02. jul 2015.

Gde Zuckerberg vidi budućnost medija? Na Facebooku, naravno

jeff_jarvisKo se u utorak uveče našao na Fejsbuku, imao je i šta da vidi. Ničim izazvano i nenajavljeno, Mark Zakerberg najavio je na svom profilu da će u narednih sat vremena uživo primati pitanja korisnika i odgovarati na ista u ‘real time-u’. U roku od svega desetak minuta, nastao je opšti haos na Zakovom profilu i pitanja su se ređala i smenjivala brže nego što neke žene menjaju raspoloženje

Zak se pak jako brzo snašao i na kraju odgovorio na većinu smislenih pitanja, a glavna tema večeri je jako brzo isplivala na površinu – kako će se Fejsbuk dalje razvijati i kako Zakerberg vidi razvoj vesti i medija u online sferi?

Temu je otvorio poznati američki novinar i open data aktivista Džef Džarvis. Džarvis je inače poslednjih godina najpoznatiji po tome da promoviše otvorenije korišćenje Interneta i podataka na njemu, a iza sebe ima i pozamašnju međunarodnu novinarsku karijeru. Čim je idejni tvorac najkorišćenije društvene mreže na svetu najavio Q&A, Džarvis je upitao:

Mark, kako vidite Fejbukovu ulogu u vestima? Oduševljen sam pojavom Instant Articles (novi news servis za medije koji je Fejsbuk nedavno lansirao) i time što uključuje novi poslovni model koji podržava dobro novinarstvo. Šta je sledeće?

Zakerbergov prilično brz odgovor ukazao je na problem u distribuciji vesti i digitalnog sadržaja uopšte o kojem raznorazni stručnjaci svetskog glasa u medijskoj oblasti najčešće ne razmišljaju:

Jedan od najvećih problema danas je što je čitanje vesti sporo. Ako koristite našu mobilnu aplikaciju i tapnete na fotografiju, ona se obično odmah otvara. Ali ako tapnete na link ka vestima, pošto taj sadržaj nije na Fejsbuku i morate ga skinuti sa druge lokacije, dešava se da je potrebno 10+ sekundi da se učita. Ljudi ne žele da čekaju toliko, pa puno njih napusti novosti pre nego što se učitaju ili prosto se ne muče tapkanjem na takve stvari uopšte, čak i ako su želeli da pročitaju.

Zaboravljamo kako svet danas funkcioniše

Dok se mnogi ne bi složili sa ovom procenom, a neki su kasnije i negodovali na ovaj Zakov odgovor na Džarvisovom ličnom profilu, rekavši čak i da Zakerberg pokušava ovim da nabedi medije da svoj sadržaj prebace na Fejsbuk putem novog Instant Articles servisa, biće da ti kritičari zaboravljaju ono najbitnije. Većina Fejsbuk korisnika, pa i većina Internet korisnika, ne samo da nemaju Internet veze na koje smo naviknuti na tržištima poput SAD i Istočne Evrope, već koriste uglavnom mobilne uređaje za pristup Internetu i Fejsbuku. Preko pola milijarde Fejsbuk korisnika pristupa Fejsbuku isključivo putem mobilnih uređaja i to, u zemljama u razvoju u kojima teško da prosečan korisnik može da priušti računar ili pametan uređaj, uglavnom pristupajući mrežama sa uređaja starijih generacija.

Fejsbuku je to dobro poznato i ta, sad već globalna sila od firme, polako ali sigurno pokazuje da povlači jako pametne razvojne poteze koji su očito zasnovani na podacima o broju, tipu i širini korisnika na određenim područjima.

Jednostavnije rečeno, Fejsbuk jasno razvija usluge i pojave na sajtu koje im pomažu da prošire svoje najprofitabilnije usluge, oglašavanje, na nova tržišta, a posebno ona u razvoju. Zakerberg je daljim odgovorom na ovo pitanje upravo to potvrdio, doduše ne pomenuvši ta tržišta i tačan plan razvoja, ali naglasivši da je cilj Fejsbuka u narednom periodu da razviju ne samo Instant Articles kao servis, već i da nagnaju medije da prihvate takav model i brzinu i da od toga “učine primarnim news iskustvom” koje ljudi primaju na Fejsbuku, kako je objasnio Zakerberg.

Facebook je dominantan, pogledajte brojke

Tviter, društvena mreža poznata po “crvkutima” od 140 karaktera koja je već dugo bez oprobanog poslovnog modela i profita, a poznata i popularna upravo zbog brzih informacija, morala bi da se pripazi ako je to zaista tako. Dok su obe mreže nastale otprilike u isto vreme i prisutne u javnosti već oko deceniju, Tviter je nedavno prijavio profit od blizu 80 miliona dolara i troškove od 400 miliona godišnje, dok Fejsbuk samo u prvom kvartalu 2015. godine ima deset puta veći profit od toga i troškove uvećane za 22% u odnosu na prošlu godinu, što jasno ukazuje na ozbiljna ulaganja.

Nego, taman kad smo mislili da je postalo dosadno, uleteo je Stiven Hoking lično sa pitanjem za Zaka. Hoking je prvo rekao da bi želeo da zna objedinjenu teoriju gravitacije i drugih sila, a onda pitao Zakerberga na koja bi on velika pitaja iz oblasti nauke želeo da sazna odgovore i zašto. Mlađi genije odgovorio je starijem da ga najviše zanimaju ljudska pitanja, o životu, planeti, bolestima, mozgu i učenju, ali čisto da podseti da je ipak studirao psihologiju i informacione nauke na Harvardu pre nego što je isti napustio da izgradi Fejsbuk u medijsku silu, mlađani Mark dodao je i da ga zanima “da li postoji fundamentalni matematički zakon koji podvlači ljudske odnose i određuje do koga i do čega nam je stalo.”

Virtuelna realnost sledeća stanica

Redak real time javni razgovor dva velika mozga našeg doba poslužio je kao mali intermeco u razgovoru o razvoju digitalnog sadržaja, bar za one koji znaju ko je Stiven Hoking, ali je ubrzo doletela i Arijana Hafington, osnivačica čuvenog Huffington Post-a, da ponovo vrati kompas na profitabilne teme:

Fejsbuk je odigrao ogromnu ulogu u industriji digitalnog izdavaštva tokom poslednjih nekoliko godina. Na osnovu svega što ste naučili, kako mislite da će se razviti način na koji novinari i medijske organizacije prezentuju svoje priče online?

Zakerberg je još jednom potvrdio da će se trendovi kretati u pravcu brzine prikazivanja sadržaja ali i da će već postojeći trend popularnosti vizuelnog sadržaja nastaviti da raste:

Povodom bogatsva [sadržaja], primećujemo sve bogatiji sadržaj online. Umesto samo teksta i fotografija, sad vidimo i sve više videa. Ovo će se nastaviti i u budućnosti i videćemo sve više virtuelnog sadržaja kao VR [virtuelna realnost]. Za sada, bitno je postarati se da medijske organizacije dostavljaju sve bogatiji sadržaj i to je ono što ljudi žele.

Mada Zakerberg zvuči dosta sigurno u ono što priča i jasno je da ima nedokučivu količinu podataka na raspolaganju koja stoje iza ovih zaključaka, u par navrata je ipak naglasio da “niko još nije potrefio” pravi model po pitanju distribucije digitalnog sadržaja ali i da će Fejsbuk nastaviti fokusirano da radi na tome.

Najozbiljnije pitanje večeri je doduše imao bivši guverner Kalifornije i ponovo izabrani Terminator, Arnold Švarceneger (da, ozbiljno, on lično), koji je upitao – “Da li će mašine pobediti?” Zakov odgovor? “Ne, mašine ne pobeđuju!” pa na to dodade i smajlić. Izgleda da Zakerberg zaista zna mnogo toga što mi ostali ne znamo.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend