Novinari su u oktobru bili izloženi ozbiljnim pretnjama
U oktobru novinari su bili mete ozbiljnih pretnji, a zabrinjava činjenica da su svi novinari u prethodnom periodu već bili meta napada što ukazuje na kontinuitet zastrašivanja i ugrožavanja njihove bezbednosti.
Novinaru TV N1 Mladenu Savatoviću upućene su pretnje 2. oktobra na Trgu Nikole Pašića dok je čekao na uključenje u program kada mu je prišao muškarac i poručio: „Sreća tvoja da sam sa ženom, sledeći put ću ti razbiti glavu“, nedugo zatim približio se i dodao: „Ja sam za ovu zemlju ratovao, a ti je uništavaš. Pazi se“.
Pretnje fizičkim nasiljem upućene glavnom i odgovornom uredniku portala Žig info Željku Matorčeviću nakon objavljivanja teksta o takozvanim „fantomskim biračima“ na adresi pogrebnog preduzeća u Grockoj, gde je upisano 47 birača, što može ukazati na sumnju u regularnost biračkog spiska. Prema navodima Matorčevića, on je za potrebe teksta razgovarao sa jednim od vlasnika preduzeća, a nakon objavljivanja pozvala ga je Vesna Dušić, majka drugog vlasnika, i zapretila da će ga fizički napasti i prebiti na ulici.
Dana 9. oktobra novinarki Bečejskog mozaika Kristini Demeter Filipčev upućene su pretnje silovanjem, mizogine uvrede i vređanje na nacionalnoj osnovi putem društvenih mreža.
Novinarima Nenadu Kulačinu i Marku Vidojkoviću, autorima emisije „Dobar, loš, zao“, kao i Kulačinovoj supruzi upućene su pretnje 20. oktobra, putem društvene mreže X. Sa naloga @TUCKOBUSICzett, a osim eksplicitnih aluzija na seksualno nasilje, sadrže i najavu da će se sa novinarima i članovima njihovih porodica obračunati nakon izbora.
Dana 22. oktobra novinarima Radara Vuku Cvijiću i Milanu Radonjiću upućene su pretnje na njihov autorski tekst „Vučko sad naš brat, Andrej glavni, kume“. Napoznati autor je u komentarima vređalo redakciju, poimenično targetirao obojicu novinara i uputio uznemirujuće poruke koje pominju mučenje, smrt i seksualno nasilje nad njihovom decom: “Vuče i Milane smradovi drcu vam je*em zaklanu„ i “Gde mi je komentar fašistička redakcijo? Drca vam u mukama umirala na rukama.“
Nove pretnje nasiljem upućene su redakciji Radara dva dana kasnije u komentaru na tekst „Mamac za izbore u Srbiji” autorke Jelene Petković.
Redakcija Južnih vesti je u komentarima na svom portalu dobila brojne pretnje smrću i fizičkim napadima. Neki od njih su: „Šteta što selendra od Niša nema jednu veliku nadstrešnicu kao novosadska palanka da Vas sve poklopi kolektivno i stuča Vas fizički“, „Nema Vas u redakciji? Još spavate? Naspavaćete se tek. Zauvek. Usta vas j…m mrtva“, „Na…aćemo vam se majke izdajničko tifusarske!!!“.
Nakon objavljivanja vesti o predaji inicijative za oduzimanje dozvole Informeru, na NUNS-ovim nalozima na društvenim mrežama zabeležene su dve pretnje koje se odnose na televiziju N1, uz više uvredljivih komentara. Ispod objave na Instagramu, sa naloga „veljic.igor“, upućena je poruka: „…tako ce i vasa uvazena tv bidi srušena. Samo lagano“, dok je na Fejsbuku, ispod iste objave, korisnik naloga „Jovica LMijatović“ napisao: „Onda će vam N1 leteti u vazduh“.
Dana 27. oktobra redakciji portala Volim Zrenjanin ispod teksta ,,Informer pred gubitkom dozvole, Niš TV poslala radnike kući – šta će biti sa zrenjaninskim Santosom i portalima?“, upućene su uvrede i zastrašujuće poruke u kojima se pominju ubistvo i seksualno nasilje prema deci. Novinari se nazivaju „uličarima i teroristima“, uz uznemiravajuće pominjanje njihove dece i optužbe da žele da druge zatvaraju u logore.
