
Ira Prodanov-Krajišnik i Stevica Smederevac (foto: Perica Gunjić / Cenzolovka)
Posle gotovo dve godine Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) je izabrao predsednika i njegovu zamenicu.
Na današnjoj sednici osam članova Saveta jednoglasno su izabrali za predsednika Stevicu Smederevca, nekadašnjeg načelnika Službe za nadzor i analizu programa u REM-u. Njegova zamenica će biti Ira Prodanov Krajišnik, profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu.
Iako je današnja konstitutivna sednica Saveta Regulatornog tela, posle tri neuspela pokušaja, počela u harmoničnoj atmosferi i rezultirala iznenadnim jednoglasnim izborom predsednika i potpredsednice, završila se burnom raspravom o monitoringu Televizije Informer tokom predizborne kampanje.
Rodoljub Šabić, koji je izneo ovaj predlog, bio je očigledno razočaran i delovao je kao da je dogovor – izneveren (pogledaj okvir).
Šabić je za Cenzolovku rekao da ovaj njegov predlog „nije bio eksplicitno“ deo dogovora koji su članovi Saveta napravili pre sednice, ali da je razočaran time kako mu novi predsednik Saveta, Smederevac „imputira da targetira TV Informer“.
„Videćemo šta će biti za 72 sata. Čuli ste i gospodina Garića (član Saveta, Miloš, prim.nov.), da će moj predlog ipak biti usvojen, ali ne vidim zašto nije usvojen danas“, rekao je Šabić.
Na kraju sednice je, naime, odlučeno da Savet do petka dobije izveštaj stručne službe o predlogu Šabića, i da na narednoj sednici, najkasnije u utorak, odluče da li će Informer biti uvršćen.
Član Saveta Milan Petković je insistirao da se u monitoring ne dodaje samo jedna televizija, nego 3-4, da ne ispadne, kako je rekao, da Savet ima neki poseban pik na Informer.
Predlog Šabića da Savet odmah uvrsti Informer na listu televizija za predizborni monitoring nije prihvaćen. Za njega su glasala četiri člana REM-a, ali je troje bilo za to da se sačeka do petka. Predlog nije usvojen jer je za odluku članova Saveta bilo potrebno pet glasova. Miloš Garić je rekao da ne vidi problem da Informer bude na toj listi, sa čim se složio i Stevica Smederevac.
I oko toga je bilo kraće rasprave. Rodoljub Šabić i Mileva Mališić su mislili da je za važeću odluku bila potrebna prosta većina i da je Savet doneo odluku, što su članovi stručne službe REM-a osporili pozivajući se na Statut i zakon.

Savet REM-a (foto: Cenzolovka)
Bitka za Informer
Član Saveta Rodoljub Šabić je još pre sednice najavio da će insistirati da Regulator tokom kampanje prati Informer, „ne zato što je provladin, već zato što je realno ‘najbolji’ za ilustraciju trovanja društvene atmosfere, za kampanju koja bez ikakvih skrupula krši sve standarde”.
REM trenutno prati 11 televizijskih kanala – javne servise, televizije sa nacionalnom pokrivenošću i tri kablovske – prema metodologiji iz 2023. godine.
Tokom rasprave o Informeru, novi načelnik Službe za nadzor u REM-u Srđan Miljković je rekao da su postojeći kapaciteti službe za nadzor i analizu programa već maksimalno angažovani.
Zamenica predsednika Prodanov Krajišnik je podsetila da je REM u prethodnom monitoringu pratio jednu televiziju više nego sada, pošto je i TV AL Jazeera u međuvremenu ugašena. Ona je tražila objašnjenje zašto je problem da se umesto Al džazire sada jedna televizija doda. Pošto je Miloš Garić rekao da će oni zamoliti službu REM-a da ipak prošire listu, Šabić je dodao da ne vidi zašto Savet treba bilo koga da moli.
Iako je Miljković isticao da bi metodološki bilo problematično da se uzorak menja nakon što je monitoring već počeo, Dubravka Valić Nedeljković, penzionisana univerzitetska profesorka i članica Saveta, odbacila je ove tvrdnje, pozivajući se na svoje veliko iskustvo sa monitorinzima. Istakla je da uzorak tokom istraživanja može da se menja kada za to postoje opravdani naučni razlozi i da nema prepreke da se novi mediji uključe i naknadno.

