30. avg 2022.

Verbalni napadi na novinare – česti i bez ikakvih posljedica

Napadi na novinare na Kosovu, u velikoj mjeri, ostaju neriješeni

U noći 13. juna 2020. godine vlasniku novinskog portala „Jepi Zë“ Shkumbinu Kajtaziju pokušali su zapaliti automobil. Četiri mjeseca kasnije, u oktobru iste godine, ispaljeno je šest hitaca na njegov automobil dok je bio parkiran u centru Mitrovice.

Dvije godine od tih napada, Kajtazi je nezadovoljan radom koji su do danas obavili organi za provođenje zakona i istražni organi.

Novinar tvrdi da su policijske akcije u prvom slučaju, pokušaju paljenja njegovog automobila, „vrijedne aplauza“, ali kaže da je tužilaštvo odugovlačilo s procesom.

Kajtazi ističe da je tužilaštvo bilo zadovoljno presudom od deset mjeseci zatvora za osobu koja mu je pokušala zapaliti automobil, međutim, prema njegovim riječima, ova institucija nije istragu proširila kako bi se otkrilo ko je naručilac tog djela.

„Osuđen je na deset mjeseci zatvora, ali ja nisam bio zadovoljan jer su me zanimali naručioci napada, a ne kažnjavanje tog mladića kojeg je neko prevario. Međutim, do dodatne istrage nije došlo, iako je počinilac priznao da je zločin počinio ‘zbog priče’ koju sam objavio. Tužilaštvo ga nije ni pitalo koja je to vijest, što bi potencijalno moglo dati istražne tragove u vezi s naručiocima, već su jednostavno prihvatili ‘priznanje’ kao olakšavajuću okolnost i zatvorili slučaj“, navodi Kajtazi.

Istovremeno, o drugom slučaju pucnjave na njegov automobil, Kajtazi kaže da i pored toga što su prošle skoro dvije godine, policija nikoga nije uhapsila. Čak nema ni osumnjičenih.

Povodom napada vatrenim oružjem na automobil Shkumbina Kajtazija, portparol Državnog tužilaštva u Mitrovici Valon Preteni, saopštio je da je predmet već dodijeljen tužiocu. Međutim, nije naveo ima li uhapšenih ili osumnjičenih koji su povezani s napadom.

Preteni je najavio i postupanje Državnog tužilaštva u vezi s pokušajem paljenja automobila novinara Kajtazija.

„U vezi s prvim pitanjem, u ovom slučaju, Osnovno tužilaštvo u Mitrovici je 27. oktobra 2020. godine podiglo optužnicu protiv lica s inicijalima E. J. zbog krivične prijave ‘podmetanja požara’. Što se tiče drugog slučaja, ovaj predmet je dodijeljen tužiocu Osnovnog tužilaštva u Mitrovici i u procesu je”, naveo je on.

Prema informacijama koje je dostavila Kancelarija za informisanje Kosovske policije, ova institucija je tokom 2020. godine imala 20 slučajeva i dvije dojave u vezi s različitim krivičnim djelima koja se odnose na napade na novinare. Od toga je četrnaest postupaka pokrenuto kao „prijetnje“, dva kao „uznemiravanje“, dok je po jedan pokrenut za krivična djela „nanošenje tjelesnih povreda“, „izazivanje opšte opasnosti“, „podmetanje požara“ i „upad u računarske sisteme“.

U 2021. godini policija je rješavala 21 slučaj različitih napada na novinare, dok je od januara do jula ove godine policija radila na šest takvih slučajeva.

Albionetë Ademi, članica odbora Udruženja novinara Kosova (AGK), kaže da verbalni i fizički napadi na novinare nisu smanjeni. Ademi navodi da posljednjih godina nije bilo ubistava novinara na Kosovu, ali prema njenim riječima, „zločini protiv njih (novinara) ostaju na značajnom nivou“.

Ademi kaže da je nekažnjivost napada na novinare postala dio kulture, zbog čega su verbalni napadi, prema njenim riječima, postali uobičajeni na Kosovu.

„Napadi na kosovske novinare, u velikoj mjeri, ostaju neriješeni. Nekažnjivost napada na novinare postala je dio kulture. A nekažnjivost je još opasnija jer izaziva dalje napade na novinare. U svjetlu ovakve nekažnjivosti smatram da napadi na novinare, posebno verbalni, nisu izolovani slučajevi. Postali su uobičajeni. Dakle, odgovornost je isključivo na pravosudnom sistemu, koji još uvijek zaostaje u rješavanju ovakvih slučajeva”, navela je ona.

„Politički akteri ne snose posljedice za verbalne napade na novinare“

Na pitanje zašto politički akteri verbalno napadaju novinare, Ademi napominje da su nekažnjivost i uvjerenje da možete napasti novinara bez ikakvih posljedica povećali broj takvih napada.

