
Registar medija i dalje ne ispunjava svoju funkciju zbog brojnih strukturnih slabosti- nedostatak transparentnosti i stvarne političke volje.

Decenijama od globalne popularizacije pretplata na medijske sadržaje i donacija publike, mediji u Srbiji i dalje ne zarađuju dovoljno od takvih modela da bi bili samoodrživi. Iako se ovaj vid finansiranja u svetu nezavisnih medija smatra idealom, deo njih odbija da zatvori sadržaj iza pejvola smatrajući da informacije od javnog interesa treba da budu dostupne svima.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) objavila je analizu procesa sufinansiranja projekata proizvodnje medijskih sadržaja u Srbiji u 2025. godini. Sumirajući godinu za nama može se zaključiti da, kada je reč o sufinansiranju medijskih projekata, pomak u dobrom smeru nije napravljen. Upravo je suprotno.
Na konkursu za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja u Novom Pazaru i ove godine je više od 75 odsto novčanih sredstava dodeljeno Radio-televiziji Novi Pazar, odnosno 30,8 miliona od ukupno 41 miliona dinara. Preostalih 10 miliona raspodeljeno je na 22 medijska projekta. Prema pravilima konkursa, jednom projektu je moglo biti dodeljeno najviše 32 miliona dinara.
Medijska i novinarska udruženja uputila su Ministarstvu informisanja i telekomunikacija predlog izmena procesa projektnog sufinansiranja medijskih sadržaja, koji bi, kako se navodi, trebalo da otkloni manjkavosti i umanji zloupotrebe u toj oblasti na svim nivoima vlasti.

Lokalne samouprave na jugu Srbije ove godine najviše sredstava na konkursima za projektno sufinansiranje dodelile su medijima iz Vranja, pa je tako RTV Vranje dobila ukupno 14.350.000 dinara u Vranju i Trgovištu, TV Vranjska Plus 14.765.000 u Vranju, Vladičinom Hanu i Trgovištu, dok je portal Koštana dobio 800.000 u Vranju i Vladičinom Hanu.

Već tri meseca se na Telekomovim kablovskim platformama emituje Niš TV, najnovija televizija na srpskom medijskom nebu, ali na „divlje”, odnosno bez dozvole Regulatornog tela za elektronske medije. Iz Telekoma kažu da su privremeno „izašli u susret” pomenutom kanalu koji od starta u tabloidnom maniru vodi prljave kampanje protiv kritičara režima i krši sve moguće novinarske standarde. Reč je o televiziji u većinskom vlasništvu kompanije Alo Media System, koja je izdavač i prorežimskog tabloida Alo. Inače, pokretanje Niš TV dolazi nakon što je lokalna TV Belami, dosad naklonjena vlastima SNS, dala veći medijski prostor opoziciji i protestima posle čega ih je Telekom naprasno skinuo iz svoje kablovske ponude, a ostali su i bez para iz lokalnog budžeta. Vlasnik Belamija Vidosav Radomirović za Raskrikavanje smatra da se zamerio vlastima i da žele da ga unište. Ipak, ne slaže se s time da je Belami ikada bio režimski medij, a Niš TV naziva „Ćaci televizijom”.
Rukovodstvo Radio-televizije Kosova (RTK) saopštilo je da do poslednjeg dana jula, još uvek nije primilo budžetska sredstva predviđena za drugu polovinu 2025. godine. Kao rezultat toga, kasni isplata plata zaposlenima, kao i ispunjavanje drugih operativnih obaveza.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Udruženje novinara Srbije (UNS), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Lokal Pres ukazuju da se ocenjivanje medijskih projekata i raspodele sredstava u okviru procesa projektnog sufinansiranja nastavilo i u junu mesecu uz brojna sporna rešenja, neregularnosti i netranasprentnost procesa.
I pored nekoliko protesta i burne reakcije javnosti, Gradska uprava Novog Pazara potpisala je ugovor o oglašavanju sa kompanijom “Insajder tim”, izdvačem tabloida Informer, saznaje radio Sto plus.
Lokalna medijska scena u Leskovcu sve više liči na bojno polje u kojem sve manje ima zajedničke borbe za javni interes, već ogoljenog rivaliteta, netrpeljivosti i međusobne izolacije. Dok novinari međusobno ne razgovaraju, ne sarađuju i često jedni druge javno potkopavaju, lokalna vlast koristi tu podelu kao prostor za tiho preuzimanje potpune kontrole nad informacijama koje dopiru do građana.

Državni vrh Srbije i njemu bliski mediji ne prestaju sa širenjem narativa da proteste u Srbiji finansira neko spolja sa ciljem da sruši Srbiju. Tako se svakodnevno recikliraju stari narativi o „obojenoj revoluciji“ kako bi se skrenula pažnja sa studentskih i građanskih zahteva i onoga zbog čega su građani već mesecima na ulicama. U isto vreme prethodne decenije civilno društvo dobilo je svega 2-4% ukupne bespovratne pomoći Srbiji.
Američki sud odobrio je u utorak zahtev Radija Slobodna Evropa za privremenu zabranu (TRO) u tužbi protiv Američke agencije za globalne medije (USAGM) zbog prestanka finansiranja RSE koje je namenio američki Kongres.

Odluka Trampove administracije da na tri meseca zaustavi sve projekte Agencije za međunarodni razvoj (USAID) i njihovo finansiranje izazvala je likovanje domaćih tabloida, jer bi mogla uticati na pojedine organizacije civilnog društva koje su imale projekte sa USAID-om. Ipak, prorežimski tabloid Informer otišao je korak dalje optužujući Bajdena da je preko USAID-a dao preko 900 miliona dolara za rušenje Vučića. Do te cifre, tabloid je došao sabiranjem sredstava koje je USAID u poslednje četiri godine dao za projekte na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Međutim, projekti koje je ova Agencija sprovodila u zemljama Zapadnog Balkana odnosili su se na jačanja kapaciteta civilnog sektora, demokratije, ekonomije, ljudskih prava, transparentnosti. Informerove tvrdnje o rušenju Vučića postaju još apsurdnije kada se uzme u obzir da je USAID brojne projekte sprovodio i sa Vladom Srbije - uključujući inicijative za jačanje energetskog sektora i zdravstvenog sistema u zemlji.