23. nov 2021.

Brnabić: Niko nema transparentniji sistem nadgledanja u slučaju pretnji novinarima

Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da jednom mesečno ima sastanak sa Radnom grupom za bezbednost i zaštitu novinara, gde se mesečno utvrđuje koliko je i koje su bile pretnje i kako se po tim pretnjama postupalo.

Ona je,posle sastanka sa predstavnicima saveza samostalnih sindikata Srbije, na pitanje novinara o pretnjama koje je dobila novinarka Vojvođansko istraživačko-analitičkog centra (VOICE) Ivana Gordić zbog tekstova o fabrici za prerađivanje guma Linglong, rekla da smatra da niko od Srbije nema transparentniji sistem nadgledanja i rada u slučaju pretnji ili napada na novinare.

„Pretnje novinarima se prijave, nadležni organi odmah reaguju, Republičko javno tužilaštvo ima obavezu da reaguje u prvih sedam dana i to se dešava,“ istakla je premijerka.

Govoreći o situaciji kada su, prema rečima Gordić, kineski radnici pokušali da spreče novinarske ekipe da snime preseljenje vijetnamskih radnika, premijerka je rekla da ne može da govori ništa o pojedinačnim situacijama i da o konkretnoj situaciji ne zna ništa.

„Da je meni neko zabranio slobodu kretanja, ostala bih tu, pozvala Ministarstvo unutrašnjih poslova i oni bi rešili situaciju,“ rekla je Brnabić.

Rast minimalne cene rada veći nego rast BDP-a ove godine

Premijerka Srbije Ana Brnabić ocenila je danas da vlada ide u dobrom smeru u oblasti radno-pravnih odnosa, ali da još postoji mnogo problema koje treba rešiti.

Premijerka je, posle sastanka sa predstavicima Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS), izjavila da će država smanjiti poreze i povećati neoporezivi deo zarada da bi smanjila udar na poslodavce.

„Ohrabruje to što imamo kontinuiran rast plata i što je predlogom budžeta za 2022. godinu, koji ću sutra predstaviti u Narodnoj skupštini, predložen rast minimalne cene rada od 9,4 odsto ove godine, čime minimalac prelazi 35.000 dinara,“ rekla je Brnabić.

Ona je dodala da će rast minimalne cene rada biti mnogo veći nego što je rast bruto domačeg proizvoda (BDP) ove godine, za koji se očekuje da bude „nešto preko sedam odsto“.

„Posebno je to bilo dramatično drugačije 2020. u vreme najgore kovid krize, kada je minimalac povećan za 6,6 odsto, a imali smo ekonomski pad od 0,9 odsto,“ izjavila je premijerka.

Brnabić je rekla i da su na sastanku upoređivali plate od avgusta 2014. godine do danas i da je ocenjeno da je rast plata u javnom sektoru bio 42 odsto, u realnom 52 odsto.

„Taj jaz između plata u javnom sektoru i plata u privredi se malo smanjio, sad je nešto iznad 14 odsto, a bio je i preko 20 odsto,“ objasnila je premijerka.

Podsetila je i da je budžetom za narednu godinu predloženo povećanje plata u javnom sektoru za 7,4 odsto.

Ona je dodala da je paket mera državne podrške u vreme kovid krize u vrednosti osam milijardni evra bio ciljan na to da ne dođe do povećanja nezaposlenosti, te da je tokom pandemije otvoreno 60.000 novih radnih mesta.

„Gledamo da napravimo jedno sigurno, predvidivo poslovno okruženje kako bi kontinuirano rasla zaposlenost, a sa rastom zaposlenosti tržišno će polako rasti i prosečne plate, a samim tim i minimalna cena rada,“ rekla je Brnabić.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović istakao je da su sindikati spremni da nastave razgovore sa vladom Srbije i da je za njih najvažnije pitanje rasta plata i minimalne zarade.

On je izjavio da su sindikati u pregovorima o minimalnoj zaradi „učestovali, ali nisu pregovarali“ i da je takav metod neprihvatljiv za ubuduće.

„Bitno je da se u narednom periodu sa sindikatima, pogotovo u javnom sektoru, pregovara i razgovara kolike će biti plate za naredni period, naravno u skladu sa mogućnostima koje kao država imamo u ovom momentu,“ rekao je Orbović.

On je dodao da je vrlo značajno i pitanje realnog sektora u kom se, prema njegovim rečima, radnicima u pojedinim firmovima daje otkaz i zabranjuje se sindikalno organizovanje.

Govoreći o radnicima iz Vijetnama koji rade na gradilištu kineske fabrike guma Linglong, Orbović je ocenio da je taj događaj doveo do „velike bruke za Srbiju“ i da su najveću ulogu u tome imale agencije koje su dovele radnike u Srbiju, a koji su imali neprihvatljive uslove smeštaja.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend