
Povod za više od polovine napada (58%) bili su događaji povezani sa parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, na kojima je ubedljivu većinu u parlamentu osvojila Studentska lista.
SĆF je nastavila da prati napade predstavnika SNS-a i posle izbornog poraza te stranke, s obzirom na to da nova vlast još nije formirana, a predstavnici dosadašnje vlasti i dalje obavljaju ključne državne funkcije i raspolažu institucionalnom moći.
Oktobarski monitoring uključuje verbalne napade Aleksandra Vučića sve dok je, kao nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ i kandidat za premijera, predvodio vladajuću stranku u izbornoj kampanji. Praćenje njegovih izjava je okončano govorom u kome je 25. oktobra priznao izborni poraz, s obzirom na to da je od tog trenutka on građanin bez javne funkcije.
Uprkos tome što je monitorisan kraće od ostalih, Vučič je u oktobru ubedljivo prednjačio sa 63 napada, što predstavlja gotovo 40 odsto svih zabeleženih slučajeva.
Osnovni narativ u tim napadima bile su tvrdnje da su strane službe uložile milijarde evra u medije i nevladine organizacije kako bi srušili vlast, pa čak i Srbiju. Redakcije N1, Nova S, Danas i Radar predstavljao je kao ključne instrumente tog rušenja. Vučić je govorio o milijardu i 300 miliona evra koje je, navodno, dobio nevladin sektor i još „pet ili šest milijardi” koji su spolja uplaćeni medijima za rad protiv vlasti i države.
Vučić je N1 i Novu S nazvao i „aparatom za vođenje specijalnog rata protiv Srbije“. Tvrdio je da su ove redakcije „kriminalni mediji“ i „direktna produžena ruka stranih obaveštajnih agencija“.
Za Vučićem, po broju napada na medije u oktobru slede: doskorašnji narodni poslanik SNS-a Nebojša Bakarec (38); vršiteljka dužnosti predsednice Republike Ana Brnabić (22); doskorašnji narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović (10); ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali (9) i predsednik SNS-a Miloš Vučević (8).
Od 137 napada na medije, čak 110 (80%) odnosilo se na redakcije doskorašnje Junajted grupe – N1, Novu, Danas, Radar i Forbes. Kako su zvaničnici često u jednom napadu targetirali više redakcija, broj njihovih pojedinačnih pominjanja je veći: N1 je bio meta 92 puta, Nova 59, Danas 13, Radar 11 puta, a Forbes dva puta.
Na meti su bili i istraživačke redakcije KRIK i BIRN, portali Raskrikavanje i Direktno, televizija Insajder, javni medijski servis Radio-televizija Srbije (RTS) i Radio Beograd, novinarska i medijska udruženja UNS, NUNS, NDNV i ANEM, kao i regionalni mediji.
Posebno intenzivna kampanja protiv N1 pokrenuta je 19. oktobra, pošto je ova televizija odbila da Aleksandar Vučić predstavi listu SNS-a u njenom predizbornom programu. Televizija je svim listama ponudila 24 minuta, ali je od SNS-a tražila drugog predstavnika, uz obrazloženje da je Vučić godinama odbijao njene pozive, dok je novinare optuživao za terorizam i rušenje države. Ponudila mu je razgovor posle izbora.
Ova odluka N1 bila je povod za najmanje 24 napada. Vučić je odluku poredio sa nacističkim metodama, Ana Brnabić sa obeležavanjem Jevreja žutim trakama, a Miloš Vučević je govorio o „političkom reketiranju i cenzuri“. Nebojša Bakarec je zaposlene nazivao „nacistima sa N1“, a funkcionerka SNS-a Vladanka Malović govorila o „medijskom fašizmu“. U pro-SNS medijima objavljen je snimak razgovora Vladanke Malović, kao šefice informativne službe stranke, sa direktorom vesti N1 Branislavom Šovljanskim, koji je prema navodima televizije snimljen bez njegovog znanja.
Tokom poslednjih 48 sati pre izbora, zvaničnici su optuživali N1 i Novu S da svojim izveštavanjem krše izbornu tišinu. Na dan izbora, Srpska napredna stranka odbila da akredituje novinare N1, Nove, Danasa i Radara za izveštavanje iz svog izbornog štaba.
Posle pobede Studentske liste, zvaničnici su kritičke redakcije počeli da nazivaju „režimskim medijima”. Ovaj narativ nastavljen je i u novembru, a preuzeli su ga i pro-SNS mediji.
Ana Brnabić je medije i nakon izbora optuživala za „psihološku operaciju“ koja je „stravična po Srbiju”. Vladimir Đukanović je tvrdio da će RTS nakon izbora postati N1 i izveštavati „krajnje antisrpski“.
