19. jan 2024.

Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor – pa šta bude?

Uz ratove u Ukrajini i Gazi, klimatske promene i dezinformacije, kao lisica u kokošinjac, u svet medija uletela je veštačka inteligencija. Predviđanja o medijskom poslu ostaju nedorečena – autori gledaju u nepregledne mogućnosti VI i mogu da zaključe samo da nema šanse da razumeju za šta će sve biti upotrebljena i iz kojih pobuda

Ilustracija izrađena uz pomoć veštačke inteligencije

Tradicionalna novogodišnja anketa Rojtersovog Instituta za izučavanje novinarstva (314 vodećih članova redakcija iz 56 zemalja sveta) o budućnosti zanata i medija uopšte, jednostavno je morala biti obeležena pojavom lako dostupnih alata koji koriste veštačku inteligenciju (VI).

Ratovi koji plamte u Evropi i na Bliskom Istoku, izbori koji će se ove godine odigrati u 40 demokratija uskomešanog sveta, jasan višegodišnji trend zamora publike od vesti, klimatske promene, dezinformacije i populizam – sve bi to bilo dovoljno komplikovano i bez veštačke inteligencije. Sa njom i njenim ogromnim kapacitetima za dobro i zlo, svaka od pomenutih tema i okolnosti postaje još manje predvidiva.

Prigodna novogodišnja predviđanja stručnjaka raznih vrsta o medijskom poslu ostaju nedorečena u još većoj meri nego prethodnih godina, ne zato što ih pišu neuke osobe, već obrnuto – autori gledaju u nepregledne mogućnosti VI i mogu da zaključe samo da nema šanse razumeti za šta će sve biti upotrebljena, i iz kojih pobuda. Gotovo da se može osetiti strah iz redova koje pišu.

Srećna Nova godina

Još uvek traumatizovana gubitkom stotina hiljada novinarskih poslova od uvođenja interneta, profesija sa nervozom gleda na pojavu VI. Sam Institut citira izveštaj Europola koji kaže da će do 2026. godine ogromnu većinu sadržaja na internetu proizvoditi VI, što je situacija koja će nastati i u redakcijama, a u nekima već jeste.

Autor izveštaja o anketi, Nik N jumen, zaključuje da će mediji morati iz početka da promišljaju svoje uloge i svrhu, i to uz „izvesnu hitnost“. Objektivno, uloge i svrha su i pre pojave VI bile u velikom pitanju, bez dobrih i jasnih odgovora. Sada se situacija dramatično ubrzala i značajno iskomplikovala.

Gotovo da je zabavno čitati iz godine u godinu izveštaje ovog tipa, koji svi redom, svake godine, iz ovog ili onog razloga, pozivaju medije na „ponovno promišljanje“, ni manje ni više, nego razloga za sopstveno postojanje i načina da se spreči nestanak. Srećna Nova godina.

Proizvodnja sadržaja uz pomoć veštačke inteligencije je svakako prvi problem koji novinarima može da padne na pamet, ali je drugi – put onlajn korisnika do vesti, takođe iznenada postao veoma izazovan. Nešto što se zove Search Generative Experience (produkcijsko iskustvo pretrage), odnosno mnogo intuitivniji, složeniji način na koji je VI sposobna da odabere sadržaje za korisnika, znači da će dosadašnja znanja i veštine o optimizaciji sadržaja za bolju pretraživost postati nedovoljna, a čime bi mogla da budu nadomeštena, nije izvesno. Izvesno je da je pretraga četbotovima i brža, pa će najverovatnije uskoro postati i standardni izbor korisnika. Logično je da ćemo uskoro koristiti veštačku inteligenciju za prilagođavanje teksta za pretragu koja koristi – veštačku inteligenciju, a s obzirom da će oba činioca u ovoj jednačini neprestano učiti iz procesa i unapređivati ga, novo pitanje je – da li ovaj zatvoreni krug uopšte ima smisla i kraj.

Veći je problem za medije što je od pojave četbotova broj korisnika koji stižu sa Fejsbuka i Tvitera (X) na njihove osnovne platforme u oštrom padu. S obzirom da korisnici sada dobijaju vesti kompilirane iz mnoštva izvora, ne pristupajući izvoru vesti, to smanjuje njihovu vidljivost, pa time i prihode. A to će izazvati dalji pad kvaliteta sadržaja, ako se nešto ne promeni.

Većina anketiranih profesionalki i profesionalaca zato očekuju da će više medija ove godine uskratiti pristup svom sadržaju četbotovima. To su neke velike izdavačke kuće, kao što je Njujork tajms, zaista već i uradile, ali su druge svoj sadržaj već prodale VI kompanijama, a i prve novogodišnje vesti govore o novim pregovorima te vrste.

Ovakva zaštita od VI, međutim, dovodi medije u rizik od izolacije od glavnog toka saobraćaja na internetu, pošto bi učinila pristup sadržaju mlađoj i manje obrazovanoj publici još izazovnijim. Obe grupe imaju već sasvim prijazan odnos sa algoritamski proizvedenim izborom vesti, a nemaju više mnogo veze ni sa tradicionalnim medijima.

Nije sve tako crno

Kako VI nije prvi izazov ove vrste, a redakcije su već pune osoba koje ne poznaju svet bez interneta, mnoge redakcije su se bacile na rešavanje problema i izvlačenje koristi iz novih okolnosti sa puno entuzijazma. Izveštaj o anketi nam donosi mnoga rešenja i mogućnosti za napredak i kontrolu štete, pa ćemo ovde izdvojiti najvažnije, uz preporuku da pročitate, ako ste u medijskom poslu, i čitav dokument.

