
Nakon protesta održanog u Novom Sadu u subotu, 20. juna, lokalni onlajn mediji bliski vladajućoj strukturi pokrenuli su sinhronizovanu kampanju usmerenu protiv neistomišljenika.

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), koji su podneli ostavke nakon spornog postupanja Odbora za kulturu i informisanje, saopštili su da se neće vratiti na funkcije samo na osnovu zaključka tog odbora. Kako navode, pravne nedoumice nastale nakon njihovih ostavki može da razreši isključivo Narodna skupština, i to u skladu sa zakonom.

Profesorska Dubravka Valić Nedeljković, koja je dala ostavku na mestu članice Saveta REM-a sa još troje izabranih članova, za sajt UNS-a kaže da je njihov dogovor da se vrate samo ako dobiju garancije da će deveti član biti izabran posle izbora za nacionalne savete i uz uslov da na listi za usaglašavanje kandidata ne bude Ištvan Bodžoni.

Američki bogataš Aron D'Suza, uz finansijsku podršku milijardera Pitera Tila, pokrenuo je u aprilu platformu Objection AI, na kojoj veštačka inteligencija, uz naknadu od dve do petnaest hiljada dolara, u roku od nekoliko dana donosi presudu o tome da li je neki medij oklevetao klijenta ili objavio neistinu. Iz organizacija za zaštitu medijskih sloboda upozoravaju da je reč o novom obliku pritiska na novinare: privatizovanoj cenzuri u rukama bogatih.

Tamo gde postoji kvalitetan javni servis kome ljudi veruju, publika se sporije seli na internet da se informiše, kaže u intervjuu za Cenzolovku profesorka Snježana Milivojević, autorka izveštaja o Srbiji koji je objavio Rojtersov institut za novinarstvo. U zemljama koje klize u autokratiju ili su već autokratizovane, ljudi se u potrazi za informacijama sve više okreću mrežama, kojima – paradoksalno – takođe ne veruju.

Od pada nadstrešnice u Novom Sadu eskalirali su napadi na kritičke medije. Rizično je baviti se novinarstvom ovde: Srbija zaista jeste najopasnije mesto u Evropi za rad novinara, i to smo videli u poslednjim izbornim ciklusima. Ovde su izbori kao ratne zone. Novinari se fizički napadaju. Centar Beograda je okupiran i pretvoren u paramilitarni kamp iz kog svakog trenutka mogu da iskoče kriminalci, navodi za Cenzolovku profesorka Snježana Milivojević, koja je za Rojtersov institut za studije novinarstva radila istraživanje o Srbiji.

Da li su se građani žalili lekarima na probleme sa sluhom neposredno nakon protesta održanog 15. marta prošle godine, ili su čekali tri dana na to? Zamenik glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu Miodrag Marković rekao je u intervjuu za Tanjug kako je „vrlo simptomatično da se prvi pacijenti pojavljuju tek oko 18. marta“, što je niz medija preneo kao „činjenicu“. Međutim, FakeNews Tragač je nakon pregleda medijske arhive i razgovora s dvoje građana utvrdio da nije tako.

Cilj ove kampanje je da se čitavo društvo koje protestuje zaustavi, da se zaledi, kako bi se u taj vakuum ubacila poruka: „Sve je laž! Nismo tukli decu u Valjevu! Nismo koristili sonično oružje protiv mirnih građana!”, kaže novinar Radara Milan Radonjić, autor teksta o upotrebi zvučnog oružja na protestu 15. marta, koji je ovih dana na meti vlasti i tabloida

Mislim da je potpuno jasno da ovaj čin nije izolovani incident, već posledica dugogodišnje atmosfere targetiranja, dehumanizacije i kampanja mržnje kojima sam izložen zajedno sa porodicom, kaže novinar Dinko Gruhonjić nakon što su huligani demolirali automobil njegovog sina u blizini zgrade u kojoj živi u Novom Sadu

