Rohinja izbjeglice tuže Facebook za 150 milijardi dolara zbog govora mržnje u Mijanmaru

Oni traže više od 150 milijardi dolara (113 milijardi funti) na ime kompenzacije, tvrdeći da Facebookove platforme promovišu nasilje protiv progonjene manjine.

Procjenjuje se da je 10.000 muslimana Rohinja ubijeno tokom vojnog obračuna u Mijanmaru sa većinskim budistima 2017. godine.

Facebook, koji se sada zove Meta, nije odmah odgovorio na optužbe.

Kompanija je optužena da je dozvolila „da se širenje mrskih i opasnih dezinformacija nastavi godinama“.

U Velikoj Britaniji, britanska advokatska firma koja zastupa neke od izbjeglica napisala je pismo Facebooku, u koje je uvid imao BBC. U njemu se navodi:

• Facebookovi algoritmi „pojačali su govor mržnje protiv naroda Rohinja“
• Firma „nije uspjela uložiti“ u moderatore i provjeravače činjenica koji su znali za političku situaciju u Mijanmaru
• Kompanija nije uspjela ukloniti postove ili izbrisati naloge koji su podsticali nasilje protiv Rohinja
• Nije se uspjelo „preduzeti odgovarajuće i pravovremene mjere“, uprkos upozorenjima dobrotvornih organizacija i medija.

U SAD-u, advokati su podnijeli pravnu tužbu protiv Facebooka u San Francisku, optužujući ga da je „spreman da mijenja živote naroda Rohinja za bolji prodor na tržište u maloj zemlji u jugoistočnoj Aziji“.

Oni citiraju objave na Facebooku koje su se pojavile u istrazi novinske agencije Reuters, uključujući i onu iz 2013. u kojoj se navodi: „Moramo se boriti protiv njih kao što je Hitler vodio Jevreje“.

U drugom postu je pisalo: „Ulijte gorivo i zapalite da se brže sretnu sa Allahom“.

Facebook ima više od 20 miliona korisnika u Mijanmaru. Za mnoge je stranica društvenih medija njihov glavni ili jedini način za dobivanje i dijeljenje vijesti.

Facebook je 2018. godine priznao da nije učinio dovoljno da spriječi podsticanje nasilja i govora mržnje protiv Rohinja.

Ovo je uslijedilo nakon nezavisnog izvještaja, koji je naručio Facebook, u kojem se navodi da je platforma stvorila „okruženje“ za širenje kršenja ljudskih prava.

Meta progonjena greškama iz prošlosti

Ono što se dogodilo u Mijanmaru bila je jedna od prvih Facebookovih crvenih zastavica.

Stranica društvenih medija bila je tamo izuzetno popularna – ali kompanija nije u potpunosti razumjela šta se dešava na njenoj platformi. Nisu aktivno moderirali sadržaj na lokalnim jezicima kao što su burmanski i rakhine.

Da jesu, vidjeli bi antimuslimanski govor mržnje i dezinformacije o terorističkim zavjerama Rohinja. Kritičari kažu da je to pomoglo u podsticanju etničkih tenzija koje su se prelile u brutalno nasilje.

Mark Zuckerberg je lično priznao greške ususret raširenom nasilju tamo.

To je ono što ovu tužbu čini posebno zanimljivom – Facebook ne poriče da je mogao učiniti više.

Međutim, da li to znači da su oni pravno krivi, sasvim je drugo pitanje. Može li ova tužba igdje doći? Moguće je, mada malo vjerovatno.

Iako njena matična kompanija, Meta, pokušava da skrene fokus sa Facebooka – i dalje je progonjena greškama iz prošlosti.

Rohinje se smatraju ilegalnim migrantima u Mijanmaru i decenijama su diskriminisani od strane vlade i javnosti.

U 2017. godini, vojska Mijanmara pokrenula je nasilnu akciju u državi Rakhine nakon što su militanti Rohinja izveli smrtonosne napade na policijske položaje.

Hiljade ljudi je poginulo, a više od 700.000 Rohinja pobjeglo je u susjedni Bangladeš.

Također su rasprostranjene optužbe o kršenju ljudskih prava, uključujući proizvoljno ubijanje, silovanje i paljenje zemlje.

UN je 2018. godine optužio Facebook da je „spor i neefikasan“ u svom odgovoru na širenje mržnje na internetu.

Prema američkom zakonu, Facebook je u velikoj mjeri zaštićen od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju njegovi korisnici.

Ali nova tužba tvrdi da bi zakon Mjanmara – koji nema takvu zaštitu – trebao prevladati u ovom slučaju.