Samo polovina anketiranih urednika i novinara (47 procenata) veruje u nove mogućnosti za novinarstvo u neposrednoj budućnosti, dok oko 12 procenata budućnost vidi u negativnom svetlu. Razlozi za brigu su porast troškova, pad prihoda od oglašavanja, sporiji rast pretplate, ali i sve veći pravni i fizički pritisci i napadi na redakcije.

Predstojeći izbori će svakako povećati interes za vesti, ali privremeno i uz jasnu mogućnost dalje polarizacije društava, a to znači i antagonizma prema medijima.

Skoro 63 procenta ispitanika izražava zabrinutost zbog značajnog pada pristupa njihovim sajtovima sa društvenih mreža. Čartbit (Chartbeat), agencija za statistiku i analitiku, kaže da je pristup sa Fejsbuka pao za 48 procenata, a sa Tvitera za 27 procenata. Tri četvrtine ispitanika će se ove godine fokusirati na razvoj direktnih kanala komunikacije sa sopstvenim platformama, petina će smanjivati troškove, a sličan procenat će pokušati da eksperimentiše sa pristupom korisnicima kroz dogovorenu saradnju sa već popularnim platformama koje nisu u njihovom vlasništvu.

To znači da će se fokusirati na WhatsApp i Instagram, nakon što je Meta odlučila da otvori kanale za strimovanje za izdavače. Interesovanje za video mreže kao Tiktok i YouTube je i dalje veliko, dok Gugl Discover postaje sve važniji, ali labilan izvor posrednog pristupa sajtovima. Odnos prema Fejsbuku nastavio je da slabi, baš kao i prema Tviteru.

U katalogu alata na koje će se redakcije fokusirati ostaje sličan dosadašnjem – više videa, njuzletera i podkasta, uz jednak broj tekstova koji će biti sve više orijentisani na nove, mlađe publike i porast reklamiranja. Preko polovine ispitanika (54 procenta) priznaje da njihove kompanije pre svega rade na privlačenje pažnje korisnika, a manji deo (37 procenata) na poštovanje raspoloživog vremena korisnika.

Redakcije koje se bave profesionalnim informisanjem sudaraju se sa zamorom publike u odnosu na Ukrajinu, Gazu, klimatske promene i druge velike svetske probleme o kojima se izveštava permanentno. Korisnici u sve većim procentima izbegavaju vesti koje jednostavno moraju da budu objavljene.

Strategije za prevazilaženje zaobilaženja važnih vesti, između ostalih, jesu i bolje objašnjavanje složenih priča (67 procenata), više konstruktivnog odnosa prema temama, kao i orijentacija prema rešenjima problema o kojima se izveštava (44 procenta) i više inspirativnih ljudskih priča (43 procenta). Podrška većoj produkciji pozitivnijih (21 procenat) i zabavnijih (18 procenata) vesti je mala.

Sa poslovne strane gledano, izdavači nastavljaju da investiraju u pretplate i članstvo. Velika većina (80 procenata) ispitanika kažu da će to biti važan izvor prihoda, važniji i od reklama. Većina onih koji imaju nekakav model pretplate ili plaćeni pristup sadržaju izveštavaju o malom porastu ili stabilnom broju korisnika, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji.

Ugovor sa đavolom

Kako sve veći broj velikih medijskih kuća pregovara, ili razmišlja o prodaji svog sadržaja provajderima VI usluga, neki očekuju unosne dilove sa njima. Trećina ispitanika, međutim, veruje da će korist od toga imati samo velike izdavačke kuće, dok oko polovine smatra da će tu biti vrlo malo novca za izdavače.

Ali kada je u pitanju upotreba veštačke inteligencije u medijskoj produkciji, većina (56 procenata) ispitanika vidi korist u automatizaciji više različitih procesa proizvodnje vesti, „čitanju“ podataka o posetama, radu u bazama podataka unutar svojih platformi i svega u „bek-endu“ (onoga što se ne vidi na displeju).

Kao mogućnost koja se već koristi, ispitanici (37 procenata) kažu da će upotrebiti, ili će još više upotrebljavati VI za bolje preporuke korisnicima, ali će je upotrebljavati i u komercijalne svrhe (28 procenata).

Ostala predviđanja iz ankete su uglavnom nastavak dosadašnjih trendova: dalji pad prodaje i proizvodnje štampe, uvezivanje vesti sa ostalim vrstama sadržaja (zbog zadržavanja postojeće publike), velike platforme će nastaviti da pojačavaju direktno plaćanje usluga umesto reklama, i tako dalje.

Nova velika bitka, međutim, vodiće se za intelektualnu svojinu i pratiće spektakularni uspeh četbotova i ličnih VI asistenata koji koriste medijske sadržaje za „učenje“ i „trening“, naravno – (za sada i uglavnom) besplatno.

U isto vreme, obračun VI-pesimista, koji očekuju da veštačka inteligencija zavlada planetom, i VI-entuzijasta, naravno iz IT sektora, rasplamsava se, i dok prvi traže usporavanje eksplozije i regulaciju, drugi promovišu slobodan razvoj VI na slobodnom tržištu „pa šta bude“.

Ove godine, na kraju, svakako ćemo prisustvovati početku pokušaja da ljudi i mašine stvore produktivnu koegzistenciju. Dosadašnji rezultati tog procesa teško da se mogu oceniti kao ukupno pozitivni, ali možda nužda natera čovečanstvo da razume koliko su važne odluke koje ćemo donositi u budućnosti.

Za sada, ostaje da primetimo da se u ovogodišnjoj anketi Rojtersovog instituta, u susretu sa pojavom lako dostupnih alata koji koriste veštačku inteligenciju, dezinformacije i klimatske promene mnogo manje pominju, upravo kako je Ukrajina gotovo nestala iz vesti onog trenutka kada je Hamas napao Izrael. Kao da smo sve te probleme već rešili. A nismo.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend