam da će vam i Vijeće Europe svesrdno pomagati u iznalaženju novih rješenja za tekuće probleme javnih medija.

Predani rad na unapređenju mladih demokracija obuhvaća i brigu o slobodi javnih medija i novinara – sloboda medija promovira slobode u društvu i indeks je tih sloboda. Ako riječima dajemo pravo značenje i ako politički dana obećanja shvaćamo kao obaveze, demokracija je do danas najbolji način slobodnog suodlučivanja ljudi o njihovom suživotu, demokracija je uvjet slobode, a sloboda je ključna pretpostavka ljudske sreće. Želim vam puno uspjeha u tome složenome poslu, u stvaranju društvenih uvjeta za ljudsku sreću, što uključuje ne samo održanje već i unapređenje javnih medija.


Uvodna riječ Dr Gvozdena Flege na seminaru «Nezavisnost i nepristrasnost medija» koji su organizirali Vijeće Evrope i Parlamentarna skupština BiH 29. maja u Sarajevu. Dr Flego je počasni član Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend