15. maj 2026.

Od beskompromisnih novinara do borbe protiv digitalnog Divljeg zapada: Dokumentarci o medijima i informisanju

Od novinara koji su odbili da rade pod pritiscima Viktora Orbana, borbe Džulijana Asanža i Vikiliksa da otkriju istinu, do priča o fotografiji, propagandi, manipulacijama. Kako se novinari bore za medijske slobode, ko kontroliše informacije, a ko i kako reguliše onlajn prostor, neke su od tema dokumentaraca na festivalu Beldocs

Džulijan Asanž u filmu „Čovek od šest milijardi dolara“ (Foto: Snimak ekrana / BELDOCS)

Više od 100 filmova biće prikazano na ovogodišnjem međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Beldocs, koji se održava od 20. do 26. maja u Beogradu. I ovoga puta se u programu mogu naći filmovi (ali i jedna društvena igra) koji se bave položajem novinara, time kako nastaju medijske priče, fotografije, spinovi ili manipulacije koje oblikuju savremeno društvo.

Biće prikazani i dokumentarci o mađarskim novinarima koji nisu pristali da rade pod pritiscima vlasti Viktora Orbana, kako su izgledali pokušaji da zaustave Vikiliks i Džulijana Asanža, priča o novinarki koja je istraživala vođu ruske paravojne formacije Vagner ili ženi koja se bori da se uvede odgovornost u digitalni svet.

Evo nekoliko preporuka Cenzolovke za filmove koji se bave novinarstvom i informisanjem:

ČOVEK OD ŠEST MILIJARDI DOLARA: O ASANŽU I VIKILIKSU

Beldocs ove godine donosi i film „Čovek od šest milijardi dolara” (The Six Billion Dollar Man) o Džulijanu Asanžu i Vikiliksu.

Dokumentarac prati tok revolucije u svetu informisanja, koju su pokrenuli Vikiliks i Asanž objavljivanjem više od deset miliona poverljivih dokumenata o američkim ratovima u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.

Zbog optužbi prema američkom Zakonu o špijunaži, Asanž je proveo 12 godina bez slobode – od toga pet u zatvoru. Pušten je nakon što je, kako kaže, „priznao krivicu za bavljenje novinarstvom”.

Objavljivanjem strogo čuvanih dosijea, Asanž je stekao neprijatelje na najvišim nivoima, a dokumentarac „Čovek od šest milijardi dolara” detaljno opisuje šta se događalo iza kulisa i kako su pokušavali da ga zaustave.

Iz Beldocsa navode da je ovaj film „napet poput političkog trilera, s tim što se sve stvarno desilo”.

ARMIJA PAKLA: ISTRAŽIVANJE O PRIGOŽINU, ŠEFU VAGNERA

Regionalnu premijeru će na Beldocsu imati i film „Armija pakla“ (Hell’s Army) o ruskoj novinarki Katji koja se – usled rata – zaglavljuje u Siriji dok je na radnom zadatku. Dokumentarac donosi priču o udruživanju novinarke i detektiva koji istražuju vođu ruske paravojne formacije Vagner Jevgenija Prigožina i njegove operacije.

Njih dvoje otkrivaju složenu mrežu fiktivnih kompanija povezanih sa Prigožinovom vojskom, koja se širi celim svetom. Iako je Prigožin stradao u avionu u koji je podmetnuta bomba, istraživački dvojac shvata da se moć njegove mreže ne umanjuje i o tome želi da upozori svet.

ISTINITE LAŽI

Pored filmskog, Beldocs ove godine organizuje i prateće programe. Jedan njegov deo, Play.Docs Showcase, koji će se odvijati u Palati nauke, uključuje društvenu igru „Istinite laži”, koja istražuje kako mediji i interesne grupe oblikuju javno mnjenje i manipulišu informacijama.

TEKPLOMATIJA: DIGITALNI DIVLJI ZAPAD

U sve manje uređenom digitalnom prostoru, sve smo svesniji kršenja različitih prava: od prava na privatnost, preko širenja govora mržnje do zloupotrebe alata veštačke inteligencije.

Beldocs donosi film „Tekplomatija” koji prati dansku tehnološku ambasadorku Anne Marie Engtoft Meldgaard u pokušaju da se suprotstavi tehnološkim gigantima – od Silicijumske doline do UN-a.

Dok ona ima plan za promenu i kreiranje demokratske i humane budućnosti, giganti pišu sopstvena pravila, kojima je jednako važan – profit.

Dokumentarac priča o njenoj borbi da se u digitalni prostor uvedu regulacija, odgovornost i digitalna prava, a istovremeno postavlja pitanja da li nas u onlajn sferi čeka „digitalni Divlji zapad” ili je moguće vratiti se zakonima i pravilima.

GORANKA: OD NOVOG TALASA DO PROTESTA

Za one koje zanima dokumentovanje jednog vremena kroz fotografiju, posebno mesto na listi zauzima film „Goranka”, posvećen fotografkinji Goranki Matić.

Kroz razgovore sa rediteljem Borisom Miljkovićem i do sada neviđene kućne snimke iz sedamdesetih godina, ovaj dokumentarac istražuje život i rad Goranke Matić – od novotalasne scene osamdesetih godina do protesta, političkih skupova i kulturnog života Jugoslavije i Srbije.

TAJNO FOTOGRAFISANJE FOTOGRAFA

O fotografiji je i „Plan kontraplan”, priča o američkom novinaru Edvardu Seroti, koji je sredinom osamdesetih fotografisao stvarnost komunističke Rumunije, dok je njega istovremeno pratila i fotografisala tajna policija.

Četiri decenije kasnije, ovaj dokumentarac spaja ta dva seta fotografija u priču o komičnoj strani istorije, navodi Beldocs u svom programu.

DAR ZABORAVA: O RELATIVIZACIJI SEĆANJA

Narativi o tome kako su studenti i „blokaderi” ustaše, kako je Dinko Gruhonjić „ponosan što nosi ime šefa ustaškog logora”, a televizije „NDH1” i „Nova SS” šire ustašku propagandu – svakodnevica su režimskih tabloida i najviših državnih zvaničnika.

To je, pored toga što predstavlja hajke i targetiranje novinara, jedan od načina na koji se sećanja iz Drugog svetskog rata danas relativizuju.

Dokumentarac „Dar zaborava (Saga o revizionizmu)” istražuje upravo to kako se sećanja iz ratnog perioda, na prostoru bivše Jugoslavije, danas pretvaraju u sredstvo političkih manipulacija, a istorijske činjenice dobijaju nove oblike, kojima se relativizuju ili instrumentalizuju.

„Film kroz svedočenja preživelih, istoričara i javnih ličnosti istražuje ko su zaista bili četnici, ustaše i partizani, kao i kako se kolektivno sećanje na njih menjalo od kraja rata do danas. Poseban fokus stavljen je na Jasenovac, temu koja se decenijama koristi kao političko oružje – kroz manipulaciju brojevima žrtava i održavanje nacionalističkih narativa. U središtu filma nalazi se pitanje: gde je u svemu tome žrtva, i zašto se društveno sećanje menja? Ko oblikuje te promene, i sa kojim ciljem?”, piše u najavi svetske premijere ovog filma.

80 GNEVNIH NOVINARA: POBUNA PROTIV ORBANOVIH PRITISAKA

Nije nepoznato da je nedavno smenjena vlast Viktora Orbana vršila ogromne pritiske na nezavisne novinare u Mađarskoj.

Tadašnja najveća mađarska nezavisna redakcija Index.hu bila je na meti vlasti. Zbog toga je 80 novinara podnelo ostavke i osnovalo Telex.hu – dok je jedan od njih beležio kamerom sve što se dešava.

Dokumentarac „80 gnevnih novinara” (80 Angry Journalists) donosi priču o haotičnim danima u kojima novinari iz temelja grade novi medij, o njihovoj solidarnosti, ali i iscrpljenosti i napetosti tokom tog procesa.

Kroz autentične snimke i lična svedočenja novinara koji nisu pristali na kompromis, ovaj film prikazuje kako izgleda borba za slobodne medije u sistemu u kome ona više nije garantovana.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend