Red propagande, red rijalitija: REM pokušava da izbaci obavezu prikazivanja dečjeg, obrazovnog i kulturnog programa 
Gruhonjić: Ovo je najtraumatičnije iskustvo koje smo moja porodica i ja imali. Biće nam potrebna stručna pomoć da ga prevaziđemo 
Dezintegracija javnosti preko TV dnevnika: Gledaoci žive u različitim simboličkim realnostima 
Članovi Saveta REM-a neprikosnoveni i nezavisni u kršenju zakona i neradu, nova ovlašćenja direktora tu ne mogu ništa da promene 
Preminuo Milivoje Miša Pantović 
Uloge su dobro podeljene. Iste poruke iz političkog centra umrežavaju režimski mediji, preuzimaju ih armije botova. Kao jedan brutalizuju javni govor, raspaljuju emocije, šire dezinformacije. Političari i tabloidi kao da prepisuju jedni od drugih obračunavajući se sa novinarima koji kritikuju vlast
U redu je da javnost kritikuje ono što novinari rade. Nije u redu kada to pređe u uznemiravanje, zlostavljanje ili pretnje smrću. Niko ne zaslužuje da ide na posao i prima pretnje seksualnim napadom ili silovanjem, pretnje porodici, deci, kaže za Cenzolovku Dženifer Moro iz najvećeg kanadskog sindikata novinara
Kandidat na listi Aleksandar Vučić „Srbija ne sme da stane” o prijavi nasilja nad ženama (RTS, Reč na reč, 14. novembar 2023. godine)
Na srpski deo interneta juče su bačene dve "bombe": prva, jača, u vidu snimka govora patrijarha Porfirija u kojem se on zasad nepoznatoj ženi obraća teškim rečima poput "bedo"i "jadnice". I druga, dimna, u vidu neistinite tvrdnje dramske spisateljice Biljane Srbljanović da joj je "Blic" "otkazao saradnju" zbog kolumne na pomenutu temu.
Profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu i dramska spisateljica Biljana Srbljanović objavila je na svom profilu na Fejsbuku da je tabloid Blic sa njom prekinuo saradnju, pošto je godinama u njemu objavljivala kolumnu jednom nedeljno.
Neformalna mreža za suzbijanje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji je u samo dva mjeseca prikupila više od 830 seksističkih članaka u hrvatskim medijima.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Dina Đorđević rekla je danas FoNetu da je istraživanje CINS „Moraš da budeš superžena“ o položaju istraživačkih novinarki u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori pokazalo da se u donosu na muške kolege novinarke nalaze u težem položaju, da im je teže da napreduju.
Anđela Milivojević je istraživačka novinarka i autorka istraživanja o osvetničkoj pornografiji koje je objavljeno na @birnsrbija7209 u okviru kog je dala glas ženama koje su prošle kroz ovu vrstu nasilja ali i razotkrila postojanje više Telegram grupa u kojima desetine hiljada ljudi deli slike žena svakodevno. Bez njihovog pristanka i znanja. U ovoj epizodi podelila je sa nama sam proces istraživanja, pričala o tome kako je ušla na “domaće tržište” zatvorenih Telegram grupa na kojima se deli osvetnička pornografija, ali i kakve posledice ona ostavlja.
U novoj #BIRNPriča novinarka Anđela Milivojević govori o tome kako je ušla na “domaće tržište” zatvorenih Telegram grupa na kojima se deli osvetnička pornografija. Kroz razgovor sa žrtvama novinarka spoznaje široku zastupljenost ovog tipa nasilja i brzinu kojom se intimni materijali žena širom Srbije šire po kanalima Telegrama.
U Nizozemskoj, zemlji poznatoj po visokom nivou medijske slobode, novinarke se sve više suočavaju sa prijetnjama i zlostavljanjem na internetu, piše Međunarodni institut za štampu (IPI).
Telegram je ugasio 13 grupa čiji članovi su objavljivali intimne fotografije i snimke žena, nakon istraživanja BIRN-a o osvetničkoj pornografiji
Više od dvadeset pet žena i devojaka iz Srbije govorilo je za BIRN o šoku, strahu i stidu koje su doživeli kao žrtve osvetničke pornografije. One traže da se njihovi glasovi čuju dok hiljade anonimnih profila bez dozvole svakodnevno deli intimne slike i snimke u Telegram grupama.
Uoči 8. ožujka, EFJ upozorava da je sigurnost novinarki u mnogim zemljama ugrožena. Međunarodni dan žena obilježava obranu svih ženskih prava, a posebno prava žena na radnom mjestu, plaćenom ili neplaćenom. Novinarice su također radnice koje se suočavaju s različitim diskriminacijama kao što su razlika u plaćama, stakleni strop, poteškoće u usklađivanju profesionalnog i privatnog života te rodno uvjetovano nasilje na poslu, što pridonosi sve nesigurnijim radnim uvjetima.
Od 550 novinara i medijskih radnika koji su trenutno zatvoreni širom svijeta 73 su žene, navode Reporteri bez granica (RSF) u saopštenju povodom Međunarodnog dana žena.
Jedna od tri žene zaposlene u medijima u Srbiji doživela je seksualno napastvovanje, a sedam od deset je bilo diskriminisano ili zbog godina ili zbog izgleda, jedan je od nalaza istraživanja „Žene u medijima“, koje je sprovela Inicijativa za mirne promene.
Odrastajući tokom devedesetih, nažalost nismo imali sreće ni kad je izbor stripova u pitanju, ali zato se uvek moglo računati na Politikin Zabavnik da nas razveseli.
Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama. „Kazne bi trebale bi veće i puno strože. Kada bi se seksizam i mizoginija kažnjavale ukidanjem koncesija i velikim novčanim kaznama, vjerujem da bi moralo doći do promjena u medijskom izvještavanju. Blage kazne, nažalost, ne znače ništa“, ističe Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč koji vodi ovu stranicu.
Endrju Tejt, kontroverzni britansko-američki influenser uhapšen u Rumuniji pod optužbama za trgovinu ljudima, organizovani kriminal i silovanje, opisao je sebe kao „apsolutnog ženomrsca", dodavši da „ne postoji način da budete ukorenjeni u realnosti a da ne budete seksista".
Jovana Gligorijević je novinarka, urednica, edukatorka i jedna od osnivačica grupe Novinarke protiv nasilja nad ženama. Međutim, Jovana je mnogo više od ovih naziva i titula, jer je ona prava medijska borkinja i aktivistkinja čiji su alat - mediji. Ove godine, ona je dobitnica nagrade “Dejan Anastasijević” i to za tekst "Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica - Zavera ćutanja koja je dugo trajala", kojim je javnost prvi put saznala za ovaj slučaj. Sa Jovanom sam razgovarala o ovom tekstu, načinu na koji prilazi pričama, ali i o medijskoj slici žene i događajima koji su obeležili ovo polje u godini za nama.
Da pogledamo malo bliže reči Miloša Jovanovića.
