
Novinarka Tamara Skrozza ovogodišnja je dobitnica Nagrade „Stanislav Staša Marinković“ koju dnevni list Danas dodeljuje povodom Dana lista.
Portal i dnevne novine Nova neprestano su na udaru funkcionera Srpske napredne stranke, ujedno i visokih državnih zvaničnika, predsednika Aleksandra Vučića i Ane Brnabić. Poslednji put su se na nas ostrvili zbog nekoliko pitanja na koja smo odgovor dobili od Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike. Novinarka agencije FoNet i članica saveta za štampu, Tamara Skrozza, u izjavi za Novu ističe da je ovo sukob koji tinja unutar Srpske napredne stranke i tvrdi da je reč o diskriminaciji medija.
Bez trunke obzira, obraza i smisla, bez ikakve potrebe, osim ljudožderskog medijskog poriva, tabloidi su objavili fotografije tela Mateja Periša neposredno po izvlačenju iz reke. Kako je moguće da jedan novinar, jedno ljudsko biće dovede sebe u poziciju da kaže: „Slika raspadnutog tela? Ekstra! Puštaj!“?
Nova epizoda podcasta Snaga uma je pred vama i posvećena je ogromnoj snazi karaktera, predanosti prema novinarskom pozivu, empatiji i životu uz bolest. Tamara Skrozza, jedna od najnagrađivanijih novinarki u Srbiji čija je karijera ispisana borbom za poštovanje profesionalne etike, prvi put je u javnosti progovorila o borbi sa Parkinsonom koji joj je dijagnostifikovan 2018. godine. Tamarine reči iz ovog razgovora odzvanjaju snažno i treba da se slušaju pažljivo, jer imaju snagu da nas probude, osnaže i učine saosećajnijim ljudima.
Na koja se to pravila poziva REM analizirajući serijal „Decenija vlasti” na N1? Na ona u Zakonu o informisanju? Ona skarabudžena pred izbore? Ili na neka treća – za koja ne znamo? Kako se to tačno autorima dokumentarnih serijala zabranjuje da koriste „asocijativni niz”? U kom tekstu se objašnjava da se ne smeju upotrebljavati metafore? Ko je, s kojim autoritetom i kako tačno odredio kakvi bi trebalo da budu sagovornici u nekom medijskom prilogu? I kako je taj neko zamislio da prikrije posledice vlasti jednog čoveka?
Nije sporno što imamo još jedno “telo”, iako već postoje REM i ministarstvo nadležno za medije. Sporno je što će se 3. aprila uveče mnogi pozvati na privremenog regulatora ili na sumanute “dijaloge” na javnom servisu i samo na osnovu toga zaključiti da je učinjeno sve da se mediji bar pred izbore umiju i operu zube
Inđijski nezavisni medij – IN Medija za godinu dana postojanja ni jednom nije pozvan na događaj koji organizuje lokalna samouprava. Pored toga, nije svrstan u listu medija koji se može naći na zvaničnom sajtu opštine Inđija u odeljku o medijima, iako smo više puta zahtevali od šefa kabineta predsednika opštine Nemanje Milojevića da nam bar odgovori koji je razlog ignorisanja i diskriminacije. Niz mejlova, telefonskih i ličnih zahteva da se IN Medija uvrsti u mejling listu obaveštenja o događajima koje organizuje lokalna samouprava ostao je bez odgovora.
Interesovanje za izveštavanje o nasilju prema ženama poraslo je poslednjih godina, posebno otkako su obelodanjeni slučajevi zlostavljanja i silovanja za koje su optužene pojedine javne ličnosti u Srbiji. Pre samo 15-20 godina o takvim događajima pisalo se retko ili se uopšte nije pisalo, dok su oni danas na naslovnim stranama i tema su velikih rasprava u medijima i na društvenim mrežama.
Voditelji i komentatori, među kojima i političari, astrolozi ili numerolozi, na nacionalnim televizijama znaju da izvređaju ceo ženski rod, sprdaju se čak i sa silovanjem. U rijaliti programima idu i dalje – sa verbalnog nasilja prelaze na šutiranje, šamaranje, pljuvanje, silovanje... I sve to pred očima dece. REM ili ćuti ili reaguje mlako, sve dok se seksizam ne pojavi na nekoj od televizija koje kritikuju vlast
Nova epizoda podkasta Danasa dostupna je na platformama Podcast.rs, Apple Podcasts, Google Podcasts i Stitcher.
Iako su određeni listovi manje kršili Kodeks novinara, i dalje veliki problem predstavlja izveštavanje o maloletnicima i političko svrstavanje medija, navode iz Saveta za štampu. Listovi Politika i Danas i u 2020. godini ponovo beleže najmanji broj prekršaja.
Mediji su se obrukali i ogrešili i o žrtve i o osumnjičenog za krivično delo, izjavila je danas novinarka Tamara Skrozza o slučaju zlostavljanja u školi glume Miroslava Aleksića, dok je generalna sekretarka Saveta za štampu Goradana Novaković rekla da za sada nije stigla nijedna žalba na pisanje medija o tom slučaju.
U aktuelnom slučaju Aleksić, baš kao i u mnogim sličnim, bilo bi dobro da se dogovorimo makar o najosnovnijim pravilima; da se prisetimo žrtava; da ne zaboravimo ljudska prava, da ne sudimo i ne izigravamo policajce. Ukoliko nam je to teško ili nemoguće, onda ništa. Imaćemo upravo ovo što nam se već danima vrti po kioscima, a što je već sada obesmislilo jednu važnu temu, osumnjičenog već stavilo na giljotinu, a žrtve postavilo na stub srama.
Ono što je najveća tekovina dosadašnjeg rada, jeste činjenica da je upravo zahvaljujući Savetu medijska etika postala validna i relevantna tema, da se o njoj raspravlja na svim medijskim konferencijama i među novinarima. Na javnim sednicama i predavanjima koja često držimo pred studentima novinarstva na Fakultetu političkih nauka, nastupamo pred punom salom, a mlade kolege aktivno učestvuju u svim raspravama
Gošća vešerašnje emisije "Među nama" bila je novinarka Vremena i agencije Fonet Tamara Skrozza, a sa voditeljkom i novinarkom Majom Nikolić razgovarala je o napadu na novinarku N1 Žaklinu Tatalović, i o koronavirusu.
Pevač Aleksandar Vuksanović, poznatiji kao Aca Lukas, danas se javno izvinio novinarki Žaklini Tatalović zbog uvreda u emisiji „Hit tvit“ televizije Pink i priznao da je njegova reakcija bila „neprimerena“, ali je rekao da je ona bila izazvana „uvredljivim i posprdnim“ tvitom koji je Tatalović objavila o njemu, a koji su mu poslali prijatelji.
Docentkinja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Jelena Kleut ocenila je da u Srbiji postoji "organizovano zagađivanje javnog prostora", jer teme koje otvaraju tabloidi, a koje su vrlo često zasnovane na lažnim informacijama ili interesima centara moći, preuzimaju kao relevantne i drugi mediji i njima se bave.
U vanrednim situacijama javnost posebno vidljivo i jasno iskazuje potrebu za pravovremenom i tačnom informacijom. Neprijatelj vanrednim situacijama je panika a nedostatak pravovremenih i tačnih informacija je okidač za paniku.