30. jan 2025.

NIN OBELEŽIO 90 GODINA Na svečanosti istaknute ličnosti iz sveta kulture, umetnosti, biznisa i medija

Svečana proslava povodom 90 godina nedeljnika NIN održana je u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu, u prisustvu brojnih zvanica iz javnog, kulturnog i poslovnog života Srbije.

Na obeležavanju velikog jubileja NIN-a prisustvovali su predstvnici diplomatskog kora, među kojima i Ane Lugon Moulin, ambasadorka Švajcarske u Srbiji i Akira Imamura, ambasador Japana u Srbiji.

Svojim prisustvom, događaj su uveličali i Vladeta Janković, univerzitetski profesor u penziji i bivši diplomata, Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja u Beogradu, Branka Petrić, glumica, Vuk Drašković, Radoslav Zelenović, Tamara Džamonja Ignjatović, profesorka Filozofskog fakulteta, Borko Drašković, direktor RGZ, Miloš Latinović, direktor Bitef teatra.

Takođe, događaju su prisustvovali Ana Govedarica, direktorka kompanije Roš, Darko Popović, predsednik izvršnog odbora Banca Intesa, Petar Jovanović, predsednik izvršnog odbora AIK banke, Nikola Vuletić, predsednik IO Unikredit banke, Vladimir Vukotić, predsednik IO 3 Banke, Una Sikimić, predsednica izvršnog odbora Alta banke, Milan Vićentić član IO Alta banke, Marina Papadakis, generalni sekretar UBS, Zoran Daljeljvić, direktor Predstavništva Atlantic Grupe za Srbiju….

„Trajanje je prva asocijacija ovakvog jubileja. Trajanje kao življenje, postojanje, odolevanje i svakako – menjanje. U bogatoj istoriji NIN-a, promene su sastavni deo ovog hroničara vremena. A promena kao takva, pre svega u vlasništvu NIN-a, nosi ono što osećam svakoga dana. Tu neopisivu težinu odgovornosti, pritisak očekivanja i lepotu naizgled nemogućeg – da se uzdignemo iznad onoga što možemo nazvati “viškom istorije”, iznad vrtloga naše ere i ostanemo svoji, verni slobodi mišljenja i rasuđivanja, istinski dobroj književnosti. Neostrašćeni i objektivni, samoodrživi, i moderni u skladu sa novim vremenom”, rekla je Drakulić Petrović.

Ona je rekla da odgovore na sva pitanja uvek možemo naći u prošlim vremenima i iznova fantastičnoj činjenici da se istorija ponavlja.

„Ideja da se u NIN-u nađe nespojivo, zapravo i nije nova. Ovaj značajan jubilej je prilika da se osvetli lik i delo žene koja je zaslužna za ponovno pokretanje NIN-a nakon drugog svetskog rata. Mitra Mitrović je prvi posleratni ministar kulture i obrazovanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ona je pisac, autor i osnivač Jugoslovenskog Dramskog pozorišta, žena koja je udarila temelje u prosveti i kulturi, partizanka iz Požege, borac za ženska prava… Mitra je dala vetar u leđa za ponovno pokretanje i bez te bezuslovne političke podrške, pitanje da li bi bilo NIN-a danas“, rekla je, između ostalog Drakulić Petrović, najavljujući dokumentarni prilog o Mitri Mitrović, „ženi koja je pokretanjem NIN-a odlučila da život provede nemirno, ali u miru sa svojim idealima“.

Tokom događaja emitovana su i dva dokumentarna filma – o istorijatu najstarijeg nedeljnika na Balkanu, kao i o Mitri Mitrović, istaknutoj istorijskoj ličnosti koja je podržala obnovu NIN-a 1951. godine. Svečanost je uveličao vokalni ansabl „Ars Sonore“, predvođen dirigentom Bojanom Radivojević.

NIN je tokom devet decenija prošao kroz sve turbulencije vremena, a činjenica da ih je preživeo i nadživeo, sačuvavši ime i ugled, govori da nije bio samo hroničar tog vremena, već i njegov tumač. NIN je posmatrao svet nekad menjajući ugao gledanja, ali trudeći se da uvek ostane na strani istine i uvek, ali uvek – prateći najvažnije, ključne događaje.

Ako nije na stranicama NIN-a – kao da se nije desilo. Po naslovnoj strani NIN-a mogli ste razvrstati bitno od nebitnog. NIN je uvek pisao sa stavom i gotovo nikad nije ćutao.

Kroz muzički vremeplov, koji je obuhvatio period od prvog broja NIN-a pre devet decenija, vokalni ansabl „Ars Sonore“ je izveo svečane pesme “Jugoslavijo” Nikole Hercigonje sa tekstom Mire Alečković i pesmu “Hej Sloveni” himnu SFRJ, Savezne Republike Jugoslavije i kasnije i Srbije i Crne Gore. Nakon toga, izveli su i “Bože pravde” koja je bila sastavni deo himne Kraljevine Jugoslavije a sada je i zvanična himna Republike Srbije, i na kraju himnu Svetom Savi “Uskliknimo s ljubavlju”.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend