U kategoriji za izuzetno istraživačko novinarstvo prvu nagradu je osvojila novinarka iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Hannah Dreier za priču o djeci migrantima koja u SAD-u trpe eksploataciju. Dreier je, kako navode organizatori, provela godinu dana putujući SAD-om i izvještavajući o tome kako djeca koja putuju bez roditelja rade opasne poslove. Nakon objavljivanja njenih priča, predsjednik SAD-a je, kako se navodi, najavio formiranje posebne radne grupe i uvođenje promjena u procesu pružanju podrške djeci migrantima.
Novinari iz Njemačke, Christian Salewski, Sebastian Kempkens i Greta Taubert, osvojili su prvu nagradu u kategoriji za izvještavanje o okolišu. Nagrađeni su za priču koja je nastala kao rezultat šestomjesečnog istraživanja o “ekološki prihvatljivim” pohvalama sportskog brenda Adidas iz kojeg su tvrdili da su dresovi nacionalnog fudbalskog tima Njemačke napravljeni od recikliranog materijala – Parley Ocean Plastic – za šta su novinari utvrdili da je laž.
U kategoriji za doprinos građanskim pravima, nagradu je osvojila novinarka Anna-Catherine Brigida koja je razotkrila da je bivši predsjednik Hondurasa Huan Orlando Hernandez kreirao tehnološki nadzorni sistem kako bi zaštitio trgovce drogom na račun građanskih sloboda. U objašnjenju organizatora nagrade stoji da je riječ o majstorskoj klasi novinarstva od javnog interesa koja razotkriva političku i kriminalnu mrežu. Bivši predsjednik Hondurasa je uhapšen zbog prodaje droge i trenutno se nalazi u zatvoru.
Novinarka Hadeel Arja, porijeklom iz Sirije, osvojila je prvu nagradu u kategoriji za izuzetan doprinos miru za priču o praksi “prisilnog puberteta” u izbjegličkim kampovima na sjeveru Sirije. Novinarka je, kako navode organizatori, zbog svog izvještavanja o ovoj temi bila izložena političkim pritiscima, a svojom hrabrošću je iznijela tabu temu na vidjelo što može doprinijeti spašavanju ranjivih mladih djevojaka u Siriji.
Osim prvih nagrada, za navedene kategorije, proglašeni su dobitnici i drugih i trećih nagrada, koji su izabrani od 26 priča koje su ušle u uži izbor za 2023. godinu. Organizatori navode da je za 2023. pristiglo oko 400 priča iz 96 zemalja širom svijeta.
Nagrade od 2019. dodjeljuje humanitarna fondacija “Fetisov”, koju je osnovala porodica Gleba Fetisova, medijskog producenta, naučnika i filantropa. Među dobitnicima ove nagrade su ranijih godina bili i novinari iz Bosne i Hercegovine. Novinarka Nidžara Ahmetašević je prošle godine osvojila prvu nagradu u kategoriji za izvanredan doprinos miru, a godinu ranije je nagrađen serijal priča Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH). Priča Centra za istraživačko novinarstvo se 2019. našla u užem izboru za nagradu.
Međunarodna novinarska nagrada “Fetisov” slavi doprinos promociji univerzalnih ljudskih vrijednosti i izvanredne hrabrosti, a svoje priče za ovu nagradu prijavljuju novinari iz cijelog svijeta. Sve nagrađene novinarske priče od 2019. godine do danas dostupne su ovdje.
Kolega robot na novinarskom zadatku: Šta mu je dozvoljeno, a šta nije. Za sada
Tatjana Lazarević, Kossev: Udaraju tamo gde je najslabije, u medije koje i kosovska i srpska vlast targetiraju kao vinovnike zla
O etici i drugim demonima: Dosta više o Kosti K!
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.