EFJ: ekonomska kriza ugrožava tiskane medije u hrvatskoj

Europska federacija novinara (EFJ) iznijela je svoje mišljenje na izvješća Europske komisije o vladavini prava, u kojem se svake godine razmatraju četiri ključna područja: pravosudni sustavi, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i sloboda te kontrola i ravnoteža sustava. EFJ naglašava da je ekonomska kriza pridonijela poteškoćama tiskanih medija s kojim su se suočili mediji u manjim državama članicama EU-a poput Hrvatske i Slovenije.

Kako se dalje navodi problemi u nekim zemljama se ogledavaju kroz koncentraciju medija te sa porastom broja SLAPP tužbi.

-Tijekom proteklih šest mjeseci svjedoci smo najoštrijeg pogoršanja slobode medija od uspostave mandata OESS-ovog predstavnika za slobodu medija (RFoM) prije 25 godina i stoga nitko ne može skrenuti pogled ili ne djelovati i pobuniti se protiv toga, rekla je predstavnica OESS-a za slobodu medija Teresa Ribeiro predstavljajući svoje izvješće Stalnom vijeću u studenom 2022. godine

Usred neviđenog napada na demokratske slobode u Ukrajini EFJ je pratila i registrirala ozbiljna kršenja slobode medija diljem Europe, uključujući i države članice EU-a 2022.

Prema izvješću koje je objavila organizacija za brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) dokumentirano je 415 kršenja slobode medija u državama članicama EU-a tijekom 2022. godine. Verbalni napadi, uključujući uznemiravanje i prijetnje bile su najčešće vrste prekršaja (176 upozorenja), zatim pravni incidenti (113) i fizički napadi (85). Platforma Vijeća Europe za sigurnost novinara zabilježila je 289 verificiranih upozorenja, od čega 110 u EU. U 38 posto slučajeva izvor zabilježene prijetnje bila je država, tijela javne vlasti.

-Ekonomska kriza tiskanih medija ubrzala se osobito u manjim državama članicama EU-a, poput Slovenije, Hrvatske, ali i Italije, Grčke, Portugala i Španjolske do te mjere da je pravo javnosti da zna ozbiljno ugroženo, posebno na lokalnoj razini. Često citirane i rastuće „pustinje vijesti“ doista imaju ozbiljan utjecaj na demokratske procedure uključujući izbore i vladavinu prava. Njihova trenutna kriza, pogoršana promijenjenim potrošačkim navikama i padom prihoda od oglašavanja, predstavlja veliku prijetnju medijskom pluralizmu u Europi. Ova situacija otvorila je put domaćim poslovnim moćnicima povezanim s političkim strankama ili vladama u svakoj zemlji da uđu i kupe velik dio medijskih tržišta, nakon čega su promijenjene uređivačke politike, a kritički nastrojeni novinari protjerani. U nekim zemljama poput Mađarske čini se gotovo nepovratnim, u drugima poput Poljske, Bugarske, Slovenije i Češke dostiglo je krajnje zabrinjavajuće stanje. U Francuskoj se politički i opći informativni tisak trenutno nalazi u rukama malog broja ljudi i tvrtki čija je glavna djelatnost često daleko od svijeta informacija i njegovih načela. Konkretno, francuski milijarder Vincent Bolloré pokazuje koliko brzo pluralistički sustav može biti zatrovan tako neviđenom kontrolom nad medijima. Njegov korporativni nadzor nad novinarima i autorima ugrozio je samu biti novinarske uredničke neovisnosti u Francuskoj. Sve to pogoršava opasne kampanje dezinformiranja koje remete dostignute demokratske vrijednosti, navode u u EFJ-u te dodaju kako sve ovo ide na ruku i dominaciji raznih platformi i poslovnim modelima usmjerenim na mamac za klikove, koji je u suprotnosti s vrijednostima javnog interesa u novinarstvu. – U ovom toksičnom okruženju izazov je za novinare i sve veću nesigurnu zajednicu slobodnih novinara da održe profesionalne i etičke standarde, što je srž neovisnog novinarstva, navode između ostalog iz EFJ-a.