17. dec 2018.

Političke karikature u SAD – slobodno izražavanje ponekad ima visoku cenu

Političke karikature postoje otkad postoje političke diskusije i neslaganja. U Americi su one deo kulture I istorije, I bez obzira koliko su kontroverzne, zaštićene su Prvim amandmanom američkog Ustava koji garantuje slobodu izražavanja. Novinarka Glasa Amerike Džuli Tabo razgovarala je sa Metom Vokerom, dobitnikom Pulicerove nagrade za karikaturu.

Metu Vorkeru crtanje karikatura je profesija.

On je stalno zaposlen kao karikaturista medijske organizacije Politiko, čije je sedište u predgrađu Vašingtona.

„Naš rad je jedna čudna mešavina, pošto iznosimo ozbiljne komentare o važnim temama, ali to ne radimo preterano ozbiljno. Svoje mišljenje izražavamo komičnim crtežima“, kaže Vorker.

Vorker, koji je dobitnik Pulicerove nagrade za karikaturu, kaže da je najveća prednost političkih karikatura mogućnost brzog prenosa mišljenja.

„Kada nešto nacrtam i stavim tekst u oblačić… možete da pročitate tekst u roku od četiri sekunde i shvatite poentu. Poruka treba da vas pogodi direktno, snažno i brzo i da toga budete svesni”, kaže on.

Jedna Vorkerova karikatura je, na primer, inspirisana poznatom slikom američkog umetnika Normana Rokvela na kojoj je prikazan tradicionalni prizor iz američke kulture.

Karikaturista kaže da se njegov zanat, vremenom, usavršavao.

„Kada sam počeo da crtam, pre 40 godina, političke karikature su bile jedan crno-beli crtež u novinama. Današnje karikature mogu da budu u boji, animirane, ili pravi politički strip“, kaže on.

Takve su karikature novinara Džejka Halperna i ilustratora Majkla Slouna, dobitnika Pulicerove nagrade za 2018. godinu. Njihov rad je trenutno izložen u vašingtonskom muzeju medija – Njuzium. Serija crteža je priča o strahotama kroz koje su prošle dve porodice iz Sirije na putu do Sjedinjenih Država gde su 2016. dobile izbeglički status.

„Od nastanka ove zemlje, političke karikature su ilustrovale probleme i društvene rasprave, od karikature Bena Frenklina “Priruži se ili umri” koja predstavlja zmiju rasparačanu na komade kao simbol potrebe jedinstva 13 američkih kolonija. Tako da su one uvek bile deo ove zemlje, a i u celom svetu predstavljaju način slobodnog izražavanja ideja i različitih mišljenja“, kaže Peti Rul, zamenica direktora muzeja Njuzium.

Međutim, slobodno izražavanje ponekad ima visoku cenu.

Islamski teroristi su 2015. godine upali u redakciju francuskog satiričnog magazina Šarli Ebdo, koji je nekoliko puta objavio karikature proroka Muhameda. U napadu je ubijeno 12 osoba, među kojima nekoliko poznatih karikaturista.

„U okvirima svoje kulture, oni svakako imaju pravo da budu uvređeni, ali nemaju pravo da dođu u Pariz i pobiju karikaturiste. Mnogi karikaturisti su bili primorani da pobegnu iz svojih zemalja, jer su bili dovoljno hrabri da kritikuju režim ili političke ličnosti”, kaže Vorker.

Met Vorker se nada da će današnja burna vremena ljudi ceniti pravu vrednost karkikatura kao mešavinu dobre političke poruke i duhovitosti. On podseća da cilj karikaturista nije da razljute ljude, već da ih navedu na razmišljanje.

Video prilog pogledajte na sajtu N1 (Izvor: VOA)

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend