
Savet REM, na sednici održanoj 7. juna 2024. godine, imenovao je Filipa Rodića, novinara, za člana Upravnog odbora Javnog medijskog servisa Srbije.

Pobuna studentkinja i studenata zbog optužbi za nasilje, niz ostavki i naizgled nejasan ishod sednice na kojoj je profesor Slaviša Orlović trebalo da bude izabran za dekana Fakulteta političkih nauka u tabloidima su iskorišćeni za targetiranje grupe profesora koji su se povukli iz Saveta FPN-a. Šta se dogodilo danas u ovoj ustanovi, koju ulogu je imala Maja Gojković u svemu tome i dopušta li uopšte statut FPN-a izbor Orlovića u ovakvim uslovima? Istinomer se obratio i PR službi Fakulteta političkih nauka za komentar i objašnjenje izbora, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.

Nakon ruskog narativa da je "Srbija jedina slobodna zemlja u Evropi" koja nije uvela sankcije Rusiji, poslednjih dana u domaćim medijima pojavljivao se narativ o Vučiću kao "jednom od tri slobodna lidera u Evropi" i "lideru slobodnog sveta". Ove kvalifikacije bile su praćene navodima o promeni geopolitičke realnosti u kojoj Zapad gubi svoju dominaciju.

Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) doneo je odluku da će podneti inicijativu Ustavnom sudu za ocenu ustavnosti odredbe novog Zakona o elektronskim medijima, koja nalaže smenu njegovih članova do 4. novembra ove godine. Sagovornici Danasa, sa druge strane, ovaj čin vide kao potpuno nepotreban.

Javni servis primarno usmeren na predsednika, vladu i vladajuću stranku. Tako su i domaći i strani posmatrači videli poziciju RTS-a u predizbornoj kampanji. "Viđenje" vlasti potpuno je drugačije. Nezadovoljni radom RTS-a, predsednica Skupštine od ODIHR-a će tražiti dodatna pojašnjenja, a predsednik države "ljut", već drugi put u nedelju dana. Toliko ljut da preti prekidom pojavljivanja na javnom servisu.

Bitke oko političkog uticaja na javne servise postale šire se Evropskom unijom, od Nemačke, Italije, Švedske i Grčke do Poljske, Slovačke i Mađarske. Uz to, javni servisi se suočavaju sa mnogo više problema nego što su to politički pritisci. Kako ukazuju analize Rojtersovog instituta za studije novinarstva, njihova publika se u dobrom delu svela na stanovništvo starije od 60 godina, uglavnom obrazovanije i politički raznolikih opredeljenja. Kao rezultat toga, JMS u mnogim zemljama ne uspevaju da ostvare propisanu ambiciju da budu univerzalni servisi vesti. Naročito to ne uspevaju u onlajn sredini, rizikujući da postanu irelevantni.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija objavilo je rešenja o imenovanju članova komisija za devet konkursa koje je raspisalo u oblasti javnog informisanja. Analiza ovih rešenja pokazala je da je većina stručnjaka koji su konkurisali samostalno ili na predlog profesionalnih udruženja poslala biografije na više poziva, međutim, nije jasno kojim kriterijumima su se vodili u Ministarstvu prilikom određivanja ko će biti u kojoj komisiji. Tako su neki kandidati sa većim brojem bodova ostali bez mesta u komisiji, dok su drugi sa malim brojem bodova prošli u komisije.

Novi članovi Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) trebalo bi da budu izabrani do 4. novembra. Taj rok određen je dogovorom, koji je prošle godine postignut između predstavnika novinarskih i medijskih udruženja, tadašnje premijerke Ane Brnabić i predstavnika Ministarstva informisanja i telekomunikacija, uz posredovanje OEBS-a, Delegacije EU u Srbiji i Ambasade Norveške. Nije izvesno da li će promene u sastavu Saveta označiti i novu fazu u radu REM-a, odnosno voditi depolitizaciji ovog tela, koje stručnjaci za medije često navode kao primer pristrasnosti i neispunjavanja zakonskih obaveza.
Odluka da nacionalne frekvencije više nisu obavezne da imaju 20 odsto kvalitetnog programa (u koji spada i onaj za decu) jeste velika sramota ovog društva i velika sramota REM-a gde rade ljudi u kojima očito ne postoji mrva profesionalne odgovornosti, ocenila je profesorka Fakulteta dramskih umetnosti Milena Dragićević-Šešić.
Televizija, novine, portali, plakati na ulici, bilbordi, kula Beograda na vodi – sa svih strana smo prethodnih nedelja mogli da pročitamo da „srpski narod nije genocidan”. Provladini mediji i političari na vlasti su Rezoluciju o Srebrenici mesecima pre njenog usvajanja, ali i sada, predstavljali kao akt kojim će srpski narod poneti kolektivnu krivicu za genocid u Srebrenici i da će postati i baš to – genocidan. Međutim, ni u jednoj tački rezolucije ne spominju se niti srpski narod, Srbija, niti se pominje kolektivna krivica. Upravo suprotno, ističe se individualna krivica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pred odlazak na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija, gde se glasalo o Rezoluciji o Srebrenici, u tabloidima predstavljen kao superheroj koji ide na „izazovan i težak” put. On je ovu medijsku inicijativu otelotvorio tako što se ogrnuo srpskom trobojkom, nakon što je Rezolucija usvojena. Mnogi tabloidi su izvestili o ovom činu, dodajući da je predsednik Srbije to uradio uprkos protivljenju predsednika Generalne skupštine UN i obezbeđenja, kojem je navodno odbrusio kada je zahtevalo da on skine sa sebe zastavu i htelo da mu je oduzme. Iz UN su za Raskrikavanje potvrdili da se to nije desilo, navodeći da je sednica protekla mirno, bez incidenata.
Red spina, red manipulacije, red propagande - tako se više od dva meseca govori o rezoluciji o Srebrenici, o kojoj će se najzad glasati u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Za vlast, pre svega predsednika Srbije, posebno je sporno to što se rezolucija ne donosi u Savetu bezbednosti UN-a, gde bi mogla da bude blokirana glasovima Rusije i Kine. Ipak, predsednik "malene Srbije" odlučio je da pruži "otpor" i da se protiv rezolucije "bori kao lav" - relativizacijom zločina i spinom o kolektivnoj krivici.

Privredni sud u Cirihu nedavno je odbacio tužbu državnog Telekoma Srbija protiv Junajted grupe, jer je ocenio da je Telekom probio zakonski rok za pokretanje spora. Prorežimski mediji su, u bizarnoj distorziji realnosti, verbalnim akrobacijama to nekako uspeli da predstave kao pobedu Telekoma. Iz ove državne kompanije u odgovorima za Raskrikavanje između ostalog kažu da nisu zakasnili i da će se žaliti.
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija je danas 23. maja 2024. godine objavilo rešenja o formiranju komisija, za devet raspisanih konkursa iz oblasti javnog informisanja, kao i rang listu i bodovne liste za ocenjivanje biografija svih prijavljenih kandidata za članove komisija.
Gradsko veće Novog Pazara, na današnjoj sednici, prihvatilo je izveštaj komisije o sufinansiranju medijskih projekata na drugom konkursu.