21. feb 2020.

Ljudski o ljudima u pokretu: Vratite im dostojanstvo

Piše Vanja Stokić
IZVOR Lgbti.ba

Kako medijski izvještavati o ljudima u pokretu? Kada govorimo o odnosu prema migrantima i izbjeglicama, Bosna i Hercegovina kao država iz dana u dan pada na ispitu ljudskosti. Humanitarnu katastrofu spriječavaju volonteri/ke, nevladin sektor i građani/ke koji se samostalno organizuju u servise pomoći. Mediji koji su većini građana/ki jedini izvor informacija, nerijetko prenose izjave pune mržnje usmjerene prema ljudima u pokretu, ne dajući im priliku da na njih odgovore ili barem ponude svoju verziju priče.

21. feb 2020.

Bosanskohercegovački mediji o Srbiji

Piše Nedim Sejdinović

Potpisnik ovih redova proteklih decenija učestvovao je na brojnim regionalnim medijskim skupovima, i primetio jednu konstantu: po pravilu se među učesnicima iz različitih eks-jugoslovenskih država vodi retorička borba za prvo mesto u disciplini čija je medijska scena zapravo – najgora. 

06. feb 2020.

Novinari na Zapadnom Balkanu bez adekvatne psihološke podrške

Piše Nejra Hasečić

Stres i trauma svakodnevno su prisutni u novinarstvu i zbog toga je pružanje psihološke podrške medijskim radnicima veoma važno u očuvanju njihovog mentalnog zdravlja, smatraju psihoterapeuti, predstavnici novinarskih udruženja, ali i novinari iz zemalja Zapadnog Balkana u kojima sistemsko pružanje takve pomoći ne postoji.

27. dec 2019.

Kako prilagoditi medijski sadržaj generaciji Z?

Piše Tamara Zablocki

Pew Research Center, posvećen istraživanjima javnog mnijenja o aktuelnim društvenim pitanjima među različitim demografskim grupama, svjestan da se navike ljudi uveliko razlikuju upravo prema generacijskoj pripadnosti, generaciju Z definiše kao ljude rođene između 1997. i 2012. Generacija Z slijedi generaciju milenijalaca, kojoj pripadaju oni rođeni između 1981. i 1996. a kao i svaku drugu generaciju, i ovu su oblikovale specifične političke, ekonomske i tehnološke okolnosti u kojima je odrastala. Između ostalog, mladi ljudi rođeni nakon 1997. stasavali su uz mobilne uređaje, sveprisutnost interneta i neprestanu povezanost putem društvenih mreža.

12. dec 2019.

Kako je došlo do gašenja portala Antimigrant?

Mreža za izgradnju mira nedavno je objavila saopštenje da portal Antimigrant više nije u funkciji. Kako stoji u saopštenju, početkom decembra Vijeće za štampu i online medije je obavijestilo Mrežu za izgradnju mira da je zahvaljujući zajedničkim i koordiniranim naporima objavljivanje sadržaja na portalu Antimigrant zaustavljeno. 

01. dec 2019.

Pažnja, Pazarić!

Piše Mersiha Drinjaković

Fotografije na kojima se vide mučni detalji tretmana štićenika u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, a koje je objelodanila Sabina Ćudić, zastupnica u federalnom parlamentu, pokrenule su lavinu događanja, demonstrirale moć medija i javnosti, te natjerale vlast na djelovanje. Tromo i nevoljno, ali, ipak, djelovanje.

07. nov 2019.

Izložba „Mi smo novinarkE“ otvorena do 8. novembra

Profesionalno i rodno zasnovano nasilje nad novinarkama u BiH tema je izložbe „Mi smo novinarkE“, koja je otvorena u Sarajevu od 31. oktobra do 8. novembra u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, u organizaciji Udruženja BH novinari. Na izložbi je postavljeno 20 fotografija novinarki koje su doživjele neku vrstu fizičkog, verbalnog ili online nasilja, bile žrtve mobinga, političkih i drugih pritisaka, mizoginije, šovinizma ili su im uskraćena radna prava. Pored fotografija, nalaze se izjave novinarki koje govore o iskustvima koja su doživjele, a vidljivo je da većina napada i uvreda dolaze od političara ili menadžera i urednika medija.

11. okt 2019.

Društvene mreže kao oružje za uništavanje života

Piše Belma Buljubašić

Krajem prošlog mjeseca u Dnevnom avazu je objavljen kratki tekst u kojem je navedeno da učiteljica Dijana Pelidija, koja je zaposlena u osnovnoj školi Čengić Vila 1 u Sarajevu, na svom Facebook profilu objavljuje slike sa šajkačom. Objava od dvije rečenice sadrži screenshot koji ukazuje na to da je Pelidija zaposlena u toj školi kao radnica u produženom boravku i fotografiju učiteljice sa šajkačom na glavi. 

Send this to a friend