Isti povod je bio i za pretnje upućene sekretarijatu NUNS-a putem telefonskih poziva. U dva dana primljena su 4 telefonska poziva, od kojih su dva snimljena. Lica koja su pretila uputila su niz jezivih i uvredljivih reči, koje su ponavljali više puta. Upućene su brutalne vulgarne pretnje seksualizovanog sadržaja, uključujući pretnje usmerene i prema deci, nazivajući ih ustašama. Kada im je rečeno da se razgovori snimaju i da će biti podnete prijave, nastavili su da ponavljaju iste pretnje. Takođe jedna osoba je rekla da u Srbiji više ne postoji zakon i da će nas strpati u zatvor. Sve pretnje su ponovljene više puta.
Novinaru televizije N1 Mladenu Savatoviću 29. oktobra su upućene nove pretnje putem društvene mreže Fejsbuk gde mu je u komentaru poručeno da se čuva ukoliko ga ponovo sretne, uz niz uvreda i uz optužbe da „ruši Srbiju“. Nakon što ga je druga korisnica upozorila na moguću krivičnu odgovornost, osoba koja stoji iza tog profila potvrdila je ozbiljnost svojih reči. Posebno zabrinjava činjenica da postoji osnovana sumnja da je reč o istoj osobi koja je 2. oktobra fizički presrela Savatovića na Trgu Nikole Pašića u Beogradu, na šta ukazuju gotovo identične formulacije pretnji, kao i fotografija sa Fejsbuk profila koja odgovara osobi koju je snimatelj N1 fotografisao nakon prvog incidenta.
Pretnja smrću upućena je i sportskom novinaru televizije Sport klub Nikoli Stameniću putem društvene mreže X. Sa naloga „@djipsiunchained“ 29. oktobra objavljena je poruka: „Stameniću želimo ti sreću drven sanduk i na njemu sveću“.
Predizborna kampanja obeležena napadima na novinare i onemogućavanja njihovog rada
U oktobru mesecu zabeležen je veliki broj slučajeva ometanja novinara prilikom izveštavanja o predizbornim okupljanjima. Ta ometanja obuhvataju fizičke napade, pretnje, fizičko sprečavanje izveštavanja.
Dana 1. oktobra 2026. godine, policija je privela i zadržala Jovana Kerešića, urednika Radio Dira iz Rume, u policijskoj stanici u trajanju od četiri sata, neposredno pre posete Aleksandra Vučića tom mestu. Policajci su došli u njegovu kuću i uručili mu nalog da po zahtevu Osnovnog javnog tužilaštva u Rumi dođe u policijsku stanicu radi davanja izjave u svojstvu građanina. Kerešić navodi da je zadržavanje usledilo nakon što je, sa vidno istaknutom novinarskom legitimacijom, prijavio nebezbedan strujni ormarić komunalnom policajcu u civilu, te da nije bio upoznat sa Vučićevom posetom niti je bilo koga provocirao.
Dana, 3 oktobra zabeležena su čak četiri incidenta. Reporterka portala Glas Šumadije Aleksandra Kostić izveštavala je sa okupljanja pristalica Srpske napredne stranke u Kragujevcu pred njihov polazak u Beogradsku arenu. Dok je uživo izveštavala i snimala okupljene oko autobusa, muškarac joj je pretio da će joj baciti telefon na autobus. Kada ga je pozvala da ponovi pretnju pred kamerom, ironično je komentarisao njenu novinarsku legitimaciju, govorio joj „ajde beži“ i unosio joj se u lice i telefon.
Istog dana u Bečeju napadnuta je i novinarka Bečejskog mozaika Kristina Demeter Filipčev dok je snimala okupljanje pristalica Srpske napredne stranke u Bečeju. Muškarac zaposlen u jednom lokalnom javnom preduzeću oduzeo joj je telefon i odbijao da ga vrati, zahtevajući od nje da izbriše snimljeni materijal. Nakon što je novinarka to odbila, muškarac je telefon stavio na granu drveta, odakle je novinarka uspela da ga preuzme uz pomoć policijskih službenika.