Rodoljub Šabić (foto: Perica Gunjić / Cenzolovka)
Član Saveta REM-a Rodoljub Šabić je za Cenzolovku rekao da su prilikom dogovora u REM-u za grupu kojoj on pripada (Malešić, Valić Nedeljković, Prodanov Krajišnik) bili važni transparentnost i hitno rešavanje akutnih problema sa elektronskim medijima, a ne ko će biti predsednik. Takođe im je bilo veoma važno da se ne nikako odugovlači donošenje odluka unedogled. „Monitoring je počeo na osnovu akta iz 2023. godine, automatski po raspisivanju izbora. I laiku je jasno da kriterijumi koji su važili 2023. nisu isti 2026, da je politička situacija potpuno drugačija. Neke televizije koje su bile u onom planu čak i ne postoje više, poput Al džazire. I ja sam u svom predlogu rekao da ja smatram normalnim. Dakle, naravno da se monitorišu javni servisi RTS i RTV, da se monitorišu takozvane velike televizije, ove sa nacionalnom frekvencijom. Ali u ovoj grupi uslovno rečeno kablovskih televizija predviđene su samo dve televizije – Nova i N1.. dakle televizije koje po opštim kriterijumima emituju program koji se Vladi ne dopada“, rekao je Šabić, koji kaže da nema nikakav problem s tim da one budu predmet monitoringa, imajući u vidu da imaju uticaj koji imaju, ali je za njega indikativno da u monitoringu nema televizije Informer. „Ova televizija ne samo da je agresivno na strani Vlade, nego to čini na način koji podrazumeva grubo kršenje standarda utvrđenih zakonom. I ,što je najvažnije, kojoj se u poslednje vreme omogućava tako da potpuno nezakonito emituje i zemaljski program, bez dozvole, što je direktno kršenje zakona“, ističe Šabić. Monitoring koji ne obuhvata takvu televiziju nije objektivan i ne može dati rezultat koji oslikava stvarno stanje, objašnjava svoj predlog Šabić. „Jako sam, naravno, razočaran, imajući u vidu da smo, je li, napravili kao taj neki dogovor. I sada smo ga odložili na 72 sata. Šta će se promeniti za 72 sata?“, pita se Šabić, koji dodaje da monitorisanje Informera nije bio eksplicitnog predmet dogovora tokom konsultacija članova Saveta pred sednicu, ali ipak ističe svoje sumnje pošto je zapelo već na prvom koraku kada je trebalo doneti neku odluku. On napominje da je Garić rekao da će njegov predlog biti usvojen, ali mu nije jasno zašto nije usvojen danas.ŠABIĆ: JAKO SAM RAZOČARAN
Smederevac netačno tvrdio da Pink i Hepi ispunjavaju obaveze iz elaborata
Izborom predsednika i potpredsednice, Savet REM-a je i formalno konstituisan, tako da sada može da donosi odluke o više stotina dokumenata – zahteva za emitovanje, prijava protiv televizija… – koji su se nakupljali tokom skoro dve godine nepostojanja Saveta.
Predlažući Smederevca za predsednika, Milan Petković je istakao da je on dobar kandidat zbog višegodišnjeg relevantnog iskustva u elektronskim medijima i REM-u, ali i zbog toga što njegov mandat u Savetu traje dve godine, tako da „ovaj saziv Saveta neće nametati novom sazivu ličnost predsednika”. Kako je Smederevac u novembru prošle godine postao član Saveta REM-a, do kraja mandata mu je ostalo još 14 meseci.
Smederevac je pre izbora za članstvo u Savetu više od decenije radio kao načelnik Službe za nadzor i analizu programa u REM-u, a potom i kao pomoćnik direktorke REM-a u ovoj oblasti.
Tokom procesa izbora novog saziva Saveta Regulatora, deo stručne javnosti je kritikovao kandidaturu Smederevca, osporavajući njegovu nezavisnost s obzirom na višegodišnje angažovanje u telu koje je trpelo ozbiljne kritike zbog rada u interesu vlasti i medijskih moćnika.
