Umesto N1 i Nove S – katanac: Yettel i SBB bez najave gase kanale korisnicima 
TV kanali bez zemaljske dozvole dostupni preko antene: Telekom tvrdi da je reč o šestomesečnoj promociji 
Milosavljević o kupovini N1: Kompanija koja tokom preuzimanja čeka odobrenja ne može unapred da postavlja direktore 
Deliblatska peščara gori – tužilaštvo preti: Kako je izgledalo izveštavanje pod pretnjom kazni 
UO RTS-a nastavlja rad iako je većini članova istekao mandat: Poštuju stav Ministarstva, čije mišljenje nije obavezujuće 
TV serijal “Top lista nadrealista”, čija je prva sezona proizvedena prije 35 godina na Televiziji Sarajevo, gotovo je filmska priča o uspjehu jedne grupe klinaca, ali i o njihovoj državi koja je rasla i eksplodirala u krvavim ratovima.
Pew Research Center, posvećen istraživanjima javnog mnijenja o aktuelnim društvenim pitanjima među različitim demografskim grupama, svjestan da se navike ljudi uveliko razlikuju upravo prema generacijskoj pripadnosti, generaciju Z definiše kao ljude rođene između 1997. i 2012. Generacija Z slijedi generaciju milenijalaca, kojoj pripadaju oni rođeni između 1981. i 1996. a kao i svaku drugu generaciju, i ovu su oblikovale specifične političke, ekonomske i tehnološke okolnosti u kojima je odrastala. Između ostalog, mladi ljudi rođeni nakon 1997. stasavali su uz mobilne uređaje, sveprisutnost interneta i neprestanu povezanost putem društvenih mreža.
Mreža za izgradnju mira nedavno je objavila saopštenje da portal Antimigrant više nije u funkciji. Kako stoji u saopštenju, početkom decembra Vijeće za štampu i online medije je obavijestilo Mrežu za izgradnju mira da je zahvaljujući zajedničkim i koordiniranim naporima objavljivanje sadržaja na portalu Antimigrant zaustavljeno.
Migrantska i izbjeglička kriza u Bosni i Hercegovini jedna je od najaktuelnijih medijskih tema u 2018. i 2019. godini. U posljednja dva mjeseca medijski sadržaji su postali još brojniji, a mnogo je povoda za to:
Fotografije na kojima se vide mučni detalji tretmana štićenika u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, a koje je objelodanila Sabina Ćudić, zastupnica u federalnom parlamentu, pokrenule su lavinu događanja, demonstrirale moć medija i javnosti, te natjerale vlast na djelovanje. Tromo i nevoljno, ali, ipak, djelovanje.
Nekadašnji reditelj i snimatelj Televizije Sarajevo se prisjeća priprema Jugoslavenske radiotelevizije za Titovu smrt
Ratnohuškački naslovi dominiraju tabloidnim medijima u izveštajima o BiH.
Način na koji mediji izvještavaju o slučajevima samoubistava može potaknuti ili spriječiti oponašanje suicidalnog ponašanja, tvrde stručnjaci. Ako je to tačno, bh. mediji majstorski doprinose prvom.
Dezinformacije u medijima, prenošenje neprovjerenih tvrdnji i prenaglašavanje izjava političara, zbunili su javnost i odmogli istragu.
Profesionalno i rodno zasnovano nasilje nad novinarkama u BiH tema je izložbe „Mi smo novinarkE“, koja je otvorena u Sarajevu od 31. oktobra do 8. novembra u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, u organizaciji Udruženja BH novinari. Na izložbi je postavljeno 20 fotografija novinarki koje su doživjele neku vrstu fizičkog, verbalnog ili online nasilja, bile žrtve mobinga, političkih i drugih pritisaka, mizoginije, šovinizma ili su im uskraćena radna prava. Pored fotografija, nalaze se izjave novinarki koje govore o iskustvima koja su doživjele, a vidljivo je da većina napada i uvreda dolaze od političara ili menadžera i urednika medija.
Novinar Žurnala Avdo Avdić govorio je u Danu uživo na o posljednjim prijetnjama i sumnjivim pošiljkama koje su stigle na adresu redakcije ovog portala. Kako je kazao na našoj televiziji, ponuđeno mu je izmještanje nakon posljednjih prijetnji.
Krajem prošlog mjeseca u Dnevnom avazu je objavljen kratki tekst u kojem je navedeno da učiteljica Dijana Pelidija, koja je zaposlena u osnovnoj školi Čengić Vila 1 u Sarajevu, na svom Facebook profilu objavljuje slike sa šajkačom. Objava od dvije rečenice sadrži screenshot koji ukazuje na to da je Pelidija zaposlena u toj školi kao radnica u produženom boravku i fotografiju učiteljice sa šajkačom na glavi.
Zaštita okoliša i klimatske promjene zauzimaju sve značajnije mjesto u svjetskim medijima. Zagađenje zraka u urbanim sredinama, borba lokalnog stanovništva protiv izgradnje mini hidroelektrana i afere oko deponija otpada, neke su od tema o kojima se može čitati u domaćim medijima. Medijsko izvještavanje o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, ipak, često sadrži senzacionalističke naslove, dezinformacije i manjak izvora, a u BiH gotovo da nema specijaliziranih novinara za temu koja zahtijeva poznavanje stručne terminologije.
Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbednosti novinara, koja zastupa više od 8.000 članova, snažno osuđuje pretnje smrću novinarima i uredništvu portala Radio Sarajevo i njihovim porodicama, koje su im uputili navijači Fudbalskog kluba (FK) Sarajevo.
Od svih događaja na svijetu novinari najmanje vole jedan – onaj kada su oni vijest dana.
Redakciju portala Radio Sarajevo večeras je napala grupa koja se predstavila kao navijači Fudbalskog kluba Sarajevo, saopštili su iz tog medija. Nakon što je redakcija Radio Sarajevo objavila da je jedan navijač Sarajeva dobio pet godina zatvora u Bjelorusiji, jer su mu tamošnji policajci pronašli 0,16 grama kokaina, novinari i urednik tog portala suočili su se, kako se navodi u saopćenju, sa prijetnjama smrću.
Neograničena dostupnost medijskih sadržaja putem interneta i društvenih mreža, izostanak kontrole kvaliteta nad sadržajima koje mladi i djeca prate, te mogućnosti plasiranja vlastitih sadržaja na internetu neki su od izazova za roditelje i edukatore koji rade sa djecom i mladima. Konferencija Kako podržati mlade u korištenju medija današnjice? okupila je jučer roditelje, nastavnike, učitelje i odgajatelje iz Bosne i Hercegovine s ciljem pokretanja diskusije o navikama mladih i djece pri korištenju medija i o ulozi roditelja i edukatora da omoguće djeci i mladima da sigurno i odgovorno koriste medije.
Izvještaji o dešavanjima u udaljenim krajevima svijeta, poput nedavnih nemira u Kashmiru, dok dođu do bh. medija prođu kroz domaće novinske agencije, a one ih, opet, preuzimaju od velikih svjetskih agencija. Šta bh. publika dobija?
Post-istina kao jedan od ključnih koncepata za razumijevanje problema dezinformisanja, fake newsa i propagande.
Intervju sa doktorom protekao je uz prisustvo policajca.
