![](https://www.cenzolovka.rs/wp-content/uploads/2024/07/chat-960x532-1.webp)
Desetine hiljada ljudi iz Srbije na Telegramu dele slike žena 'razgolićenih' veštačkom inteligencijom. Zakon žrtvama ne pruža nikakvu mogućnost da se zaštite
U redu je da javnost kritikuje ono što novinari rade. Nije u redu kada to pređe u uznemiravanje, zlostavljanje ili pretnje smrću. Niko ne zaslužuje da ide na posao i prima pretnje seksualnim napadom ili silovanjem, pretnje porodici, deci, kaže za Cenzolovku Dženifer Moro iz najvećeg kanadskog sindikata novinara
Na srpski deo interneta juče su bačene dve "bombe": prva, jača, u vidu snimka govora patrijarha Porfirija u kojem se on zasad nepoznatoj ženi obraća teškim rečima poput "bedo"i "jadnice". I druga, dimna, u vidu neistinite tvrdnje dramske spisateljice Biljane Srbljanović da joj je "Blic" "otkazao saradnju" zbog kolumne na pomenutu temu.
Neformalna mreža za suzbijanje seksizma u medijima i oglašivačkoj industriji je u samo dva mjeseca prikupila više od 830 seksističkih članaka u hrvatskim medijima.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Dina Đorđević rekla je danas FoNetu da je istraživanje CINS „Moraš da budeš superžena“ o položaju istraživačkih novinarki u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori pokazalo da se u donosu na muške kolege novinarke nalaze u težem položaju, da im je teže da napreduju.
Anđela Milivojević je istraživačka novinarka i autorka istraživanja o osvetničkoj pornografiji koje je objavljeno na @birnsrbija7209 u okviru kog je dala glas ženama koje su prošle kroz ovu vrstu nasilja ali i razotkrila postojanje više Telegram grupa u kojima desetine hiljada ljudi deli slike žena svakodevno. Bez njihovog pristanka i znanja. U ovoj epizodi podelila je sa nama sam proces istraživanja, pričala o tome kako je ušla na “domaće tržište” zatvorenih Telegram grupa na kojima se deli osvetnička pornografija, ali i kakve posledice ona ostavlja.
U novoj #BIRNPriča novinarka Anđela Milivojević govori o tome kako je ušla na “domaće tržište” zatvorenih Telegram grupa na kojima se deli osvetnička pornografija. Kroz razgovor sa žrtvama novinarka spoznaje široku zastupljenost ovog tipa nasilja i brzinu kojom se intimni materijali žena širom Srbije šire po kanalima Telegrama.
U Nizozemskoj, zemlji poznatoj po visokom nivou medijske slobode, novinarke se sve više suočavaju sa prijetnjama i zlostavljanjem na internetu, piše Međunarodni institut za štampu (IPI).
Telegram je ugasio 13 grupa čiji članovi su objavljivali intimne fotografije i snimke žena, nakon istraživanja BIRN-a o osvetničkoj pornografiji
Više od dvadeset pet žena i devojaka iz Srbije govorilo je za BIRN o šoku, strahu i stidu koje su doživeli kao žrtve osvetničke pornografije. One traže da se njihovi glasovi čuju dok hiljade anonimnih profila bez dozvole svakodnevno deli intimne slike i snimke u Telegram grupama.
Uoči 8. ožujka, EFJ upozorava da je sigurnost novinarki u mnogim zemljama ugrožena. Međunarodni dan žena obilježava obranu svih ženskih prava, a posebno prava žena na radnom mjestu, plaćenom ili neplaćenom. Novinarice su također radnice koje se suočavaju s različitim diskriminacijama kao što su razlika u plaćama, stakleni strop, poteškoće u usklađivanju profesionalnog i privatnog života te rodno uvjetovano nasilje na poslu, što pridonosi sve nesigurnijim radnim uvjetima.
Od 550 novinara i medijskih radnika koji su trenutno zatvoreni širom svijeta 73 su žene, navode Reporteri bez granica (RSF) u saopštenju povodom Međunarodnog dana žena.
Jedna od tri žene zaposlene u medijima u Srbiji doživela je seksualno napastvovanje, a sedam od deset je bilo diskriminisano ili zbog godina ili zbog izgleda, jedan je od nalaza istraživanja „Žene u medijima“, koje je sprovela Inicijativa za mirne promene.
Odrastajući tokom devedesetih, nažalost nismo imali sreće ni kad je izbor stripova u pitanju, ali zato se uvek moglo računati na Politikin Zabavnik da nas razveseli.
Stranica „Seksizam naš svagdašnji“ na društvenim je mrežama Facebook i Instagram prikupila preko 1000 primjera seksizma u medijima, od čega su 55 najgorih prijavili nadležnim institucijama. „Kazne bi trebale bi veće i puno strože. Kada bi se seksizam i mizoginija kažnjavale ukidanjem koncesija i velikim novčanim kaznama, vjerujem da bi moralo doći do promjena u medijskom izvještavanju. Blage kazne, nažalost, ne znače ništa“, ističe Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč koji vodi ovu stranicu.
Jovana Gligorijević je novinarka, urednica, edukatorka i jedna od osnivačica grupe Novinarke protiv nasilja nad ženama. Međutim, Jovana je mnogo više od ovih naziva i titula, jer je ona prava medijska borkinja i aktivistkinja čiji su alat - mediji. Ove godine, ona je dobitnica nagrade “Dejan Anastasijević” i to za tekst "Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica - Zavera ćutanja koja je dugo trajala", kojim je javnost prvi put saznala za ovaj slučaj. Sa Jovanom sam razgovarala o ovom tekstu, načinu na koji prilazi pričama, ali i o medijskoj slici žene i događajima koji su obeležili ovo polje u godini za nama.