
Funkcioner i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović tužio je novinara NIN-a Vuka Cvijića za duševne bolove, tražeći odštetu od milion i sto hiljada dinara.
Srbija se prema izveštaju Monitora evropskih komunikacija (ECM) našla na trećem mestu u Evropi po prisutnosti lažnih vesti u javnoj sferi, odmah iza Češke i Rumunije. Kada je reč o najbitnijim temama u društvu u evropskom smo proseku, ali je interesantno da je čak i 38 odsto lažnih vesti dovoljno da mnogo više građan poveruje u njih (čak 68 odsto) nego u Nemačkoj (37 odsto).
Tokom odgovaranja na pitanja novinara nakon sastanaka u Briselu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao je u sukob i sa pojedinim novinarima iz Srbije.
Skupština Srbije je danas usvojila novi Zakon o javnom informisanju kojim je država, uprkos protivljenju medijskih udruženja, Telekomu i zvanično omogućila da osniva svoje medije. Ovo će omogućiti nove poslovne poduhvate na medijskom tržištu državnoj kompaniji koja je prethodnih godina već postala uticajan igrač u svetu medija - što kroz upliv u medijsko vlasništvo uz izbegavanje zakonskih zabrana, što kroz kupovinu niza manjih kablovskih operatera. Dok je deo javnosti to kritikovao, upozoravajući na potencijalno ugrožavanje medijskih sloboda i pluralizma, Telekom je imao moćne zaštitnike - državu i režimske medije koji su ga nekritički predstavljali kao veoma uspešnu kompaniju. Poslednji u nizu je izveštaj Agencije za privredne registre, koji su iskoristili portali od Republike do Blica da Telekom predstave kao „najuspešniju srpsku kompaniju“. Ipak, malo pažljiviji pogled na finansijske izveštaje Telekom grupe pokazuje drugu stranu „uspeha“ - pad dobiti i gotovo dve milijarde evra dugova.
Općinski kazneni sud oslobodio je kolumnistu Novosti Borisa Dežulovića po tužbi zbog teksta "Željka Markić: glupa ili plavuša". Sud je naložio Željki Markić da plati troškove postupka
Ana Politkovskaja je predvidela šta će se dešavati u Rusiji.

"Potrebna nam je ozbiljna podrška građana ukoliko želimo damedijsku scenu dovodimo u red, jer je ceo proces donošenja medijskih zakona pokazao da ova vlast reaguje isključivo na pritisak. Ovde nije reč o medijima i medijskim radnicima, već je reč o građanima Srbije i njjihovom pravu da budu informisani", izjavila je Ivana Stevanović iz Fondacije Slavko Ćuruvija.

Bilo ih je tačno trinaestoro. Ali nije to bila Tajna večera – niti je bila tajna, niti se služila večera. Čak je i vreme za taj obrok odavno prošlo. U sitnim noćnim satima, dok je većina građana Srbije spavala, Odbor za kulturu i informisanje, sa svojih 13 članova, sastao se da se (ne)složi s odlukom vlade da skoro sve pristigle amandmane na oba medijska zakona odbije. U naredna skoro tri sata (!) pričalo se o i Šešelju, Đilasu&Šolaku, zakonu iz 1998, zakonu iz 2009, medijskim servisima… i sve je to izgledalo – ovako
Sa jedne strane legalizacija postojećeg stanja, sa druge - povratak države u vlasničku strukturu u medijima.
Direktor Vremena Stevan Ristić, govoreći o članovima novog Predloga Zakona o javnom informisanju i medijima, od kojih jedan predviđa da Telekom, sada i legalno, može da osniva medije, što je u suprotnosti sa Medijskom strategijom Vlade, kaže da ostaje nada da će i demokratska javnost i međunarodni faktor uspeti da se ta dva člana promene.
Odbor za kulturu i informisanje usvojio je amandmane na članove 39 i 41 Predloga zakona o javnom informisanju i medijima, a koje je predložio narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne zna za slap tužbe Milenijum tima protiv grupe medija, Regionalna informativna agenciaj JUGpress je među prvima dobila te tužbe, niti da li će ta kompanije da radi dobro plaćeni posao u okviru projekta “Čista Srbija ” u Leskovcu , ali zna da Narodna stranka “laže” a ta tvrdnja s eodnosi upravo na press konferenciju te stranke zbog koje su mediji tuženi.
S obzirom na to da su mediji oduvek imali moć nad informacijama, sa druge strane medalje vrebala je tamna strana dezinformisanja, koju su neretko birali radi senzacionalnosti, ličnih, političkih ili drugih ciljeva.