„Posledice su mnogostruke, a među njima i pribegavanje verovanju u glasine i neproverene informacije, što u slučaju pandemije nikako ne doprinosi suzbijanju virusa“, ukazano je u saopštenju.
NKD smatra da bi se morala sprovesti opsežna studija informisanja građana u vanrednom stanju, „jer odgovorno postupanje građana počiva na njihovoj obaveštenosti, a odgovorno postupanje vlasti se ogleda u davanju tačnih, preciznih i pravovremenih informacija“, piše saopštenju.
NKD je objavila da je sprovela onlajn-anketu na nereprezentativnom broju ispitanika – među 104 korisnika društvenih mreža iz cele Srbije, kojim je utvrdila da je „značajan broj anketiranih konstatovao da su informacije često bile nedovoljno jasne, a nekada i kontradiktorne, dok pojedine informacije karakterišu kao uznemiravajuće, a njihovo saopštavanje kao širenje panike“.
U anketi NKD je 61 odsto građana reklo da je tokom vanrednog stanja bilo informisano o epidemiji na nivou Srbije, 32 odsto o stanju na lokalnom nivou, a da 46 odsto smatra da je bilo potpuno ili delimično neinformisano o stanju u mestima gde žive.
„Tek 5,08 odsto ispitanika smatra da dobija sve potrebne informacije“, ali je, s druge strane, 74 odsto ispitanika reklo da je imalo uputstva o ponašanju tokom vanrednog stanja, saopštila je NKD.
Među 104 ispitanika NKD, 21,93 odsto je koristilo društvene mreže da bi se obavestilo o epidemiji i merama tokom vanrednog stanja, putem internet portala se o tome informisalo 19,37 odsto, „nacionalne TV stanice uživaju poverenje 18,8 odsto ispitanika“, dok je državni internet portal „covid19.rs“ pratilo tek 14,81 odsto ispitanih.
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.