Slavko Ćuruvija fondacija (SĆF) tada je tokom izbora članova Saveta REM-a podsetila da je Smederevac, nakon masovnih ubistava u maju 2023, predstavljajući izveštaj REM-a o nadzoru nacionalnih televizija Pink, Hepi, Prva i B92, istakao kako većina njih ispunjava zakonske uslove po svim parametrima i da su „ozbiljno shvatili svoje dozvole i elaborate”.
Ipak, iz Fondacije su istakli da su njihove analize poštovanja elaborata u programima Pinka i Hepija pokazale da to što Smederevac govori nije istina, a da one svoje obaveze nisu ispoštovale.
I istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pokazalo je da Pink i Hepi nisu ispunjavale obaveze iz elaborata na osnovu kojih su dobili dozvole za nacionalno emitovanje, jer nisu imale obavezan dečji, naučno-obrazovni i kulturno-umetnički program.
Kada je REM 2023. godine – u vreme dok je Smederevac bio na čelu službe za nadzor – zaključio da su te televizije ipak ispunile zakonske obaveze, CINS je otkrio da je Regulator kao dečji program računao kratka uključenja i gostovanja u jutarnjim programima: na Hepiju, između ostalog, petnaestominutno predstavljanje dečje knjige emitovano u pet ujutru, a na Pinku javljanja reportera iz dečjih pozorišta i razgovor o poseti učenika Beogradskoj filharmoniji.
Udeo tako beleženog dečjeg programa u prva tri meseca te godine iznosio je svega oko 0,02 odsto programa Pinka i 0,01 odsto programa Hepija, dok je Smederevac tvrdio da je zakonski minimum ispunjen jer zakon zahteva zastupljenost žanra, odnosno da samo „nula nije ispunjen uslov”, pisao je CINS.
I Građanske inicijative su, tokom procesa izbora novih članova Saveta, kritikovale kandidaturu Smederevca. Na sednici otvorenoj za javnost, na kojoj je Odbor za kulturu i informisanje uz predstavnike stručne i međunarodne javnosti preispitivao koji kandidati ispunjavaju uslove za učešće u ovom procesu, predsednica Skupštine Ana Brnabić je na ove kritike odgovorila da je Smederevac bio državni službenik, da je radio u REM-u, ali da nije bio Savetu:
„Oni su mogli da imaju potpuno drugačije mišljenje od onog koje je imao prethodni Savet, te bi njihovo isključivanje značilo direktnu i nedvosmislenu diskriminaciju državnih službenika”, rekla je tada Brnabić.
Zbog pozicije pomoćnika direktorke REM-a, a po izboru za člana Saveta, Smederevac je vodio i postupak pred Agencijom za sprečavanje korupcije. U skladu sa mišljenjem Agencije da „obavljanjem posla pomoćnika direktora ugrožava nepristrasno vršenje javne funkcije člana Saveta REM-a”, radni odnos pomoćnika je stavio u mirovanje.
Agencija je u maju rekla za naš portal da se Smederevac žalio na ovo rešenje i da je postupak po žalbi u toku.
Ira Prodanov Krajišnik, novoizabrana potpredsednica Saveta REM-a, redovna je profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu i na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci. U Srbiji je 2016. godine utemeljila prvi master program Muzika i mediji. Sarađivala je sa više medija, među kojima list Dnevnik, Radio i TV Novi Sad. Nakon izbora za članstvo u Savetu REM-a u novembru 2025. godine, zajedno je sa još troje izabranih članova, Rodoljubom Šabićem, Milevom Malešić i Dubravkom Valić Nedeljković, podnela ostavku u ovom telu zbog niza neregularnosti u procesu izbora – pre svega zbog problema pri izboru devetog člana iz kategorije saveta nacionalnih manjina. Više o tome je Cenzolovka već pisala. Po ispunjavanju njihovih postavljenih uslova i odluke da se deveti član Saveta bira krajem 2026. godine, po izboru novih saveta nacionalnih manjina, ova četiri člana su u julu 2026. godine stupila na funkcije za koje su izabrana.IRA PRODANOV KRAJIŠNIK
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Fondacija Ćuruvija: Jedino vlasti odgovara da Srbija nema Savet REM-a
Viktor Marković o skidanju „24 minuta” sa programa: Sad tek ne može niko ništa da nam zabrani
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.