Propablika: Gugl plasirao oglase na sadržaje sa dezinformacijama u Srbiji i BiH

„Najveća analiza ikada oglasne prakse Gugla na veb stranicama koje nisu na engleskom jeziku otkriva da ovaj tehnološki gigant čini dezinformacije profitabilnim“, stoji u tekstu Propablike, uz napomenu da to ne rezultira samo zaradom za Gugl, već i prihodima potencijalno vrijednim milione dolara za sajtove koji „dezinformišu i nanose štetu javnosti“.

Prema istraživanju, automatizovane operacije Gugla redovno plasiraju digitalne oglase – uključujući i one velikih svjetskih brendova – na sadržaje sa lažnim informacijama u oblastima poput zdravstva, klimatskih promjena i izbora, iako je to u suprotnosti sa javnim politikama te kompanije. Dodatno, veća je vjerovatnoća da će se to dešavati na veb stranicama koje nisu na engleskom jeziku.

„U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni, trima balkanskim državama gdje je demokratija krhka, 26 od 30 najproduktivnijih objavljivača lažnih i netačnih tvrdnji u regionu zarađuju novac od Gugla“, navela je Propablika, kojoj je u istraživanju za Balkan pomogla organizacija Raskrinkavanje iz BiH.

Propablika je analizirala gotovo 10.000 aktivnih veb članaka iz tri balkanske države, koje su oni koji provjeravaju činjenice označili lažnim od 2019. godine. U trenutku provjere, otprilike 60 odsto članaka je zarađivalo novac od Gugla, a bavili su širokim dijapazonom tema: od nacionalne politike, preko vakcina, do rata u Ukrajini.

New investigation & 🧵: Google's ad business is funneling revenue to some of the web’s most prolific purveyors of health, election & climate disinfo in Europe, Latin America & Africa.

We scanned more than 13k articles from 1000s of sites in 6+ languages: https://t.co/TnXq60VwNJ

— Craig Silverman (@CraigSilverman) October 30, 2022

Politika Gugla je da uklanja oglase sa tekstova koji narušavaju pravila. Nakon što ih je kontaktirala Propablika, prekinuli su oglašavanje na najmanje 14 internet stranica koje su novinari označili u svojoj analizi.

Bivši lider Gugla, koji je radio na pitanjima povjerenja i bezbjednosti, naveo je za Propabliku da kompanija veću pažnju posvjećuje sprovođenju pravila na engleskom govornom području.

Portparol Gugla, Majkl Ejsiman, rekao je da je kompanija uložila više novca u sprovođenje i nadzor pravila na jezicima koji nisu engleski, što je dovelo do povećanog broja blokiranih oglasa na stranicama koje narušavaju pravila. Nije hteo da govori o detaljima u smislu iznosa novca ili broja ljudi koji na tome rade, ali je dodao da sprovode politike na više od 50 jezika.

„U 2021. smo uklonili oglase sa više od 1,7 milijardi stranica koje objavljuju sadržaje i 63.000 stranica širom svijeta. Znamo da naš posao nije završen i nastavićemo da ulažemo u naše sisteme za sprovođenje, kako bismo bolje otkrili nepouzdane tvrdnje i zaštitili korisnike širom svijeta“, rekao je Ejsimen za Propabliku.

Reklame na Balkanu: Sankcionisane kompanije i lažne tvrdnje o kovidu

Među primjerima za koje Propablika navodi da je pronašla oglašavanje Gugla su i tekstovi objavljeni u srpskim medijima: o netačnim tvrdnjama da vlasnici mačaka ne dobijaju koronavirus (Blic) i da lubenica liječi kancer (B92). Sajt Srbin.info imao je tekst koji navodi da vakcine protiv kovida mijenjaju DNK ljudi i koji se poziva na u međuvremenu opovrgnute tvrdnje jednog američkog lekara.

Urednik sajta Srbin.info Dejan Petar Zlatanović odgovorio je Propablici u imejlu da je navedeni tekst sadržavao informacije za koje je osjećao da su relevantne za javnost, jer su došle od profesionalca iz medicine. Dodao je da je cilj te stranice da ponudi relevantne alternativne vijesti, te da je mjesečna zarada između pet i sedam hiljada dolara, u čemu ključni udio čine Gugl reklame.

U trenutku analize, Propablika je na tom sajtu pronašla oglašivače poput Amazon Prajma i Spotifaja. Dvije kompanije nisu odgovorile na zahtjev za komentar, a ni iz Gugla nisu željeli da komentarišu konkretne primjere.

Kada je riječ o BiH, Gugl je plasirao reklame na internet stranici banjalučke Alternativne televizije (ATV), mjesecima nakon što joj je Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije u januaru 2022. godine, uz navode da je blisko povezana sa Miloradom Dodikom. Dodik je takođe sankcionisan „zbog koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji za stabilnost i teritorijalni integritet BiH“.

Između ostalog, američke sankcije podrazumijevaju zabranu poslovanja fizičkim i pravnim licima iz SAD sa onima kojima su mjere izrečene. Gugl je prestao poslovati sa ATV-om tek nakon što su ih kontaktirali iz Propablike, ali nisu željeli komentarisati poslovanje sa ATV-om.

„Gugl je posvećen poštovanju svih primjenjivih sankcija“, rekao je portparol Majkl Ejsimen.

Predstavnici ATV-a i Dodika nisu odgovorili na zahtjeve Propablike za komentare.

U septembru, Dodik se sreo sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o čemu je u pozitivnom tonu izvještavao i ATV. Između ostalih, ti tekstovi su imali reklame kompanija „Ibej“(eBay) i „Saks Fift Avenju“ (Saks Fifth Avenue).

Predstavnici kompanije „Saks Fift Avenju“ su za Propabliku naveli da oglas nije trebalo da se pojavi na ATV-u i da će u budućnosti blokirati taj sajt iz svojih kampanja, dok je portparol „Ibeja“ rekao da reklama nije plasirana namjerno.

Analiza obuhvatila više od 13.000 članaka

Propablika je analizirala 17 setova podataka internet stranica i članaka, koji su obuhvatili više od 13.000 aktivnih tekstova. Podatke su dobili od devet organizacija širom svijeta koje se bave provjerom činjenica i dezinformacijama. Radi što aktuelnije analize, korišćeni su samo podaci objavljeni posle 2019. godine.

Članovi Propablike su potom isprogramirali softver kroz koji su u periodu od 23. avgusta do 13. septembra propuštali prikupljene setove podataka, kako bi utvrdili koliko zapravo veb stranica zarađuje novac koristeći Gugl platforme za oglašavanje.

Primjera radi, analiza je pokazala da je Gugl plasirao oglase na oko 41 odsto od otprilike 800 aktivnih članaka koje je Međunarodna mreža za provjeru činjenica Instituta Pojnter označila da šire lažne tvrdnje o kovidu 19.

Gugl vodi najveći biznis digitalnog reklamiranja na svijetu, uz 257 milijardi dolara prihoda u prošloj godini. Od toga, 31 milijarda dolara bila je rezultat plasiranja reklama oglašivača na više od dva miliona sajtova širom svijeta.

Iz Propablike su naveli da je teško precizno utvrditi koliko novca Gugl zarađuje od reklama na veb sadržajima koji sadrže netačne informacije.