Reporter televizije N1 Mladen Savatović napadnut je u Ulici Kraljevića Marka u Beogradu, dok je snimao zgradu za koju postoje sumnje da se koristi za prijavljivanje takozvanih fantomskih birača. Dvojica muškaraca pokušala su da spreče snimanje, a jedan od njih, koji se predstavio kao portir i za koga je naknadno utvrđeno da je otac vlasnika zgrade i istaknutog SNS aktiviste Vladimira Mandića, vređao je i pretio novinaru, a potom krenuo ka njemu u nameri da ga fizički napadne. Dalju eskalaciju sprečio je drugi muškarac.
Istog dana, Mejrema Nokić, novinarka Radija Sto plus i dopisnica agencije Beta je bila izložena zastrašivanju i ometana dok je izveštavala sa skupa SNS-a u Novom Pazaru. Direktor Turističke organizacije Novog Pazara i aktivista SNS-a Dejan Belojica je pratio i upadljivo snimao mobilnim telefonom, zumirajući kameru ka njoj iako je jasno bila označena sa „PRESS“. Ubrzo joj je prišao mladić, za kojeg tvrdi da je pripadnik službi bezbednosti, i zatražio da se udalji, uz obrazloženje da funkcioneri SNS-a novinarsko snimanje smatraju provociranjem.
Novinarki Bečejskog mozaika Kristini Demeter Filipčev onemogućeno je da izveštava o poseti nosioca izborne liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića farmi krava u Bačkom Gradištu, iako je drugim novinarskim ekipama pristup bio dozvoljen. Dvojica policajaca sprečavala su je da snima i izveštava, dok joj je muškarac koji se nije predstavio fizički blokirao prolaz i naređivao da se skloni. Novinarka je događaj mogla da prati tek sa udaljenosti od oko 20 metara, uz kontinuirano ometanje njenog rada od strane policije.
Dopisnik portala ZOOMER Aleksa Nikolić 8. oktobra je napadnut tokom izveštavanja sa javnog skupa u Nišu, kada je snimao štand pristalica SNS-a. Nakon što je završio snimanje i krenuo da pređe ulicu kako bi zabeležio situaciju na studentskom štandu, jedan od četvorice ili petorice krupnih mladića koji su se nalazili na razdelnom ostrvu u Ulici Vožda Karađorđa gađao ga je ovalnim keramičko-metalnim predmetom i pogodio u slepoočnicu. Počinilac je navukao kapuljaču kako bi sakrio lice, dok je druga osoba novinaru pokazala srednji prst i uputila mu uvrede: „Ajde beži, jebem ti mater pedersku“. Policija na licu mesta je odbila da interveniše i uputili su ga na komandira Policijske ispostave „Medijana“, gde je Nikolić bio izložen još jednoj vrsti uznemiravanja. Naime, policajac koji je od strane MUP-a zadužen da pomogne i isprati novinara do Urgenntnog centra kako bi obavio preglede, uputio je Nikoliću više uvreda, koristeći agresivan i diskriminišući rečnik čime ga je dodatno ugrozio i uznemirio. Slična situacija se dogodila 21. oktobra kada je za vreme svog novinarskog posla vređan i omalovažavan, a korišćen je agresivan i diskriminišući narativ od strane policijskih službenika na dužnosti. O ovom događaju obaveštena je i javna tuziteljka, koja se potom obratila policiji, nakon čega je formiran predmet u Odseku za kontrolu rada policijske uprave MUP-a u Nišu.
Dana 11. oktobra u centru Zrenjanina, pripadnici policije sprečili su novinarsku ekipu KTV iz Zrenjanina da izveštava sa predizbornog skupa Srpske napredne stranke (SNS). Voditelj KTV Nemanja Šarović, snimatelj i glavni i odgovorni urednik Danijel Radić i asistent Milorad Malešev pokušali su da pristupe mestu održavanja javnog skupa podrške listi Ujedinjena Srbija i nosiocu liste Aleksandru Vučiću. Policajci u civilu najpre su ih upozorili, a potom naredili da se povuku. Nakon što je ekipa odbila da se udalji, pripadnici interventne policije formirali su kordon i fizički ih potiskivali, udarajući Šarovića štitovima, rukama i nogama, kao i pritiskajući ga štitovima uz stub. Policajci u civilu takođe su odgurivali članove ekipe, dok je istovremeno bilo pokušaja ometanja snimanja i ugrožavanja novinarske opreme. Incident je prenošen uživo na YouTube kanalu KTV „Bez cenzure“.
