Gardijan navodi da će novi zakon propisati kao krivično delo „namerno ili neodgovorno“ utvrđivanje identiteta ljudi na osnovu anonimnih podataka, za šta je predviđena je i novčana kazna čiji iznos nije ograničen.
List napominje da je 2006. objavljivanje anonimnih podataka dovelo do utvrđivanja identiteta pojedinih osoba, tako što su podaci upoređeni sa telefonskim listinzima, što je onda u dovelo do afera zbog iznošenja u javnost podataka o zdravstvenom stanju tih ljudi.
Tada je jedna majka u Britaniji tužila filmsku kompaniju Netflix, jer su, posredstvom te platforme, na osnovu anonimnih podataka u javnost izašli detalji o njenim seksualnim sklonostima, a objavljeni su i podaci o lekovima koje je koristio jedan političar.
Britanski predlog zakona predviđa da novinari i uzbunjivači budu izuzeti od gonjenja za krivično delo, u slučaju utvrđivanja ličnosti na osnovu anonimnih podataka, piše Gardijan.
Olejnik smatra da to nije dovoljno i da je potrebno zaštiti i one koji ukazuju na slučajeve zloupotrebe ličnih podataka.
Funkcioner britanske vlade zadužen za digitalizaciju Met Henkon smatra, međutim, da će novi zakon omogućiti građanima bolju kontrolu privatnih podataka, jer se zahteva njihova saglasnost za korišćenje.
Živeti novinarstvo do poslednjeg daha
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Milan Radonjić: Cilj kampanje protiv novinara koji su pisali o zvučnom oružju je strah
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.