Tokom oktobra direktno su napadani i pojedinačni novinari, u 26 slučajeva. Polovina napada odnosila se na Dinka Gruhonjića, novinara i profesora Univerziteta u Novom Sadu, kog vlast SNS-a optužuje za zalaganje za otcepljenje Vojvodine od Srbije, ali i za koordinatorsku ulogu u biranju kandidata i osmišljavanje programa Studentske liste.
Gotovo trećina napada na novinare (9) odnosila se na reportere i voditelje N1 i Nove S: Đura Svilara, Mladena Savatovića, Olju Bećković, Ratka Femića, Tanju Aleksić i Vojislava Stevanovića.
Na meti su bili i Saša Dragojlo (BIRN), Aleksandar Radić (Nedeljnik) i Ana Lalić (NDNV).
Poseban slučaj institucionalnog zastrašivanja zabeležen je na samom kraju meseca, kada je Više javno tužilaštvo u Beogradu, pošto je RTS emitovao izjavu vojnog analitičara i novinara Aleksandra Radića, najavilo policijsko ispitivanje kada, kako i sa kim je Radić komunicirao radi davanja izjave. Za Radićem je, kako je navelo VJT, raspisana poternica jer se sumnjiči za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije i odavanje tajnih podataka. Slučaj je povezan sa njegovim ranijim istupima o mogućoj upotrebi zvučnog oružja nad demonstrantima na velikom protestu u Beogradu 15. marta 2025. godine, o čemu je Radić među prvima javno govorio.
TOP 5
- Aleksandar Vučić
Što se tiče najprljavijeg ološa sa N1 i Nove S i ostalih, svaku reč koju su izgovorili su slagali. I samo su radili taj prljavi posao za nekog drugog, misleći da će ne znam šta da naprave. Evo, sad čekam da me gone za zvučni to. Nemojte za nešto sitno. Dajte za zvučni top. Ološe jedan pokvareni. I kao što vidite, moj jezik se tek sad razvezao i tek će.
*Deo govora u kome je Vučić priznao izborni poraz SNS
- Ana Brnabić
Obećavali su revolucionarni teror, vidimo revolucionarni teror. Tokom kampanje nisu dali Aleksandru Vučiću da govori. Za vreme izborne tišine su ga napadali i lagali o njemu i njegovoj porodici jer su znali da ni on ni bilo ko od nas ne može da odgovori zato što poštujemo zakone naše zemlje. Sada, manje od 72 sata nakon njihove pobede na izborima, kreću u hajku za hapšenje Aleksandra Vučića.
*Komentar na tekst Forbes-a o mogućem saslušanju Aleksandra Vučića pred
tužilaštvom zbog pada nadstrešnice u kom je stradalo 16 osoba
- Ana Brnabić
(…) On treba, valjda, da bude i fizički eliminisan, zato što se to dešavalo u nacističkoj Nemačkoj, koja je jedina baštinila ovakve vrednosti kakve baštini N1. To se upravo dešavalo takvim ljudima kojima je stavljena žuta traka na ruke i onda su, naravno, poslati u koncentracione logore, zato što za njih na ovom mestu, valjda na ovom svetu, nije bilo mesta.
*Izjava o odluci redakcije N1 da listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ u njenom programu ne predstavlja Aleksandar Vučić
- Vladanka Malović, članica Predsedništva i predsednica Službe za informisanje SNS
Tužite me koliko hoćete i gde hoćete, istinu da promenite ne možete, a istina je da je juče do kraja ogoljena brutalna diskriminacija nacističkog tipa koju godinama sprovodite prema Aleksandru Vučiću. (…) Dali ste sebi za pravo da vi kao privatni medij određujete političkim partijama ko sme, a ko ne sme da ih predstavlja, i to je ništa drugo do ogoljena nacistička metoda, gde se jednom čoveku praktično stavlja žuta traka oko ruke, proglašava se nepoželjnim i zabranjuje mu se pravo na reč, mišljenje, postojanje u medijskom prostoru. U prethodne dve godine svedoci smo da ste direktno učestvovali u pokušaju razaranja Srbije, i bili direktni podstrekači širenja mržnje, podsticanja nasilja prema svima nama koji podržavamo politiku Aleksandra Vučića.
*Otvoreno pismo povodom odluke redakcije N1 da listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ u njenom programu ne predstavlja Aleksandar Vučić
- Siniša Mali, ministar finansija u tehničkom mandatu
Kada saberete sav novac koji je ušao kroz razvoj blokaderskih medija, N1, Nova S, to su sve bili stranci, strani fondovi, to su milijarde evra. Neko je morao da plaća te plate, neko je morao da plaća te licence, njihove troškove i sve ostalo (…) Da bi oni mogli da sprovedu obojenu revoluciju do kraja.
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Silovanje ili cenzura: Na šta to smrdi Pepe le Tvor?
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.