Kao po komandi, odmah po objavljivanju saopštenja Višeg javnog tužilaštva, u režimskim medijima otvorena je kampanja protiv „blokadera“ i „antisrpskih medija“ uz optužbe da su objavama o zvučnom topu 15. marta hteli da ruše državu i izazovu građanski rat. Poziva se i na hapšenje i saslušavanje novinara

I Linglong, i Ziđin, i Ćacilend, i silne napade na novinare povezuje to što imamo ekstrateritorijalne oaze u ovoj zemlji, u kojima nema odgovornosti, a policija ne može da vam garantuje bezbednost, ocenjuje Ivana Stevanović iz fondacije Slavko Ćuruvija. Prema njenom mišljenju, vlast je objavila potpuni rat kritičkim medijima, jer želi građane koji će da ćute, omogućavaju pojedincima da se bogate, a pobunjeno društvo i kritički mediji kvare tu ideju.

Bez novog Saveta REM-a nema pomaka Srbije na putu ka EU niti 1,6 milijardi evra iz Plana rasta, ali proces izbora stoji gotovo pola godine. Iz OEBS-a za Cenzolovku kažu da su razgovori u toku, dok u Skupštini Srbije ćute. Istovremeno, Ana Brnabić oštro kritikuje navodno mešanje Evropske unije, iako joj se sama obraćala za pomoć u ovom procesu

Sinoć je ispred Skupštine Srbije napadnut novinar i predsednik ANEM-a Veran Matić, kada mu je nepoznati muškarac oteo telefon, a onda mu ga vratio po naređenju osuđivanog huligana Đorđa Prelića, koji je Matiću poručio da mu je „uništio život“. Ovo je poslednji u nizu nekoliko desetina napada na novinare koji su se od prošle godine desili u rejonu Ćacilenda – ozloglašenog kampa u Pionirskom parku gde dežuraju muškarci sa kačketima, huligani, batinaši i kriminalci sa debelim dosijeima, kojima je po svemu sudeći dopušteno da napadnu bilo koga čak i naočigled policije.

Ovogodišnje istraživanje Rojtersovog instituta za studije novinarstva „Digital News Report“ pokazalo je da 42 odsto globalnih ispitanika često izbegava čitanje vesti, dok kada je reč o ispitanicima iz Srbije taj broj raste na 53 odsto, rečeno je danas na predstavljanju izveštaja u Evropskoj kući u Beogradu.
Posle „Olovnih reči“ nedavno je iz izdavačke kuće „Vukotić media“ stigla nova knjiga njenog vlasnika i direktora Manojla Manja Vukotića „Ubistvo srpskog novinarstva“. Reč je o publicistici duboke dijagnoze napisanoj sa autoritetom pisca koji je u novinarskom poslu duže od šest decenija i koji je bio na čelu Kompanije „Novosti“, redakcija „Borbe“, „Blica“, „Glasa javnosti“, poslednje dve je i pokrenuo. Uzimajući 2025. kao prelomnu godinu za stanje stvari u srpskom novinarstvu, Manjo Vukotić nije štedeo ni političare – vlast i opoziciju, ali ni esnaf.

Blokada INFO dobila je počasno priznanje (eng. Honorary Mention) na ovogodišnjem „Prix Ars Electronica” takmičenju, u kategoriji „Digitalni humanizam” (eng. „Digital Humanity”) posvećenoj projektima koji koriste tehnologije za društveno dobro.1 Kako žiri ističe: „Blokada INFO pokazuje da kvalitetan prenos uživo sa terena više nije rezervisan samo za velike televizijske kuće i mreže.” Prix Ars Electronica je jedno…

Vlasti je najlakše da nema REM, ocenjuje Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa. Osvrćući se jučerašnje odluke Odbora za kulturu i informisanje, kaže da "ovim potezom, na pritisak EU koji je usledio nakon samita u Tivtu, dobijamo REM" dodajući "da to mnogo više odgovara građanima Srbije nego vlasti".