Na predizbornom skupu SNS-a u Zaječaru 13. oktobra, novinarku televizije Nova S Katarinu Golubović i novinare Glasa Zaječara Miljka Stojanovića i Đorđa Đorđevića obezbeđenje skupa je odgurivalo, zaustavljalo i na kraju sprečilo da obavljaju svoj posao, uz obrazloženje da „predstavljaju pretnju po bezbednost“. Pojedini članovi obezbeđenja udarili su kameru Glasa Zaječara a na snimku se vidi da jedan simpatizer SNS-a povlači za ruku novinara Glasa Zaječara koji drži kameru. Obezbeđenje je tvrdilo da novinari nemaju akreditaciju iako su uredno poslali akreditacije. Snimljen je i pripadnik MUP-a kako govori novinarima da njihovo kretanje može da bude ograničeno zbog „eventualnog ugrožavanja reda i mira“ i upućuje ih da stanu iza parkiranih vozila i odatle snimaju.
U Novom Sadu 16. oktobra na mitingu SNS-a zabeleženo je više ometanja. Obezbeđenje je grubo odgurivalo i fizički udaljilo reporterku Mašine dok je pokušavala da postavi pitanje Aleksandru Vučiću. Na urednika portala Razglas njuz Žarka Bogosavljevića nasrnuo je jedan od okupljenih pristalica SNS-a, uz psovke, pitao ga šta snima, a zatim mu je udario telefon. Kada je novinar krenuo da incident prijavi policiji, muškarac se udaljio. Takođe, saradnika portala Pazovačke, osobe u civilu koje su se predstvaile kao policija, udaljile su sa skupa, pretresle mu ranac i uzele podatke iz lične karte. Snimci ovih incidenata objavljeni su na društvenim mrežama redakcija.
U predizbornom periodu zabeleženi su i slučajevi diskriminacije novinara i medija, kao što su onemogućavanje rada novinaru Mašine na skupu SNS-a u Surčinu, koji je snimio nekoliko kadrova i potom je onemogućeno da nastavi snimanje. Kao i uskraćivanje pristupa novinarima Bečejskog mozaika i Webinfa tribini državnih i lokalnih funkcionera sa penzionerima u Bečeju, iako su njihove redakcije dobile poziv za događaj i akreditovale svoje predstavnike. Takođe, zabeležen je i slučaj gde se novinarka i urednica portala Epicentar press Milena Gavrilović iz Čačka našla na spisku koji se dovode u vezu sa prikupljanjem takozvanih kapilarnih glasova za SNS. Prema navodima Epicentra, javno su objavljeni lični podaci čitavih porodica, uključujući adrese i brojeve telefona, dok je pored pojedinih imena navedena oznaka „PROTIV“, koja bi trebalo da znači da te osobe neće glasati za izbornu listu broj jedan. Osobe sa spiska označene su i kao „blokaderi“.
Pretres stana Ljubomira Stefanovića – ovlašćenja institucija kao pritisak na novinare
Dana 17. oktobra uredniku i voditelju Jutjub kanala „Slavija info“ Ljubomiru Stefanoviću su pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave kriminalističke policije nasilno ušli stan, obavili pretres i zapečatili vrata. Stefanović u tom trenutku nije bio kod kuće, a njegova porodica i advokati nisu imali informacije o tome gde se Stefanović nalazi niti o razlozima policijskog postupanja. Nakon toga Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je za Stefanovićem raspisana policijska potraga zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda. Povod su objave na profilu „Slavija info“ na mreži Iks od 16. oktobra: „Vučić će pucati na građane na dan izbora“, a uz objavu je postavljen video-snimak sa digitalno obrađenim likom Miloša Medenice, u kojem se tvrdi da će visoko pozicionirani pripadnik „škaljarskog klana“ iz Crne Gore pucati na građane Srbije nakon navodne krađe izbora i proglašenja pobede SNS-a. NUNS je reagovao u okviru SafeJournalists mreže i zahtevao od MUP-a i tužilaštva da objasne zbog čega je stan zapečaćen, koja je oprema eventualno oduzeta i zašto su takve mere bile neophodne, kao i omogućiti Stefanoviću i njegovim advokatima uvid u relevantnu dokumentaciju. Svako postupanje mora biti zakonito, obrazloženo i srazmerno, a policijska i tužilačka ovlašćenja ne smeju se koristiti kao sredstvo pritiska na novinare i ometanja medijskog rada, posebno nedelju dana pred izbore.
Ponovni napadi na Instagram naloge medija i obaranje sajtova
Nekoliko dana pre izbora, 21. oktobra, Instagram nalog agencije Beta bilo je pod botovskim napadima, kada je za svega nekoliko minuta zapratilo oko 300 novih naloga za koje se pretpostavlja da su lažni. Slične probleme prijavili su i portali 021, Cenzolovka, Razglas news, Vreme, Glas Šumadije, Autonomija, Kompas i organizacija CRTA.
Dan pre izbora, 24. oktobra, na meti botovskih napada našao se i Instagram nalog portala Nova.rs. Za pola sata broj pratilaca portala porastao je za 15000, a rast se nastavio i nakon objavljivanja ove informacije.
Na dan izbora sajt lista Danas bio je pod hakerskim napadom, oko 20 časova duže od pola sata, zbog čega novinari nisu mogli da objavljuju vesti. Privremeno je, iz nepoznatog razloga, bio nedostupan i sajt UNS-a.
Napadi na novinare tokom izbornog dana i ometanja obavljanja novinarskog zadatka
Tokom izbornog dana zabeleženi su fizički napadi na novinare ali i različite opstrukcije koje su otežavale novinarima da obavljaju svoj posao. Najteži slučaj desio se u selu Pavlovac kod Vranja, kada je deo okupljenih pristalica SNS-a fizički napao novinara InfoVranjske Mihajla Stojkovića i novinarku “Večenjih novosti” Jelenu Stojković dok su pokušavali da snime dešavanja u ovom mestu. Gađali su ih kamenicama, gurali i vukli, pri čemu su oboje povređeni.
U Beogradu na Bežniskoj kosi napadnuti su novinari Blokade Info nakon verbalne rasprave sa grupom građana, a jedan od njih, Boris Dojčinović, zadobio je ozbiljan udarac pesnicom u glavu.
Novinar i autor podkasta Agelast Galeb Nikačević napadnut je ispred Pionirskog parka u Beogradu, kada ga je muškarac sa kapuljačom udario dok je snimao kako policija kroz ogradu u Pionirski park propušta grupe muškaraca u crnom, dok je građanima prolaz zabranjen.
Novinarki Slobodne reči Sanji Petrov obezbeđenje nije dozvolilo ulazak u Gradsku upravu u Vranju nakon što je pokazala novinarsku legitimaciju, a radnik obezbeđenja udario ju je vratima koja je nasilno zatvorio. Prisutni policajci rekli su joj da nisu nadležni za Gradsku upravu i da nisu videli udarac.
Televizija Kurir emitovala je razgovor sa Vukšom Dragovićem, liderom „Srpskih suverenista“ koji je direktno optužio lidere organizacije CRTA, Fondaciju Slavko Ćuruvija i novinarku Danicu Vučenić da su „antisrpski i autošovinisti“ i da, kako je izjavio, „služe da narod nateraju na sukobe i krvoproliće“.
Napadi na novinare koji su se desili tokom izveštavanja sa protesta ispred Pinka
Dana 26. oktobra na Voždovcu ispred zgrade televizije Pink, novinar redakcije „Lutajući reporter“ Veselin Petrović udaren je od strane policajca službenom palicom u glavu i izbijen mu je telefon iz ruke dok je dokumentovao postupanje policije prema građanima..
U istom događaju povređena je i glavna urednica portala „Izlaz“ Ana Mihajlovski, koju su policijski službenici poprskali biber-sprejem i više puta udarali pendrecima, nanevši joj fizičke povrede iako se jasno predstavila kao novinarka, na šta pripadnici policije nisu odreagovali.
Malo nakon toga, 29. oktobra Veselin Petrović je ponovo napadnut, ovog puta u prostorijama Gradske opštine Palilula, gde ga je predsednica opštine Ivana Medić gurala i pokušala da mu oduzme telefon nakon što joj je postavio pitanje o fotografijama Aleksandra Vučića u njenom kabinetu. Povod njegovog dolaska bio je da dobije odgovore o spornoj javnoj nabavci knjiga za učenike.
