
Pojedini mediji bliski vlasti su u izveštavanju o tragediji u Novom Sadu, van konteksta prenosili izjave arhitekata i inženjera kako bi one odgovarale narativu režima da se nadstrešnica na Železničkoj stanici srušila jer je stara i dotrajala.
„Zbog gotovo potpune cenzure medija u Srbiji i nemogućnosti građana Srbije da se o ovoj temi potpuno i istinito informišu, te izvesne mogućnosti da se tema zataška, Index će je pratiti izrazito intenzivno2, navodi se na svakom texu ovog hrvatskog portala u vezi sa tragedinom u Novom Sadu u kojoj je 14 osoba izgubilo život.

Amerika još nije odlučila, svi gledaju u kolebljive države i čekaju ishod predsedničkih izbora. Beograd, makar zvanično, nije podržao ni kandidatkinju demokrata, Kamalu Haris, ni kandidata republikanaca, Donalda Trampa. Mediji su bili određeniji - u pristrasnom izveštavanju dali su više prostora Trampu i predstavili ga u značajno pozitivnijem svetlu od Haris. Portretisana najviše kroz citate svog protivkandidata i ljudi koji ga podržavaju, Kamala Haris je u domaćim naslovima „nesposobna”, „politička maskota demokrata”, ima podršku „duboke države” i glas za nju je istovremeno „glas za rat”. S druge strane, Tramp je lider koji zaustavlja ratove i njegova pobeda je „nada za mir u Ukrajini”. Isti narativi dominirali su i u srpskim i u ruskim medijima.

Nadstrešnica kod glavnog ulaza Železničke stanice u Novom Sadu srušila se danas oko podne i za sad usmrtila čak 12 građana, dok je više njih teško povređeno. O ovoj tragediji u prvih sat vremena nakon što se dogodila izvestio je i Informer uz informaciju da je reč o staroj nadstrešnici koja nije nedavno rekonstruisana kao i da „pripada starom delu zgrade”. Kasnije su slično saopštile i Infrastrukture Železnice Srbije. Ovo ne bi bilo čudno da vlast ovu stanicu nije otvarala svečano čak dva puta, signalizirajući kraj rekonstrukcije i radova na njoj. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić rekao je da je u renoviranje stanice uloženo čak 65 miliona evra, dok se u samu zgradu uložilo 16 miliona evra.
Psihološkinja Ana Vlajković rekla je u emisiji „Marker“ na Insajder televiziji da je u situacijama kao što je današnja nesreća u Novom Sadu, neophodno odgovorno izveštavanje medija i obaveštavanje javnosti. Ocenjuje i da je ovom tragedijom pogođeno čitavo društvo i da je danas mogao ostati miran samo onaj ko nije uključio televizor.

Posledice takvog izveštavanja su strašne. Pokušavajući da prenesu 'sočne detalje' sa suđenja, koje indirektno i s pažnjom prati čitava zemlja, ti mediji neselektivnim prenošenjem detalja šire paniku među ljudima, podižu tenzije u društvu i inspirišu druge moguće ubice, kaže članica Saveta za štampu Tamara Skrozza
Imala je ova zemlja lidera koji je po potrebi bio sve, bravar, lekar, vidar i slobodni zidar, ali u naprednjačkoj eri te supermoći nisu retke nego su, naprotiv, nužne da bi se bilo šraf u režimu.
Uspon Narodne Republike Kine zasnovan je na spoljnopolitičkim inicijativama koje je ova država pokrenula u toku poslednje decenije, infrastrukturnim projektima koje sprovodi u širom sveta, političkoj saradnji sa istaknutim liderima na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, ali i definisanjem narativa koji Kinu predstavljaju kao državu koja zastupa alternativne oblike saradnje na polju međunarodnih odnosa, potrebu za prekrajanjem globalnog sistema upravljanja i sistem vrednosti koji nije nužno u skladu sa dominantnim sistemom zapadnih liberalnih demokratija.
Otkako je osnovan, pokret "Kopaćemo", koji se otvoreno zalaže za otvaranje rudnika u dolini Jadra, izaziva pažnju. Ekološke aktiviste proglasio je teroristima, napada svakog ko se rudarenju litijuma protivi, a poslednji se u njihovom ''kreativnom zanosu'' našao i Emir Kusturica. Ali ono što se i dalje sa sigurnošću ne zna je - ko iza pokreta stoji. Ili se zna?

