
Činjenica da živimo u zemlji u kojoj institucije ne rade, ne podrazumeva pravo medija da sude i presuđuju, stavljaju na stub srama ili opraštaju, pa ni u slučaju optužbi protiv nekog ko radi na Pinku

Za manje od nedelju dana, u Srbiji je zabeleženo tri napada na prosvetne radnike. Jedan od njih je slučaj iz osnovne škole „Jovan Dučić“ na Novom Beogradu, u kojoj je majka učenika petog razreda pretukla nastavnicu biologije, nezadovoljna zbog ocene. Pojedini mediji su ubrzo nakon toga „otkrili“ identitet okrivljene. Ipak, kako objašnjavaju sagovornice Danasa, time samo štete detetu okrivljene.
Komentarišući novi "Kodeks novinara i novinarki Srbije" profesorka FPN-a u penziji Snježana Milivojević ocenila je da su mediji "laboratorija neetičkog ponašanja", zato su Savet za štampu i Sud časti signalizirali da je čitav niz odredbi ili neprecizan ili nedovoljno fokusiran da odgovori, da im pomogne u rešavanju etičkih dilema koji dolazi iz naših medija.

To što od karcinoma dojke, jajnika i grlića materice u Srbiji godišnje umre oko 3.000 žena, što svake godine muškarci ubiju njih tridesetak, što petina žena u državi živi sa manje od 26.000 dinara mesečno - ništa od takvih problema nije bilo važno ni zanimljivo tabloidu Alo u broju od četvrtka. Priču o ovim i drugim važnim temama, zamenilo je sugestivno pitanje u rubrici „Najžena” - zašto se žene u pedesetima „zapuste”. Tekst je primer izražene mizoginije i ejdžizma: Alo posramljuje žene što stare, tvrdi da se samo „vade” da nemaju para za doterivanje, da ne smeju da „gunđaju” i budu nezadovoljne svime oko sebe jer to utiče na svež i mladolik izgled, i opominje ih da jedu manje nego ranije jer im je metabolizam takav da će teško ostati vitke ako ne vode računa.
Transfobične rodne dezinformacije u tabloidima

Portali Alo, Informer, Novosti, B92, 24/7, nakon zatvaranja biračkih mesta, preneli su skoro identičnu - netačnu “vest” - da je šef posmatračke misije Crte o ovom izbornom danu rekao da su se dogodili “minorni incidenti”. U razmaku od nekoliko minuta tabloidi su, koristeći slične ili iste fraze, izvestili da je Crta “priznala” da su izbori “čisti kao suza”. Šta je zaista Nedeljkov rekao na konferenciji za medije i kako je napravljen jedan brzi izborni spin u domaćim medijima izvlačenjem izjave iz konteksta?
Poznati spinovi i već mnogo puta izrečene neistine. Tako bi se ukratko moglo sumirati poslednje gostovanje predsednika Aleksandra Vučića u emisiji "Ćirilica" na televiziji Happy. To je, inače, bilo njegovo 116. obraćanje od početka 2024. godine.
U nedelju su se u Beogradu dogodila dva incidenta koja su privukla pažnju medija i javnosti - jedan od njih je završio tragično, pogibijom 40-godišnjeg brata ministra razvoja i potpredsednika Vlade BiH Vojina Mijatovića. Drugi incident, napad nožem, zbio se sedam kilometara dalje, u naselju Karaburma. Ova dva odvojena događaja mediji u BiH i Srbiji su potom spojili u jedan, mešajući žrtve, napadače i mesta događaja, a u svemu tome ponešto i sami dopisali.

Porodilje i trudnice sa invaliditetom su, kako kažu sagovornice Udruženja novinara Srbije (UNS), gotovo nevidljive u medijskom ogledalu. Nedostupnost informacija o specifičnim izazovima sa kojima se suočavaju, kod trudnica sa invaliditetom, kako dodaju, stvara utisak da su se upustile u nepoznatu avanturu u kojoj su neretko izložene diskriminaciji i nerazumevanju.

Čuvena "vest" o pijanom Srbinu koji ubija ajkulu u egipatskom letovalištu od pre 14 godina ponovo se zavrtela u srpskom etru. Ovog puta zahvaljujući televiziji Happy. Voditeljka ovog kanala sa nacionalnom frekvencijom Kruna Una Mitrović je 12. maja, u okviru jutarnjeg programa citirala vest koja je još 2010. godine objavljena na satiričnom portalu “Njuz net”. Izmišljena informacija proteklih godina već je obrnula nekoliko krugova po regularnim informativnim portalima kako domaćim, tako i svetskim i čini se, ušla u sve novinarske priručnike o tome kako proveriti izvor pre objavljivanja, pa, ipak, novinarka televizije Happy emitovala je prilog bez navođenja da je u pitanju satirični i izmišljeni sadržaj.
Mediji se bore na sve načine da privuku što veću publiku, a samim tim i povećaju svoje prihode. U toj borbi oni se takmiče ko će prvi objaviti neku informaciju, ekskluzivu ili detalje iz istrage pri čemu često pribegavaju senzacionalizmu i usput krše zakone i etičke standarde profesije. Svesno ili ne, nebitno je, jer „cost-benefit“ računica na kraju je jasna – finanansijska dobit je veća od mogućih sankcija.
Sudija Ustavnog suda Srbije Milan Škulić ocenio je da danas imamo takozvana medijska suđenja, kao i svojevrsna suđenja u medijima, što se često svodi i na specifičke medijske zloupotrebe, naročito onda kada se prejudicira ishod konkretnog krivičnog postupka ili se pokušava stvoriti „očekivanje“ javnosti o budućoj presudi.
Autorka Smernica za primenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti Zorica Mršević rekla je da danas počinje primena odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti koja se odnosi na primenu obaveznosti rodno senzitivnog jezika u medijima, kao i oblasti obrazovanja i nauke, gde će u slučaju kršenja te obaveze biti propisane kaznene odredbe.

Novopostavljeni ministar Informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić, u vreme dok je bio „samo” istoričar koji gostuje po TV studijima i objavljuje i potpisuje svoje visokotiražne knjige, u knjizi „Zablude srpske istorije” prepisao je pojedine delove teksta koje sam nekoliko meseci ranije pisala za FN Tragač, bez navođenja autora i izvora i tako ih predstavio kao svoje.
Bivši predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić podneo je, zbog povrede ugleda i časti i kršenja presumpcije nevinosti, Višem sudu u Beogradu 48 tužbi protiv elektronskih i štampanih medija