
Dok je tradicionalna cenzura uklanjala knjige, sajtove ili objave, cenzura ugrađena u AI ne mora ništa vidljivo da zabrani
Novi alat pomaže redakcijama, medijskim kućama i nevladinim organizacijama da pripreme dokumente za etičku, odgovornu i transparentnu upotrebu veštačke inteligencije.

Sažetak AI menja način rada u redakcijama, ali otvara i pitanja o radnim mestima i etici. Novinari i stručnjaci smatraju da AI može pomoći u radu, ali ne može zameniti ljudsku uredničku kontrolu. Dok EU uvodi pravila za AI, zemlje Zapadnog Balkana još nemaju zakonsku regulativu. „Ni anđeo ni demon“, komentariše Mladen Obrenović, doktor komunikoloških…

Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Tamara Filipović Stevanović izjavila je danas da je Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI), prema prvobitnom planu u Srbiji trebalo da bude usvojen do kraja ovog meseca, ali da se to nije dogodilo, ističući da u njemu postoje pojedini problematični delovi, poput izuzimanja bezbenosnih struktura iz zakona, ili jedinstvenih kazni od 17.000 evra za sve.

Američki bogataš Aron D'Suza, uz finansijsku podršku milijardera Pitera Tila, pokrenuo je u aprilu platformu Objection AI, na kojoj veštačka inteligencija, uz naknadu od dve do petnaest hiljada dolara, u roku od nekoliko dana donosi presudu o tome da li je neki medij oklevetao klijenta ili objavio neistinu. Iz organizacija za zaštitu medijskih sloboda upozoravaju da je reč o novom obliku pritiska na novinare: privatizovanoj cenzuri u rukama bogatih.

Regulatorno telo za elektronske medije (REM) trebalo bi da reaguje zbog korišćenja veštačke inteligencije u programu televizije Hepi, smatraju sagovornici Danasa. Veštački generisani voditelji – Bojana Filipović i Marko Popović, pojavili su se u programu Hepi televizije bez jasnog obaveštenja publici da je reč o AI novinarima, što je otvorilo pitanje etičnosti, transparentnosti i moguće obmane gledalaca.

Spikeri koje je generisala veštačka inteligencija, potpisani srpskim imenima, pojavili su se u vestima na televiziji "Hepi". Profesorka FPN Aleksandra Krstić za N1 kaže da je u pitanju manipulacija kojom se dovodimo u zabludu kao gledaoci, jer nije jasno naznačeno da su likovi veštački avatari i da zapravo ne postoje, te da nema institucije REM-a koja bi to kaznila.

Spikeri koje je generisala veštačka inteligencija (AI) potpisani srpskim imenom i prezimenom pojavili su se u vestima na televiziji „Hepi“. Reč je o prvom slučaju u Srbiji u kojem na televiziji sa nacionalnom pokrivenošću vesti, umesto novinara u studiju, čitaju AI prezenteri, a na to su UNS-u skrenule pažnju kolege pitajući se da li se izmišljenim identitetima obmanjuje publika.

Javna medijska ustanova Radio-televizija Srbije (RTS) raspisala je javnu nabavku za usluge integracije veštačke inteligencije u sistem za unos sadržaja na svom portalu, procenjene vrednosti 3 miliona dinara. Predmet nabavke, kako se navodi u tehničkoj specifikaciji, obuhvata razvoj i implementaciju AI rešenja koja bi omogućila automatizovano kreiranje i obradu medijskih sadržaja, uz zadržavanje uredničke kontrole…

Više srpskih tabloida danas je objavilo fotografiju za koju tvrde da prikazuje transparente podrške studentima u Beogradu na protestu albanskih studenata u Skoplju. Fotografija se ubrzo proširila kroz tekstove Informera, Aloa, Novosti, 24sedam i drugih portala, uz tvrdnje da protesti u Severnoj Makedoniji predstavljaju podršku „blokaderima” i deo šire „obojene revolucije”. Međutim, jedan od studenata koji se nalazi na fotografiji rekao je za Raskrikavanje da transparent prikazan na slici nikada nije postojao, kao i da ga niko od učesnika protesta nije nosio. Sporna fotografija, koja je verovanto kreirana veštačkom inteligencijom, potekla je iz video-snimka koji je na TikToku objavio odbornik SNS-a u Skupštini grada Beograda Saša Borojević.

Na 32. kongresu Međunarodne federacije novinara (IFJ) u Parizu, okrugli sto o veštačkoj inteligenciji pomerio je debatu ka pitanju moći: moći nad informacijama, sadržajem i radnim mestima, ali i nad autorskim pravima. Među govornicima je bio i Edvard Hasbruk, član Nacionalnog saveza pisaca i član IFJ-ove ekspertske grupe za autorska prava, koji godinama govori o pitanjima intelektualne svojine i zaštite autorskih prava. Za njega, AI nije samo praktično pitanje u redakcijama, već otkriva mnogo širu dinamiku moći između stvaralaca i tehnoloških platformi. Susreli smo se s njim nakon konferencije.