30. jul 2026.

Univerzitet Kolumbija: Slučaj „Ćuruvija” presedan, važan za pitanja slobode izražavanja, odgovornosti i istorijskog pamćenja

Piše Danica Đokić

Istraživači Univerziteta Kolumbija analizirali su ceo slučaj „Ćuruvija”: od ubistva novinara do oslobađanja okrivljenih, odluke Vrhovnog suda o povredi zakona u pravosnažnoj presudi i tužbi protiv fondacije koju su osnovala njegova deca. Slučaj ocenjuju kao presedan i ističu njegovu važnost za pitanja slobode izražavanja, odgovornosti i istorijskog pamćenja

29. jul 2026.

Skandalizovanje s predumišljajem

Piše Tamara Skrozza

Kada su nadležni na TV Kuriru u svoju emisiju pozvali tiktokera M. R. poznatijeg kao Faraon, išli su na siguricu – gostovanje koje garantovano izaziva skandal, a posle može da se analizira i u štampanom izdanju. O etici, javnom interesu, uznemiravanju javnosti, odgovornosti i funkciji medija nije se preterano razmišljalo

28. jul 2026.

Zdravković: Na regulisanje zlonamernih tužbi treba da pristanu upravo oni koji ih koriste protiv novinara i kritičara

Razgovarala Danica Đokić

Srbija se još uvek nije uskladila sa pravilima EU protiv zlonamernih postupaka protiv novinara, civilnog sektora i drugih kritičara vlasti, iako je po njihovom broju u evropskom vrhu. Nedostaje politička volja, a problem produbljuju nedovoljna nezavisnost pravosuđa, slaba zaštita medijskog pluralizma, kampanje diskreditacija kritičkih medija i odsustvo odgovornosti za pritiske na novinare – smatra pravnica i ekspertkinja u oblasti SLAPP tužbi Ana Zdravković

27. jul 2026.

Što jači javni servis, to zdravija demokratija

Piše Aleksandar Kocić

Postoji čvrsta veza između stepena ulaganja u javni servis i snage demokratije, bez obzira na izuzetke kao što su SAD. Što neka zemlja više ulaže u javni servis i tom servisu pruža strukturnu zaštitu kroz regulatorne mehanizme i političku i ekonomsku nezavisnost, to je demokratija u toj zemlji zdravija.

24. jul 2026.

Ni para iz budžeta ni oglašivača: Kako opstaju oni koji kritikuju vlast na lokalu?

Piše Milica Mihajlović

Nakon više od decenije projektnog sufinansiranja medija, pokazalo se da ono ne služi tome da podrži javni interes, već da nagradi podobne. I dok lokalni mediji naklonjeni vlasti broje milione iz gradske, državne i pokrajinske kase, oni prepoznatljivi po kritičkom glasu imaju dva pristupa projektnom sufinansiranju: ili konkurišu očekujući da neće dobiti novac, ili potpuno bojkotuju konkurse, kako im ne bi dali legitimitet.

23. jul 2026.

Miloš Medenica: Uputstvo za upotrebu

Piše Branko Čečen

Korisnici društvenih mreža svaki put kada naiđu na nešto senzacionalno, kao što su videi Miloša Medenice, treba da pitaju: „Da li je odgovorno objaviti nešto ovako važno bez dokaza?“ A posle toga i: „Da li bih ja ovom čoveku dao svoj auto da ode da kupi nešto?“ I sve će biti mnogo lakše.

22. jul 2026.

Reforma mađarskog javnog servisa: Kako obezbediti nezavisnost od svake buduće vlasti?

Piše Natalija Jakovljević

Početkom jula počela je reforma mađarskog javnog servisa, izvinjenjem i obustavljanjem programa TV M1, sa idejom da ponovo služi informisanju građana, a ne političkoj propagandi. Informativni program je počeo da se oslobađa političke kontrole, ali sagovornici Cenzolovke upozoravaju da će uspeh reforme i vraćanje poverenja građana u javni servis zavisiti od izgradnje mehanizama koji će obezbediti njegovu trajnu nezavisnost

21. jul 2026.

Zatvor za komentar na mrežama: Kako Pašalićev predlog zakona ugrožava slobodu govora na internetu

Piše Danica Đokić

Za kritike na društvenim mrežama koje sudovi budu tretirali kao „narušavanje javnog reda i mira“, Zaštitnik građana predlaže prekršajne kazne, čak i – zatvorske. Partneri Srbija analizirali su kako izmene zakona koje je predložio ombudsman mogu da ugroze političku kritiku, novinarsko izveštavanje i slobodu izražavanja na internetu

30. jul 2026.

BIRODI: Provladini mediji nas etiketiraju i iznose neistine, jer vlast ne želi slobodne i fer izbore

IZVOR N1

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštio je da ga "provladini mediji etiketiraju i iznose neistine, jer vlast ne želi slobodne i fer izbore". Kako je navedeno juče je "u više provladinih medija objavljen isti ili veoma sličan sadržaj u kojem se BIRODI etiketira i iznose neistiniti podaci o njegovom radu i finansiranju" i da se njegov izvršni direktor "predstavlja se kao osoba 'poznata po izuzetno antisrpskim stavovima u javnosti', bez navođenja činjenica ili dokaza kojima bi se takva kvalifikacija potkrepila".  

29. jul 2026.

Građanima se ispiraju mozgovi: Šta je Aleksić rekao o medijskoj sceni Srbije?

Poslanik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić kritikovao je danas na sednici Skupštine Srbije medije bliske vlasti, tvrdeći da se preko njih građanima „ispiraju mozgovi“ i onemogućava da spoznaju istinu. „Građani finansiraju da se od njih krije istina, manipuliše“, rekao je Aleksić, ocenjujući da predstavnici vlasti ne bi bili na svojim pozicijama da nije takvih medija.…

29. jul 2026.

Na dnevnom redu izbor predsednika i zamenika: Druga konstitutivna sednica Saveta REM-a zakazana za sutra

Piše Milica Sretenović
IZVOR Danas

Druga konstitutivna sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na kojoj će biti nastavljena rasprava o izboru predsednika i zamenika predsednika Saveta, biće održana u četvrtak od 13 časova. Na prvoj konstitutivnoj sednici REM-a predsednik Saveta nije izabran, pošto su dva kandidata, Miloš Garić i Mileva Malešić, dobila isti broj glasova – po četiri.…

29. jul 2026.

Karadžić za UNS: Imenovana urednica veb redakcije RTV-a, za Prvi, Treći program Radija i O radio vršioci dužnosti

Piše K. Kovač Nastasić
IZVOR UNS

Generalni direktor Radio-televizije Vojvodine (RTV) Goran Karadžić imenovao je Vesnu Iskrin za glavnu urednicu Veb redakcije RTV-a, dok na konkursima za glavne urednike Prvog programa Radija, Trećeg programa Radija i O radija nije izabrao nijednog kandidata, pa je, kako je potvrdio za UNS, imenovao vršioce dužnosti. „Za vršioca dužnosti urednice Prvog programa radija imenovao sam…

29. jul 2026.

IPI, IFJ i EFJ podržali medij elDiario nakon tužbe pjevača Julija Iglesiasa

Poznati španski pjevač Julio Iglesias podnio je krivičnu tužbu za klevetu protiv španskog online informativnog medija elDiario.es zbog izvještavanja o navodima da je Iglesias seksualno napao dvije žene. Međunarodne organizacije za slobodu medija, Međunarodni institut za medije (IPI), Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ), reagovale su na krivičnu tužbu, izražavajući podršku mediju. „Krivična…

29. jul 2026.

U Moskvi osuđena novinarka Darja Šipačeva na 12 godina zatvora

Ruska novinarka Darja Šipačeva (35) osuđena je u Moskvi na 12 godina zatvora u kaznenoj koloniji i novčanu kaznu od 300.000 rubalja zbog navodne izdaje države. Kako je preneo portal Mediaziona, presudu je izrekao sudija Moskovskog gradskog suda, Sergej Podoprigorov.Tužilaštvo je za Šipačevu tražilo toliku kaznu, a odbrana je zatražila od suda da uzme u…

29. jul 2026.

Francuska proterala rusku novinarku

Francuska je naložila ruskoj novinarki Kseniji Fjodorovoj da napusti zemlju zbog optužbi da je širila propagandu Kremlja preko francuskih televizijskih i radio stanica, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske. Fjodorova, bivša novinarka ruske državne televizije RT, ostala je u Francuskoj i nakon gašenja kanala RT Francuska 2023. godine, a potom je angažovana kao komentatorka…

29. jul 2026.

Slučaj druge gospođe Paunović

Piše Nemanja Rujević
IZVOR Danas

Počnimo od sporednog. Režimske paramedijske formacije za propagandu koriste izjave penzionisane tužiteljke Jasmine Paunović, za koju tvrde da će biti na studentskoj listi. Od toga su napravili trodnevnu temu, a potom prešli na drugu, treću, kao obično.

28. jul 2026.

Propaganda bez kazne: Šta je bilo sa NUNS-ovom prijavom protiv ratnohuškačkih medija

Piše Miloš Miloradović
IZVOR NUNS

Više od tri decenije posle početka ratova u bivšoj Jugoslaviji, u Srbiji nije sproveden javno zaokružen postupak koji bi utvrdio eventualnu krivičnu odgovornost novinara i urednika zbog medijskog podsticanja ratnih zločina. O ulozi medija u širenju straha, nacionalne i verske mržnje, dehumanizaciji drugih zajednica i stvaranju društvene atmosfere u kojoj je nasilje predstavljano kao nužnost postoji obimna dokumentacija. Ipak, između istorijske, etičke i krivičnopravne odgovornosti ostala je velika praznina.