19. okt 2023.

Maksić o izmeni teksta zakona: To je praksa države, ovim legalizuju ulaganja Telekoma u medije

Nacrti Zakona o informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, čije su sporne izmene naknadno unete prethodnih dana, izazvale buru u javnosti, i naći će se, najverovatnije, već sutra na sednici Vlade Srbije. Da predstavnici države izmene već usaglašene nacrte - nije prvi put. Može se reći da je to praksa, kaže Tanja Maksić, novinarka BIRN-a i članica Radne grupe za Zakon o informisanju i medijima, koja navodi kao primer rad na Medijskoj strategiji. Dešavalo se i da se na poslednjim sastancima dodaju neki članovi koji se tiču mogućnosti povratka državnog vlasništva, kroz preduzeća koja su vlasnički ili finansijski povezani sa državom, rekla je Maksićeva podsećajući da u Medijskoj strategiji jasno stoji da država mora da se povuče iz vlasništva u medijima. Konstatuje da time država zapravo želi da stavi u legalan tok ulaganja Telekoma u medije.

I posle razgovora sa OEBS-om, predstavnici medijskih udruženja sumnjičavi su u pogledu toga kakav tekst predloga zakona će Vlada usvojiti. A to dolazi zbog toga što se već jednom dogodilo da je u razgovorima sa Radnom grupom Vlada zaključila tekst ta dva zakona, a da je onda naknadno došlo do izmena u Zakonu o elektronskim medijima, gde su u članu 122 doneta još dva stava, koja su suštinski menjala situaciju na medijskoj sceni Srbije. Posle konsultacija sa OEBS-om u utorak, ta dva stava su obrisana, i sada bi trebalo da u petak Vlada usvoji nacrte Zakona o elektronskim medijima i Zakon o informisanju i medijima.

Novinarka Tanja Maksić, članica Radne grupe za Zakon o informisanju i medijima, na pitanje kako vidi to što je Vlada odlučila da mimo znanja njenih kolega iz druge Radne grupe, izmeni tekst, kaže da je to praksa. „I to ne samo u finišu usvajanja nacrta ova dva krovna medijska zakona, nego je to praksa koju vučemo iz vremena rada na Medijskoj strategiji. Ja ću vas podsetiti da smo mi, kao Koalicija za slobodu medija, počeli da radimo u partnerstvu sa resornim ministarstvom na toj Medijskoj strategiji još 2018. Ta strategija je doživela četiri svoja nacrta, jedan od tih nacrta koji niko od nas nije video, volšebno je otišao u Brisel na usaglašavanje, pa je i ta verzija morala da se popravlja. Radna grupa za Zakon o javnom informisanju i medijima radila je vrlo predano nekih šest meseci, imali su više od 30 sastanaka. Sa naše strane viđen je jedan profesionalan i predan rad na unapređenju i reformama medijskog zakonodavstva, međutim dešavalo se da se na poslednjim sastancima dodaju neki članovi“, navela je Tanja Maksić za N1.

Kako je podsetila, to su izmene na koje su javno reagovali nekoliko puta. „Tiču se mogućnosti povratka državnog vlasništva, kroz preduzeća koja su vlasnički ili finansijski povezani sa državom – da mogu da budu osnivači medija. Mi smo javno reagovali, naš princip je od samog starta bio – a zapisano je i u Medijskoj strategiji – da se država potpuno povlači iz vlasništva nad medijima i to su članovi koji su pred sam kraj Radne grupe usvojeni“, istakla je.

A koje preduzeće može da bude vlasnik medija?

„Mogu preduzeća koja, prema Zakonu o elektronskim komunikacijama, dakle u pitanju je jedan pobočni zakon – koja se bave telekomunikacijama. To je ono što je naknadno, posle javne rasprave, izmenjeno u tim zakonima. Tim zakonima praktično se legalizuje ovo što Telekom ulaže i sve njihove intervencije na medijskom tržištu se praktično tim članovima zakona sada legalizuju“, navodi Maksićeva.

Na pitanje da li je tačno da su članovima Radne grupe predstavnici države rekli da nema pregovaranja o tom članu i da je on neophodan, odgovorila je da oni (predstavnici vlasti) smatraju da Telekom kao i svi drugi igrači na tržištu imaju pravo na tu vrstu tržišne utakmice.

Upitana zašto onda u Medijskoj strategiji imamo drugačije napisano, kaže da je očigledno da se politička volja pomerila u međuvremenu na drugu stranu. „Ili da je faktičko stanje na medijskoj sceni takvo da je ovo što je Telekom do sada uradio – novac koji je uložio, medije koje je osnovao ili podržao njihovo otvaranje – da je to zapravo trebalo staviti u neki legalan tok“, ocenila je.

Zašto država žuri?

Na pitanje zašto se Vladi Srbije žuri, s obzirom na to da znamo da će se i parlament i Vlada raspustiti i da će se ići na vanredne parlamentarne izbore, kaže da su jedan od razloga upravo i ti najavljeni, mogući izbori. „Sa druge strane su i neke međunarodne obaveze koje je naša država preuzela, pre svega koje se odnose na usaglašavanje našeg Zakona o elektronskim medijima sa direktivom o audio-vizuelnim evropskim servisima. To je jedna jedna evropska direktiva koja zahteva od država kandidata da usklade svoje zakonodavstvo, da bi mogli da pristupe fondovima Kreativne Evrope. Za našu zemlju je to jako važno – ne samo zbog novca koji je značajan i koji se dodeljuje kroz taj fond našoj televizijskoj i kinematiografskoj sceni itd, već je i jedna dobra politička poruka – da smo deo tih evropskih inicijativa. Nama je Evropa dala rok da do kraja godine moramo uskladiti to naše zakonodavstvo sa direktivom, s jedne strane, izbori su sa druge strane i to je vremenski okvir u kom Vlada mora da radi, da žuri“, navodi. I dodaje – u vezi sa tim evropskim rokovima i Vlada i Radna grupa su upoznati već nekoliko meseci.

Upitana šta će medijska scena dobiti ovim brzopoteznim usvajanjem zakona – kaže da će se to videti, jer je jedno ono što je „slovo na papiru“, a da je drugo implementacija. Mi suštinski i do sada nismo imali zakone koji su loši, oni su donekle usklađeni sa evropskom praksom, kaže ona i dodaje da je problem u neadekvatnoj primeni onoga što je napisano.

„Videćemo šta će nam doneti implementacija ovih zakona. Oni u nekim delovima i jesu bolji nego što su bili prethodni, ali da podvučem da je jako važno da se implementiraju onako kako je napisano, u duhu kako su napisani – da postiču medijski pluralizam, slobodu medija, nezavisno medijsko tržište“, navela je Tanja Maksić.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend