Novinari su dužni izvještavati o klimatskim promjenama

Takav način izvještavanja uglavnom se svodi na informiranje javnosti o globalno popraćenim skupovima lidera kakva je bila i 26. UN-ova konferencija o klimatskim promjenama nedavno održana u Glasgowu. Evidentan nedostatak kvalitetnih nezavisnih analitičkih i istraživačkih priča doprinosi neinformiranosti opće javnosti o ovom sve aktuelnijem globalnom problemu. Medijsko izvještavanje o klimatskim promjenama je naročito bitno, između ostalog, i što ova tematika pored svoje naučne i tehnološke strane unutar javnog diskursa ima i društveno-političku dimenziju.

Klimatsko novinarstvo i njegov značaj

Jedan od najznačajnijih uzroka nedostatne pokrivenosti teme klimatskih promjena, ali i srodnih ekoloških tema, zasigurno je nepostojanje novinara i posebnih rubrika usko specijaliziranih za različita eko-pitanja. Pored toga, medijski izvještaji o klimatskim promjenama često se zasnivaju tek na površnom prenošenju i prevođenju stranih izvora vijesti, a manje na samoinicijativnom produbljenom in depth istraživanju, smatra Samir Lemeš, vanredni profesor Univerziteta u Zenici, dugogodišnji aktivista nevladine organizacije „Eko forum Zenica”.

S druge strane, o tome koliko svjetski mediji posvećuju prostora i pažnje ovom fenomenu govori činjenica da se unutar novinarstva razvila i specifična grana nazvana klimatsko novinarstvo (eng. climate journalism). Klimatsko novinarstvo podrazumijeva prikupljanje, odabir, vrednovanje i prezentiranje informacija o klimatskim promjenama, njihovim obilježjima, uzrocima i utjecajima, kao i načinima za njihovo ublažavanje. Njegov primarni cilj je objavljivanje relevantnih i pouzdanih informacija usmjerenih ka općoj, ali i stručnoj publici. Doprinos klimatskog novinarstva neophodno je sagledati i u svjetlu podsticanja javne debate o ovoj rastućoj problematici. Tako se funkcija novinara ne zadržava isključivo na procesu informiranja, već podrazumijeva i (ne)posredno angažiranje publike. Stoga se mediji nalaze u ulozi svojevrsne spone između naučnika i aktivista za zaštitu životne sredine i opće javnosti, a sve u cilju podizanja svijesti, zalaganja za rješenja i pronalaženja načina za prevladavanje klimatske krize, stoji na web-stranici Mreže za saradnju i razvoj Zelenih ideja u Istočnoj Evropi.

Dodatni izazov u kontekstu izvještavanja o klimatskim promjenama predstavlja i postojanje skepticizma, odnosno negatora klimatskih promjena, ističe Lemeš. Kako bi bilo potpuno profesionalno i objektivno u svojoj elementarnoj zadaći, novinarstvo je javnosti dužno prezentirati naučni konsenzus i svoje izvještavanje bazirati isključivo na naučnim činjenicama. Stoga pronalaženje isključivo činjenica, njihova interpretacija, kao i temeljit fact-checking postaju imperativ.

Klimatski skepticizam

Koliko je profesionalno medijsko izvještavanje, utemeljeno na nedvosmislenim preciznim informacijama, zapravo bitno govori i sljedeće. U dugom vremenskom periodu mediji su, posebno u SAD-u, nauku o klimi, odnosno postojeći globalni naučni konsenzus u svojim izvještajima komparirali i suprotstavljali klimatskom skepticizmu i poricanju. Pretpostavka da su ove pozicije jednake unutar javnog diskursa u značajnoj je mjeri odgovorna za deangažiranost javnosti i političku pasivnost po pitanju klimatske krize, piše CoveringClimateNow. Kao novinari, o klimatskim promjenama moramo pisati s istom jasnoćom s kojom naučnici već decenijama pokušavaju alarmirati javnost. Pružanje medijske platforme skepticima i teoretičarima zavjere u nastojanju da se „uravnoteže“ novinarske priče može značajno obmanuti javnost. Ipak, u slučajevima gdje se klimatsko poricanje ne može izbjeći, primjerice kada dolazi od zvaničnika s najviših pozicija vlasti, profesionalno novinarsko formiranje priče jasno stavlja doznanja da se radi o izjavama koje su u suprotnosti činjenicama.

Također, kao relativno nov naučni segment, terminologija vezana za klimatske promjene itekako je podložna neispravnoj interpretaciji. Kako bi prevladali ovakve izazove, nerazumijevanje i izbjegli namjerno ili nenamjerno širenje dezinformacija, bitno je da medijske kuće svoje izvještaje temelje isključivo na naučnim činjenicama. Web-stranica CoveringClimateNow odličan je izvor pouzdanih i najnovijih naučnih informacija za novinare i redakcije za sva pitanja vezana za problematiku klimatskih promjena. Posebna prednost ove stranice su njene potkategorije klasificirane prema ciljnoj skupini, a po kojima je moguće pronaći i filtrirati dostupne medijske analize i ostatak sadržaja. Tako postoje odjeljci sa savjetima za redakcije, za novinare, ali i za opću javnost kojoj su potrebni kredibilni podaci.

Pritom su i interpretacija statističkih podataka, kao i dekonstrukcija često obmanjujućih vizualizacija od krucijalne važnosti. Primjerice, negatori klimatskih promjena svoje stavove nerijetko zasnivaju i opravdavaju posredstvom grafikona koji navodno dokazuje da se prosječna temperatura suštinski ne mijenja i da je shodno tome globalno zagrijavanje obmana, a o čemu je za Media.ba pisao Ismar Volić, profesor matematike na koledžu Wellesley.

Izvor: https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/zamke-u-interpretiranju-statistickih-podataka

Naučni novinar će ovoj slikovnoj prezentaciji kritički pristupiti provjerivši sve prezentirane informacije i njihov kontekst, te potom veoma jednostavno zaključiti da je pažljivo birani interval predstavljanja podataka izrazito izvankontekstualan, kratak i posve obmanjujući uzme li se u obzir činjenica da su procesi klimatskih promjena višedecenijska, pa čak i višestoljetna kategorija.

Izvor: https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/zamke-u-interpretiranju-statistickih-podataka

Pored toga, na Internetu su dostupni brojni online izvori i priručnici namijenjeni upravo da olakšaju novinarima da i sami razumiju, pa potom svojim recipijentima objasne klimatske promjene i njihovu ulogu u procesima koje ih karakterišu. Jedan od takvih izvora je i web- stranica ReportingOnClimateAdaptation.org koja novinarima nudi uvid u studije slučaja, rezultate naučnih istraživanja, ali i prijedlog strategije izvještavanja i kontakte istaknutih eksperata za temu prilagodbe klimatskim promjenama.

Globalno zagrijavanje i porast nivoa mora

Klimatsko novinarstvo pokriva razne teme vezane za klimatske promjene, počev od globalnog zagrijavanja i ekološkog kolapsa do opasnosti od porasta nivoa mora. Ovakve teme često uznemiravaju čitaoce i nagovještavaju depresivnu i ne tako svijetlu budućnost Planete. Elizabeth Arnold, nekadašnja novinarka NPR-a i redovna profesorica na Odsjeku za novinarstvo i komunikacije Univerziteta Alaska, ističe da rezultati njenog istraživanja pokazuju da negativni narativ u okviru medijskih izvještaja o klimatskoj klizi dodatno čini javnost nezainteresiranom. Ovakvim tipom izvještavanja dosegnuta je tačka gdje se ljudi osjećaju beznadežno, a kada se tako osjećamo skloni smo izbjegavanju, poricanju i potpunom isključivanju, tvrdi Arnold. Stoga je od izuzetnog značaja poznavati svoju publiku i u skladu s tim oblikovati poruku, kao i adekvatno koristiti racionalne i emocionalne apele uz razumljiv jezik kako bi se publici omogućilo da se pozabavi uzrokom i vlastitom ulogom u ovim procesima. Također, prebacivanje fokusa s puke identifikacije i konstatovanja problema ka mogućim rješenjima njihovog prevazilaženja prostor je u kojem kvalitetan i posvećen novinar može pronaći materijal za svoju priču. Arnold preporučuje i da novinari i redakcije ne zasnivaju priče dominantno na nauci o klimi, već da kroz njih prožimaju i druge srodne teme poput demografije, sporta, zabave, te različitih društveno-političkih tema, a koje se tiču klimatskih promjena.

Konačno, optimalna strategija za novinare za izvještavanje o klimatskim promjenama mogla bi se ogledati u kombinaciji primjene osnovnih postulata naučnog novinarstva i novinarstva orijentiranog na rješenja. Kvalitetni analitički medijski izvještaji bazirani na preciznoj faktografiji i otvaranje pozitivne perspektive u pravcu prevladavanja klimatske krize ponudom i prezentiranjem mogućih alternativa od najvišeg su javnog interesa. Povezujući novinare, naučnike i aktiviste, profesionalno izvještavanje o klimatskim promjenama igra vitalnu ulogu u komuniciranju objektivnih, tačnih i nepristrasnih informacija što u konačnici bitno utječe i na oblikovanje javnog mišljenja o klimatskoj krizi, ali i na djelovanje institucija, javnosti i samih pojedinaca.