20. jan 2026.

Digitalno nasilje na Instagramu: Neprekidni napadi botova na kritičke medije koje prate stotine hiljada ljudi

Organizovani botovski napadi doveli su do suspenzije nekoliko veoma popularnih profila na Instagramu kojima je zajednička kritika vlasti. Mediji su u zamci i bespomoćno gledaju kako ostaju bez naloga sa stotinama hiljada pratilaca u vreme kada se publika preselila na društvene mreže, na kojima se odvija veliki deo javne rasprave

Ilustracija: Cenzolovka / Veštačka inteligencija

Organizovani botovski napadi prethodnih dana doveli su do gašenja Instragram naloga nedeljnika Radar, kao i privremene suspenzije naloga Nove, Autonomije i VOICE, profila pojedinih organizacija civilnog sektora, fotografa sa studentskih protesta Gavrila Andrića i drugih privatnih profila.

Većina naloga je vraćena, ali šok u redakcijama i dalje traje, pošto u vreme dok pišemo ovaj tekst, u utorak po podne, kreću novi napadi. Radar je upravo objavio da je iznenada dobio 30.000, a Nova 80.000 lažnih pratilaca. Ovog puta je pod napadom i nalog televizije N1.

Stotine hiljada ljudi zabrinjava da mogu ostati bez medija koje prate na Instagramu, što je ogromna publika, a koja nekom očigledno smeta.

Radar je obavešten da je njihov Instagram nalog trajno ugašen, a privatni nalog administratora suspendovan, uprkos tome što je redakcija još u prvoj polovini januara obavestila Metu o sličnom botovskom napadu. Kompanija je tada to uvažila. A onda se napad ponovio, sa potpuno drugačijom reakcijom Mete.

Nekoliko redakcija dobilo je poruku preko imejla, sa adrese meta.saradnici@proton.me, u kojoj se, kako je objavio ANEM, preuzima odgovornost za gašenje Instagram naloga zbog kritike predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Suočeni sa ovakvim problemom danas su mediji i novinarstvo u zamci i gotovo nemoćni, u trenutku kada se publika, čitaoci i gledaoci, uglavnom preselila na društvene mreže. Veliki deo javne rasprave odvija se na digitalnim platformama, podložnim ovakvim napadima, koji guše slobodu govora i novinarstva i opasni su za demokratiju, kao što u izjavi za Cenzolovku primećuje Maja Sever, predsednica Evropske federacije novinara (EFJ).

Za nju je neprihvatljivo da se novinarski rad uklanja ili ograničava bez jasnog objašnjenja.

Bez upozorenja suspendovali, bez objašnjenja vratili

„Samo smo primetili da nam je isključen profil, bez ikakvog upozorenja. To je bio potpuni šok, pošto bi trebalo da prethodi neka metoda upozorenja, a mi smo sve vreme bili u zelenom”, kazala je za Cenzolovku Milana Pejić, urednica onlajn izdanja Radara.

„Kazali su nam da veruju da smo isfrustrirani, ali odluka je konačna. Profil je i dalje bio u njihovoj bazi, nije potpuno uklonjen sa mreže. Nadali smo se da ćemo uspeti da ga povratimo i da ćemo dokazati da je u pitanju politička cenzura. To je jedini način da Meta reaguje. SHARE Fondacija nam je pomagala u pokušaju da to dokažemo. Nismo imali pisane dokaze da to eksplicitno potvrde, ali smo mogli da kažemo da je indikativno i da smo imali napad još početkom januara.”

Bez obzira na takav prvi odgovor iz Mete, juče su i ranije suspendovani profili Nove i ugašeni profil Radara ponovo aktivirani.

„Ne znamo kako, samo smo primetili da se vratio, nemamo još odgovore”, dodala je Milana Pejić.

Početkom januara su Meti prijavili da imaju mnoštvo lažnih pratilaca.

„Brzo su reagovali i rekli da smo bezbedni. U narednim danima su skidali te lažne naloge i vraćeni smo na pređašnje stanje po broju pratilaca. Mislili smo da je problem rešen, da nemamo od čega da strahujemo. Ovo nas je potpuno zateklo. Drugi suspendovani nalozi dobili su neku vrstu upozorenja. Mi ništa – samo obaveštenje da nam je profil trajno ugašen.”

Kada su stupili u kontakt sa Metom, ističe urednica onlajn izdanja Radara, dobili su odgovor da su prekršena pravila zajednice, profil trajno ugašen i ne može da se povrati.

Instagram profil Radara stekao je više od 87.000 pratilaca za manje od dve godine postojanja. Tokom napada početkom januara, za dva sata dobili su oko osam hiljada lažnih pratilaca, skoro 10 procenata od ukupnog broja. Za to bi im u normalnim okolnostima trebalo oko tri meseca.

„Bili smo zaista ponosni na taj nalog. Uspeli smo da nađemo način da komuniciramo sa publikom koja se prvenstveno informiše putem mreža. Ovo je samo jedan od mnogo napada u poslednje dve godine. Nije nas obeshrabrio, ali nas je porazilo dokle ide borba protiv slobodnih medija u Srbiji, da se gasi čak i profil na društvenim mrežama.”
Slično se dogodilo i sa brojem pratilaca na Instagram nalogu Nova.rs, naglo je skočio sa 204.000 na više od 244.000, što je jasan indikator veštačkog i neprirodnog rasta.

U METI MAŠINE MODERIRAJU, DO LJUDI SE TEŠKO STIŽE

Bojan Perkov iz SHARE Fondacije za Cenzolovku ističe da ovo jeste jedinstven slučaj i da je naročito problematično to što mašine moderiraju.

„Meta u okviru moderacije sadržaja koji se objavljuje na njenim platformama, odnosno Fejsbuku i Instagramu, primenjuje standarde koji ne dopuštaju prevarne sadržaje, pozive na nasilje i tome slično. Međutim, ti mehanizmi često reaguju na sadržaje i naloge koji ne krše pravila i tada imamo ovakvu situaciju. Naročito je problematično što se dosta sadržaja moderira mašinskim putem, pa može proći dosta vremena dok određeni sadržaj dođe do čoveka-moderatora, ako se to uopšte ikada desi”, priča Perkov.

Ukazuje da su pravila koja Meta primenjuje dosta netransparentna, te da nekada nije jasno zbog čega je određena odluka u vezi sa sadržajem doneta i šta mogu biti njene posledice:

„To je naročito problematično sa nalozima iz Srbije, koja nije članica EU te se ne primenjuju propisi poput Akta o digitalnim uslugama prema kojima onlajn platforme moraju da usklađuju procese upravljanja sadržajima korisnika u pogledu transparentnosti i žalbi na moderatorske odluke.”

Perkov kaže da je teško dati precizan savet kako se zaštititi od ovakvih napada:

„Ono što može da se uradi jeste da se odmah odgovori na suspenziju naloga, to jest da se podnese žalba Meti, kao i da se pomoću skrinšotova zabeleže sve komunikacije u vezi sa suspenzijom i mejlovi koje Meta šalje u ovakvim slučajevima. Te informacije će biti ključne ukoliko se mediji, organizacije civilnog društva i aktivisti obrate SHARE Fondaciji za pomoć sa povraćajem naloga.”

Bojan Perkov navodi i da je SHARE Fondacija u stalnom kontaktu sa međunarodnim partnerima koji su u bližoj komunikaciji sa Meta timovima kada je reč o nalozima novinara, medija i aktivistima i pomažu da povrate naloge kada su neosnovano suspendovani.

„Kada pomisliš da akcije protiv slobodnih medija ne mogu biti teže, svedočimo mogućnosti da je reč o zastrašujuće koordiniranoj akciji koja uključuje masovno prijavljivanje sadržaja i profila putem mreža botova, s ciljem ućutkivanja nezavisnih medija i sužavanja prostora za javnu raspravu. Takve metode predstavljaju ozbiljan oblik digitalnog nasilja, zastrašivanja i pretnji slobodi medija”, kaže za Cenzolovku Maja Sever, predsednica EFJ, i dodaje da ovakve odluke o društvenim mreža moraju biti transparentne, obrazložene i podložne efikasnoj žalbi.

„Moraju hitno da sprovedu proveru zloupotrebe sistema, pošto u suprotnom postaju pomagači nasilnicima koji u organiziranim kampanjama žele ugušiti slobodnu reč i nezavisno novinarstvo, postaju koristan alat u rukama režima”, apeluje Sever.

NAPADA SE I LAŽNIM UPOZORENJIMA

Portal Slobodna reč iz Vranja saopštava da je u poslednjih mesec dana na zvaničnu mejl adresu redakcije stiglo nekoliko lažnih opomena koje kažu da sadržaj na njihovom zvaničnim stranicama društvenih mreža krši pravila tih platformi, pa će ukoliko odmah ne prate instrukcije iz mejla koji je stigao, stranice biti „trajno zaključane“.

Poruka je vizuelno oblikovana da ostavlja utisak zvanične komunikacije, a kao pošiljalac je označen Copyright Team. Detaljnim pregledom zaglavlja mejla utvrđeno je da nije poslat sa zvanične Meta adrese.

„Sadržaj poziva primaoca da hitno reaguje putem istaknutog dugmeta, koje vodi ka eksternim linkovima za koje se pretpostavlja da služe za krađu podataka ili kompromitovanje naloga. Učestale poruke o navodnom kršenju pravila u kratkom vremenskom periodu dodatno povećavaju pritisak i nesigurnost, pa je potreban oprez”, navodi Slobodna reč i poziva koleginice i kolege iz Vranja i Pčinjskog okruga da se jave ako sumnjaju da im je ugrožena digitalna bezbednost.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend