Sumirajući predložene izmene, Savet za štampu će imati dekorativno svojstvo jer njegove odluke niti će biti obavezujuće, niti uticati na raspodelu sredstava na medijskim konkursima.
Štaviše, Informer i Srpski telegraf i ne priznaju Savet za štampu, što ih nikada nije sprečavalo da u izveštavanjima krše zakone i Kodeks novinara Srbije, a da pritom dobijaju najviše sredstava iz državnog i lokalnih budžeta na konkursima za projektno sufinansiranje.
Potpredsednik UNS-a Slobodan Ćirić kaže za Danas da je jedan od problematičnih predloga onaj kojim se određuje da će kao jedan od kriterijuma za odlučivanje o raspodeli novca za projektno sufinansiranje medija biti prekršaji Kodeksa novinara Srbije, ali samo za one medije koji prihvataju nadležnost Saveta za štampu.
– Dakle, oni koji ne prihvataju nadležnost Saveta i dalje bi bili slobodni da krše Kodeks, bez ikakvih posledica. Time bi oni bili u privilegovanom položaju, za razliku od medija koji prihvataju nadležnost Saveta i koji bi faktički bili u poziciji da budu kažnjeni. Ovakav predlog svakako predstavlja korak unazad u medijskoj regulativi i nisam siguran da nema političku pozadinu – ukazuje Ćirić.
On dodaje da možda nije najsretnije poređenje, ali podseća ga na situaciju koja se tiče pooštravanja propisa o legalnom posedovanju, čuvanju, upotrebi oružja.
– Ljudi koji legalno poseduju oružje izloženi su silnim problemima i kontrolama po tom pitanju, dok oni koji ga imaju nelegalno apsolutno su „pošteđeni“ takvih problema i nastavljaju po starom – ukazuje Ćirić.
Rodoljub Šabić, advokat i član Komisije za žalbu Saveta za štampu, istakao je da je Vlada pripremila zakon po kome medij koji priznaje Savet za štampu, a prekrši Kodeks novinara (i Savet to konstatuje ), nema pravo da učestvuje na konkursima za dodelu javnih sredstava, a da onaj ko se izjasni da nadležnost Saveta ne priznaje (kao Informer i Srpski telegraf) može slobodno da krši Kodeks i dobija novac na državnim konkursima.
– Vlada zapravo direktno poziva one koji priznaju nadležnost Saveta da priznanja povuku. Vrlo slabo, providno prikriva dva potpuno nelegitimna cilja. Prvi – da potkopa nadležnost samoregulatornog tela izdavača, vlasnika medija i profesionalnih novinara, njoj nepoželjnog jer je nezavisno i ona ga ne kontroliše, drugi – da sebi obezbedi odrešene ruke za dodeljivanje javnog novca njoj omiljenim medijima iako su upravo oni ti koji najčeće krše Kodeks – naveo je Šabić na društvenoj mreži X.
Sličnog mišljenja je i Saša Mirković, osnivač Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM), ističe za Danas da u slučaju nacrta Zakona o javnom informisanju i medijima, najproblematičnije su predložene odredbe o Savetu za štampu i povratku države u vlasničku strukturu medija, koje su u suprotnosti sa važećom Medijskom strategijom Vlade Srbije.
– U slučaju nacrta Zakona o elektronskim medijima najproblematičnije je ignorisanje Medijske strategije o obavezi ponovnog izbora Saveta REM-a nakon usvajanja ovog zakona. Nije ni jasno zašto među novim predlagačima za Savet REM-a, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija nije predvidelo instituciju Poverenika za infomaciju od javnog značaja i zaštitu podataka od ličnosti – ukazuje Mirković.
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, koje je uputilo medijske zakone na javnu raspravu, nedavno je navelo da predloženi nacrti zakona imaju za cilj da unaprede sistem javnog informisanja u Srbiji i stvore uslove za bolje regulisanje tržišta elektronskih medija.
“Takođe, predloženi nacrti zakona posledica su usklađivanja sa Strategijom razvoja sistema javnog informisanja u Srbiji za period 2020 – 2025. godine i izmenama Direktive o audiovizuelno-medijskim uslugama iz 2018. godine”, navelo je ministarstvo u saopštenju.
Šta je pseudonovinarstvo: Nadrinovinari i ostali Vučićevi(ći)
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.