Pojedinim stranim novinarskim ekipama nije bio dozvoljen ulazak u Srbiju na dan izbora
Dvojici novinara hrvatskog portala Telegram.hr, Denisu Mahmutoviću i Marku Miščeviću, na dan izbora nije dozvoljen ulazak u Srbiju na graničnom prelazu Batrovci. Vraćeni su uz obrazloženje da predstavljaju bezbednosnu pretnju, pri čemu im je, kako navode, rečeno i da su pisali protiv vlasti.
Direktora informativnog programa severnomakedonske nacionalne televizije ALSAT TV, Adriana Kerimija, novinara Zekiriju Haxhiua i snimatelja Besima Shkretu su granične službe zaustavile na prelazu kod Preševa i nakon sat i po čekanja im nije dozvoljeno da uđu u Srbiju. Tražena im je akreditacija, iako su objasnili da ne nameravaju da izveštavaju sa biračkih mesta, već da snimaju događanja na ulicama. Novinari nisu dobili nikakvo pisano rešenje o zabrani ulaska.
Ometanja novinara prilikom izveštavanja tokom predizbornog dana
Novinarskoj ekipi Epicentar Press nije dozvoljeno da snima na biračkom mestu u OŠ “Dr Dragiša Mišović” u Čačku, iako je snimatelj pokazao novinarsku legitimaciju NUNS-a. Kako su naveli iz medija, iako im je rečeno da im nije potrebna akreditacija RIK-a, predsednik odbora bio je drzak i pretio da će prekinuti glasanje. Ubrzo nakon toga novinari su otišli.
Na biračkom mestu u Mašinskoj školi u Pančevu, predsednica biračkog odbora nije dozvolila novinarki portala PANpress Ivani Predić da izveštava, iako joj je ona pokazala uputstvo RIK-a, u kojem se navodi da za izveštavanje nije potrebna akreditacija. Novinarka Predić i novinar portala Pančevo Si Ti Nenad Živković otišli su u Gradsku upravu kako bi dobili objašnjenje zbog zabrane ulaska na biračka mesta i izveštavanja. Predsednik Gradske izborne komisije Todor Kužić saopštio im je da ne mogu dobiti akreditacije i da mogu izveštavati samo van biračkih mesta. Kada su pokušali da ospore ovu odluku, obezbeđenje ih je, prema njihovim navodima, izbacilo iz Gradske uprave.
Uredniku Serbian Times-a iz Čikaga Antoniju Kovačeviću na dan izbora nije dozvoljeno da snima na biračkom mestu u Generalnom konzulatu Republike Srbije u Čikagu, jer navodno nije imao akreditaciju. Kada je novinar pitao konzula Marka Nikolića zašto ih niko nije obavestio da su akreditacije potrebne, konzul mu nije odgovorio.
Takođe, novinaru portala Bezcenzure.info Željku Bogojeviću uskraćeno je izveštavanje iz Opštinske izborne komisije u Srbobranu zbog navodnog nedostatka akreditacije. Kada je podneo zahtev upućen je na RIK, dok je, prema njegovim navodima, drugom lokalnom mediju akreditacija izdata. Izveštavanje mu je onemogućeno i sa više biračkih mesta.
Srpska napredna stranka uskratila je akreditacije za praćenje izborne noći novinarima i predstavnicima redakcija N1, Nove, Danasa i Radara. Kao obrazloženje je navedeno da njihovo prisustvo u prostorijama izbornog štaba ove stranke „nije opcija“.
Zabeleženo je i jedno ometanje nakon izbornog dana ali u vezi sa izveštavanjem o izborima. Naime, predsednik Opštinske izborne komisije Lazarevac Ivan Ranković odbio je da odgovori na pitanje novinarke portala Pravo u centar o prijavama nepravilnosti tokom izbornog dana, uz obrazloženje da za to nema saglasnost, posebno naglašavajući da ne želi da daje izjave ovom mediju. Nakon što je portal objavio tekst o njegovom postupanju, novinarki je sa broja korišćenog u prethodnoj komunikaciji stigla poruka: „Sram treba da vas bude, ali nije problem jer ja snimam razgovore.“
Rad REM-a u oktobru: Od blokade odlučivanja do prvih mera protiv emitera
Savet REM-a je u oktobru mesecu održao 4 redovne i dve vanredne sednice. Na tim sednicama razmatralo se o monitorinzima izborne kampanje, kao i postupcima protiv pojedinih emitera. Međutim, tokom oktobra u prvim sednicama bilo je izraženih neslaganja među članovima u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti emitera i izricanjem mera. U pojedinim slučajevima predlozi za izricanje mera nisu dobili potrebnu većinu, dok je odlučivanje o nekim predmetima odlagano, što je usporavalo, otežavalo pa čak i blokiralo donošenje odluka i postupanje Saveta. Nakon održavanja izbora 25. oktobra, primetna je promena u postupanju kada se pokreću novi ispitni postupci protiv emitera, a 4. novembra izrečene su i prve mere zabrane emitovanja programa zbog povreda načinjenih tokom izborne kampanje. TV Prva je kažnjena zabranom emitovanja emisije „Vesti“ u trajanju od jednog dana i Jutarnjeg programa u trajanju od pet dana, dok je TV Informer kažnjen zabranom emitovanja emisije „Prve info“ u trajanju od sedam dana.
Dana 27. oktobra medijska udruženja, organizacija civilnog društva, profesora i istraživača novinarstva i društvenih nauka sa univerziteta u Beogradu, Novom Sadu i Nišu pokrenula su inicijativu Regulatornom telu za elektronske medije za oduzimanje dozvole za emitovanje programa televizije Informer zbog višegodišnjeg kršenja medijskih zakona i etike profesije, kampanja protiv neistomišljenika i propagandnog rada u korist doskorašnje vlasti. Savet REM-a je razmatrao inicijativu i zatraženo je da se prikupe sve ranije podnete prijave koje se odnose na televiziju Informer kako bi se uporedile sa navodima iz inicijative.
REM je takođe usvojio nacrt Pravilnika o postupku imenovanja članova upravnih odbora javnih medijskih servisa i Program javne rasprave koja će se sprovesti od 12. novembar do 2. decembar. Nakon usvajanja i objavljivanja konačnog Pravilnika može se nastaviti sa raspisivanjem konkursa za izbor novih članova UO RTS-a.
Pred parlamentarne izbore učinjena je još jedna zloupotreba REM-a. U javnosti se pojavio dokument u kojem se N1 i Nova S optužuju za kršenje predizborne tišine, iako Savet ovog tela o tome nije ni raspravljao, niti je doneo bilo kakvu odluku. Četvoro nezavisnih članova Saveta potvrdilo je da nisu učestvovali u izradi ovog dokumenta, dok sednica na kojoj je moglo da se o tome odlučuje nije mogla biti održana zbog nedostatka kvoruma. Koalicija za slobodu medija istakla da smatra da je reč o grubom kršenju zakonskih procedura i nedopustivoj zloupotrebi ovlašćenja i zahtevali su od nadležnog tužilaštva da ispita okolnosti nastanka i objavljivanja ovog dokumenta, kao i eventualnu krivičnu odgovornost predsednika Saveta REM-a Stevice Smederevca i drugih odgovornih lica, uključujući postojanje elemenata krivičnog dela zloupotrebe službenog položaja.
Dana 19. oktobra, na kanalu 596 Supernove, na kojem se emituje program nezavisne Televizije Forum iz Prijepolja, umesto njenog programa emitovan sadržaj sa logotipom „TV Prijepolje“, koji je prenosio program TV Informer. Sve se dešava nekoliko dana pre izbora, što posebno ugrožava pravo građana na informisanje, dovodi gledaoce u zabludu i nanosi štetu ugledu lokalnog medija. Takođe, posebno zabrinjava što „TV Prijepolje“ nije upisana u Registar medija Agencije za privredne registre, niti ima dozvolu REM-a za emitovanje. Koalicija za slobodu medija je od Telekoma Srbija zahtevala da objavi ko je pružalac ovog programa, na osnovu kog dokumenta i čije odluke je njegov signal uključen u ponudu Supernove i kako se našao upravo na mestu TV Forum, a od REM-a da hitno objasni status ovog pružaoca medijske usluge i zakonitost njegovog emitovanja.
Pritisci na uređivačku politiku N1, Nova, Nova.rs, Radar i list Nova
U oktobru menadžment Adria News Network-a (ANN) i predstavnici „Alpak kapitala“ su vukli određene poteze koji produbljuju sumnje da se nakon promene vlasništva sužava prostor za uređivačku autonomiju medja koji posluju u okviru ovih grupa. Posebno je bilo zabrinjavajuće što se to dešavalo u predizbornom periodu.
Menadžment ANN-a je 2. oktobra podneo REM-u zahtev za dozvolu za emitovanje u Srbiji bez prethodnog obaveštavanja i konsultovanja uredništva. Direktor vesti Branislav Šovljanski za zahtev je saznao tek kada ga je REM pozvao radi dopune dokumentacije a tada je saznao i da su korišćeni podaci iz njegove lične karte, kao i da je naveden kao glavni i odgovorni urednik, bez njegovog prethodnog znanja.
Redakcija portala Nova.rs je obavestila javnost 9. oktobra da je menadžment ANN-a imenovao Marka Stjepanovića za glavnog urednika portala Nova.rs, a Ivanu Mastilović Jasnić za njegovu zamenicu, što je izazvalo protivljenje redakcije. Odustalo se i od planiranog zapošljavanja novinara iz Alo-a i Večernjih novosti. Doskorašnji zamenik urednika portala Nova.rs Ratko Femić ocenio je da Alpac Capital upravlja medijima i pre zvaničnog odobrenja regulatora u Luksemburgu, uz nagle kadrovske promene pred izbore i smenu Mihaila Jovićevića.
Nedugo posle toga, 27. oktobra portal Nova.rs je naveo da su predstavnici „Alpak kapitala“ saopštili na sastanku da će štampano izdanje novina „Nova“ biti ugašeno 31. oktobra, da će biti prekinuta saradnja sa honorarnim saradnicima novina i portala „Nova“ i nedeljnika i portala „Radar“, kao i da će biti ugašeni podkasti „Dobar, loš, zao“ i „Pik end rol“. Takođe, iz redakcija „Nove“ i „Radara“ navode da je doneta i odluka o ukidanju korišćenja foto-servisa Profimedia i EPA, neophodnih za njihov svakodnevni rad. Odluke su, bez prethodnih konsultacija sa redakcijama, doneli vlasnik „Alpak kapitala“ Pedro Vargas David, menadžer Peter Vajai i nedavno imenovani glavni urednik portala Nova.rs Marko Stjepanović.
Još jedan pritisak na uređivačku autonomiju desio se tokom izbornog dana, kada je redakcija TV Nove saopštila da je nova uprava prekinula emitovanje Dnevnika i preusmerila program na N1, uprkos tome što su bili pripremljeni dodatni sadržaji. Iako je uključivanje N1 bilo planirano nakon završetka Dnevnika, realizovano je bez odgovarajućeg objašnjenja publici.
Podrška nezavisnim medijima koji se bore protiv medijskog mraka na Kosovu
Tatjana Lazarević, glavna i odgovorna urednica KoSSeva, reagovala je na tvrdnje Milene Petrović, profesorke Univerziteta u Prištini i kandidatkinja Studentske liste, govorila je o „medijskom mraku na Kosovu i Metohiji“, za koji je navela da ga stvaraju televizije sa nacionalnom pokrivenošću. Tatjana Lazarević je istakla da medijski mrak podstiču SNS, vlast Aleksandra Vučića i Srpska lista, kroz političku kontrolu medija, propagandu i favorizovanje podobnih redakcija. Dodala je da su nezavisni mediji poput KoSSeva, Radija Kim, Kontakt Plusa i Radija Goraždevac godinama izveštavali o pritiscima, izbornim nepravilnostima, partijskom zapošljavanju i zloupotrebama vlasti, uprkos pretnjama i diskriminaciji. Navela je i da su novinarima paljeni automobili, obarani sajtovi i da su vršeni politički pritisci, ali da su oni ipak pisali o izbornim nepravilnostima, partijskom zapošljavanju, ucenama, zloupotrebama institucija, organizovanom kriminalu i ubistvu Olivera Ivanovića. Posebno je naglasila da su o tim problemima izveštavali i pre političkih promena, kada za to nije postojala podrška.
Iako se izjave profesorke Petrović ne odnose konkretno na ove portale, izjave o navodnom medijskom mraku bez konteksta svakako su neprimerene. Udruženje pruža podršku nezavisnim lokalnim medijima i novinarima na srpskom jeziku na Kosovu koji, uprkos brojnim preprekama, istrajno rade u interesu javnosti i omogućavaju građanima da budu objektivno i pravovremeno informisani.





Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
14 filmova, dokumentarnih filmova i TV emisija za preporuku novinaru
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.