Zamislite da odete u banku i podignete kredit kako biste vratili dugove za struju i grejanje, a onda okruženju ispričate da je banka u stvari odlučila da investira u vas jer vas je prepoznala kao klijenta od poverenja, tako da čitavu tu stvar zapravo prikažete kao svoj uspeh. Otprilike tako bi se moglo opisati izveštavanje prorežimskih medija o tome da je državni Telekom emitovanjem obveznica prikupio od investitora 900 miliona dolara. To zapravo znači da se zadužio da bi od tih para između ostalog refinansirao postojeće dugove, ali to tabloidi ne spominju, već navode da su „investitori Telekomu nudili milijarde” i da je ovo veliki uspeh državne kompanije.
Državni sekretar Ministarstva informisanja i telekomunikacija Miloš Garić ocenio je da je uloga medija u demokratskom društvu nemerljiva i da je od neizmerne važnosti za društvo u celini da se mediji u najvećoj meri pridržavaju profesionalnih standarda i etičkih kodeska, u službi javnog interesa.
Francuski satirični časopis „Šarli Ebdo“ objavio je 16. oktobra karikaturu koja prikazuje silovanje Žizel Peliko, žene sa juga Francuske koju je tokom devet godina silovalo preko 70 muškaraca – u organizaciji njenog muža koji ju je drogirao. Karikatura je izazvala mnogo negativnih reakcija u Francuskoj i šire. Nedelju dana kasnije, u dnevnom listu „Danas“ objavljena je kolumna Nemanje Rujevića „Gola zbilja“ u kojoj autor karikaturu brani kao „odličnu“.
Ima onaj vic sa Džeksonom Polokom. Na jednoj izložbi svojih slika, otišao Polok do WC-a. Tada se u krugu njegovih poznanika razvila živa rasprava o jednoj slici – apstraktnoj, kao i sve druge. Usred drugih boja na slici su bile dve crvene tačkice i sad se društvo dalo u tumačenja.
Veštačka inteligencija je izmišljena kako bi se pomoglo napretku civilizacije, a pre svega se govori o njenom mogućem doprinosu razvoja medicine. O tome sa radošću govore mnogi svetski priznati naučnici i lekari.

Udruženje novinara Srbije (UNS) izražava zabrinutost zbog prakse emitovanja dipfejk snimaka u centralnom dnevniku televizije „Pink“, bez označavanja da se radi o sadržaju koji je generisan uz pomoć veštačke inteligencije (AI), i poziva Regulatorno telo za elektronske medije (REM) da reaguje na ovu zloupotrebu AI alata.

Kako izgleda desničarska medijska scena u Srbiji? Ko koga najčešće citira i ka kome se najviše usmerava saobraćaj? Raskrikavanje je ova pitanja istraživalo na uzorku od 25 nacionalistički ili antiglobalistički orijentisanih portala koje domaća publika najčešće posećuje, a koji dokazano šire neutemeljene tvrdnje ili dezinformacije. Analiza beklinkova (linkova koji vode sa jednog na drugi sajt) i citiranja pokazala je da su Informer i Večernje novosti neprikosnoveni gospodari i ovog dela medijskog univerzuma u Srbiji, a ujedno i najveći „saveznici”. Naime, iako bi trebalo da se radi o ljutoj konkurenciji, Informer dosledno preusmerava čitaoce na sajt Večernjih novosti i obrnuto, i to kroz desetine miliona beklinkova zabeleženih tokom godina, čime jedni drugima dodatno jačaju i poziciju na internetu i uticaj u društvu. Dobro međusobno povezani kroz hiperlinkove su i sajtovi sa ruskim državnim vlasništvom, što potvrđuje razvijenu i koordinisanu strategiju širenja informacija i uticaja.