Najnoviji primer u Bečeju pokazuje da selektivna komunikacija, ignorisanje novinarskih pitanja, kao i odabir „poželjnih“ medija na osnovu njihove uređivačke politike, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih obaveza lokalnih funkcionera. Takve prakse nisu samo profesionalno neprihvatljive — one su i zakonom zabranjene. Podsećamo da Zakon o javnom informisanju i medijima jasno zabranjuje diskriminaciju i onemogućavanje slobodnog protoka informacija.
Oni koji zauzimaju javne funkcije dužni su da odgovaraju građanima — a novinari su ti koji u ime građana postavljaju pitanja. Ignorisanje medija je direktno ignorisanje javnosti, i kao takvo nema opravdanje.
Zato zahtevamo od svih lokalnih uprava u Srbiji da bez odlaganja prestanu sa praksom selektivnog informisanja, da poštuju zakonske obaveze i da prihvate: otvorenost prema medijima nije opcija, već obaveza prema građanima.
Pozivamo i širu javnost, civilni sektor i nadležne institucije da reaguju na ovakve pojave i jasno stanu u odbranu slobodnog i odgovornog novinarstva. Jer tamo gde lokalni mediji ćute — građani ostaju u mraku, a to nijedna demokratska zajednica ne sme sebi da dozvoli.
Novinarki KRIK-a otet telefon kojim je slikala Vučićevog sina u društvu huligana, policija se povukla
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.