„Politički akteri često napadaju novinare ili pokreću mafijaške kampanje linča protiv određenih novinara. I nikada ne trpe nikakve posljedice. Uključujući i pravne. U najrjeđim slučajevima može doći do izvinjenja, i to tek nakon velikog pritiska javnosti“, dodala je Albionetë Ademi iz AGK.

Novinar Shkumbin Kajtazi također je doživio prijetnje i verbalne napade političara. Prijetnje mu je 2018. godine uputio i tadašnji gradonačelnik Mitrovice Agim Bahtiri i policija je protiv njega podnijela krivičnu prijavu.

Dok su neki od napada usmjereni na određene pojedince, drugi su usmjereni protiv medija i novinara općenito. Albionetë Ademi iz AGK-a, govoreći o nekim od verbalnih napada političkih aktera na novinare, ističe slučaj Prindona Sadriua, supruga predsjednice Vjose Osmani.

„Bilo je verbalnih napada od strane predsjednicinog supruga, Prindona Sadriua, istovremeno i vršioca dužnosti ambasadora Kosova u Republici Sjevernoj Makedoniji, gdje novinare naziva ‘udruženim zločinačkim poduhvatima’. Tu je i pogrdno izražavanje funkcionera vladajuće stranke prema novinarima, kao i prema Udruženju“, kaže ona i dodaje da ovakvi napadi utiču na podsticanje masovnog linča nad novinarima od strane pristalica tih političkih aktera.

Advokatica za medijsko pravo Flutura Kusari tvrdi da napadi na novinare stvaraju nesigurno okruženje za novinare. Ona dodaje da je nedostatak vladinih mjera za sigurnost novinara uticao na porast broja napada na njih.

„Porast broja napada na novinare je povezan s nedostatkom odgovarajuće vladavine prava, oštrom retorikom političara prema novinarima i nedostatkom afirmativnih mjera vlade za sigurnost novinara. Većina zločina nad novinarima ostaje nerazjašnjena, što dovodi do kulture nekažnjivosti zločina. Isto tako, oštar pogrdni jezik političara prema novinarima – koji ih nazivaju prodavačima, špijunima itd. – stvara klimu nesigurnosti i čini novinare metom napada na internetu i van njega, posebno od političkih militanata”, navodi Kusari.

Prema riječima Shkumbina Kajtazija, političari sanjaju o svijetu u kojem nema novinara, jer im je, prema njegovom mišljenju, tako lakše da se bave koruptivnim poslovima i drugim prekršajima.

Postupa li se s napadima na novinare na odgovarajući način?

Prema podacima Kosovske policije, ova institucija je u posljednjih pet godina obradila 72 slučaja raznih verbalnih i fizičkih napada na novinare. Iako su prema statistici krivična djela različita, iz Uprave za informisanje Kosovske policije kažu da se ova 72 slučaja odnose na krivična djela koja uglavnom podrazumijevaju prijetnje i uznemiravanje putem društvenih mreža.

Međutim, novinar Shkumbin Kajtazi kaže da se verbalni napadi i prijetnje novinarima ne rješavaju uvijek kako treba. Naime, prema njegovim riječima, pritisak javnosti je taj koji tjera institucije da počnu ozbiljnije shvatati ovakve slučajeve.

Flutura Kusari, advokatica za medijsko pravo, također potvrđuje da državno tužilaštvo, policija i sudovi ne daju prioritet sigurnosti novinara.

„Sigurnost novinara nikada nije prioritet za ove institucije na višim nivoima. Iako postoje policajci, tužioci i sudije koji dobro rade svoj posao, uspješno postupanje u slučajevima napada na novinare se može ostvariti samo kada Sudsko vijeće Kosova, Policija Kosova i Tužilačko vijeće Kosova odluče da ove slučajeve tretiraju prioritetno“, dodaje ona.

Kusari napominje da su kazne za krivična djela protiv novinara manje stroge od onih izrečenih kriminalcima koji napadaju političare.

„Mediji su sedma sila jer bez njih demokratija nije moguća. Oni imaju suštinsku ulogu u društvu i zato uživaju posebnu zaštitu”, dodala je.

S druge strane, Albionetë Ademi kaže da AGK Kosovsku policiju smatra najefikasnijom institucijom, dodajući da neefikasnost sudova otežava rad i Udruženja i novinara.

„Mi u AGK-u vjerujemo da je policija najkooperativnija i najefikasnija institucija. Policija, državno tužilaštvo i sud imenovali su koordinatora za slučajeve koji uključuju novinare. Međutim, sudovi su najmanje efikasni, što otežava rad Udruženja, ali i novinara, jer se predmeti odugovlače ili kazne nisu srazmjerne zločinu“, kaže ona.

Zabrinutost zbog napada na novinare izražena je i u izvještaju koji je objavio američki State Department. U ovom izvještaju se navodi da postoji tendencija zastrašivanja predstavnika medija od strane političara i javnih ličnosti. U izvještaju se navode i neki od napada koji su izvršeni na novinare u 2021. godini.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend