„Umesto novinarski pripremljenih medijskih sadržaja – izveštaja, izjava kandidata i priloga koji građanima omogućavaju da se upoznaju sa programima izbornih lista – emituju se gotovo isključivo promotivni spotovi izbornih lista. Time se izborna hronika pretvara u blok političkog oglašavanja, a biračima se uskraćuje sadržajno, kritičko i uporedivo informisanje o izbornoj ponudi“, naveo je BIRODI u saopštenju.
Podsetivši da na taj fenomen ukazuje od 2012. godine kao „partijske kamere“, Biro je ukazao da samo formalno emitovanje spotova svih izbornih lista ne predstavlja ostvarivanje medijskog pluralizma i da televizije imaju obavezu da građanima obezbede slobodno, istinito, objektivno, potpuno i blagovremeno informisanje, kao i zastupljenost izbornih aktera bez diskriminacije.
Biro je dodao da posebno zabrinjava činjenica da televizije Pink i Prva, pored emitovanja spotova, objavljuju priloge usmerene protiv Studentske liste, a da u tim prilozima Studentskoj listi nije omogućeno da odgovori na iznete tvrdnje, čime se krše profesionalno pravilo druge strane i načela objektivnog i potpunog informisanja.
U izbornim hronikama se prenose i rezultati istraživanja agencije Faktor plus, ali bez svih podataka koje televizije moraju da saopšte prema Zakonu o elektronskim medijima – naziv naručioca i onoga ko je platio istraživanje, naziv organizacije koja je sprovela istraživanje i korišćena metodologija, broj ispitanika i mogućnost greške i period realizacije istraživanja, navodi BIRODI.
U saopštenju Biro je naveo da je zabeležio i pojavljivanje analitičara koji ponavljaju provladine narative, bez prisustva sagovornika sa drugačijim stručnim ili političkim stanovištem, pa analitički format na taj način postaje sredstvo podrške jednoj strani, umesto prostor za kritičko sagledavanje kampanje i pluralističku raspravu.
Biro je pozvao Regulatorno telo za elektronske medije da utvrdi da li se politički spotovi predstavljaju kao informativni sadržaj, ispita diskriminatoran tretman Studentske liste na televizijama Pink i Prva, proveri da li su pri objavljivanju istraživanja Faktor plusa navedeni svi potrebni podaci, analizira zastupljenost i narative političkih analitičara i objavi nalaze monitoringa i preduzme zakonom propisane mere.
„Izborna hronika mora da bude prostor u kojem se građani informišu, dok novinari u tome pomažu analiziranjem, propitivanjem, podsećanjem u ime građana, a ne da izborna hronika bude zbir političkih reklama, jednostranih napada i prividno analitičkih sadržaja“, naveo je BIRODI.
Fondacija Ćuruvija: Jedino vlasti odgovara da Srbija nema Savet REM-a
Cviljenje novinarstva
Od beskompromisnih novinara do borbe protiv digitalnog Divljeg zapada: Dokumentarci o medijima i informisanju
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.