29. avg 2022.

Šest mjeseci rata u Ukrajini: O čemu smo pisali, a što može biti korisno medijima za izvještavanje o ratu

Rat u Ukrajini je ponovo pokrenuo važnost izvještavanja iz ratnih područja. Iako ovaj rat nije jedini koji se trenutno vodi u svijetu, za nas je on dodatno bio povod da napišemo seriju tekstova koji su imali za cilj da pomognu novinarima/kama u profesionalnijem pristupu izvještavanju iz rata, da doprinesu većoj fizičkoj, digitalnoj i mentalnoj zaštiti novinara/ki, te da pruže resurse i alate koji mogu olakšati istraživanje i izvještavanje o ratu.

U prethodnih šest mjeseci otkad traje krvavi rat u Ukrajini, pokušali smo obuhvatiti različite perspektive medijskog izvještavanja, doći do što relevantnijih informacija koje mogu biti od koristi za novinare/ke na Zapadnom Balkanu.

Pola godine ratovanja ostavilo je, i još uvijek ostavlja, ogromne posljedice na ukrajinsko stanovništvo, a milioni ljudi su bili prisiljeni napustiti svoje domove. I dok ne naziremo kraj ruske invazije na Ukrajinu, podsjećamo novinare/ke na sve informacije, resurse i alate koje smo prikupljali i obrađivali u prethodnih pola godine.

Zaštita sigurnosti novinara/ki prilikom izvještavanja iz ratnih zona

Prvi tekst koji smo napisali u martu ticao se direktnog izvještavanja iz ratnih zona. Ponudili smo smjernice šta je važno uzeti u obzir prilikom pokrivanja ratnih sukoba, te skrenuli pažnju na važnost sigurnosti novinara/ki i nošenja sa traumom.

U jednom od tekstova smo posvetili posebnu pažnju digitalnoj sigurnosti. Svaka ekstremna situacija, što smo najbolje mogli vidjeti kroz pandemiju COVID-19, povećava digitalne napade na cjelokupno stanovništvo, a naročito na određene profesije, poput novinarstva. Mnogi novinari/ke koji istražuju i izvještavaju o temama od velikog javnog interesa se suočavaju sa ozbiljnim digitalnim napadima koji nerijetko ugrožavaju njihovu sigurnost, kompromituju informacije od značaja, te ostavljaju ranjive izvore informacija. Zbog toga nam je bilo važno ponuditi savjete novinarima/kama za bolju digitalnu zaštitu.

Global Investigative Journalism Network kreirao je listu neophodnih koraka koje novinari/ke trebaju imati na umu prilikom izvještavanja iz vanrednih situacija. Ova lista se odnosi na sve neophodne dokumente koje novinari/ke trebaju imati sa sobom, preventivne mjere koje trebaju poduzeti, te kontakte novinarskih i drugih organizacija koje u ovakvim slučajevima mogu pomoći novinarima/kama. Sve ove informacije smo preveli kako bi bile korisne i dostupne na jezicima medijima na Zapadnom Balkanu.

Obratili smo pažnju i na način kako se čuvaju i dijele informacije, jer za neke zajednice, poput novinara/ki, šifriranje podataka je posebno ključno kako bi se zaštitile informacije, izvori i kako bi se sačuvala sloboda medija. Pročitajte više kako možete šifrirati podatke uz alat BitLocker. U tekstu Enkripcija mobilnih uređaja pročitajte detaljnije kako da šifrirate podatke na vašim mobitelima, bilo da koristite iOS ili Android uređaje.

Alati za borbu protiv dezinformacija i drugi resursi

U svijetu u kom društvene mreže igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi, pružajući mnoštvo mogućnosti za povezivanje i komuniciranje, ali isto tako i za kreiranje i plasiranje informacija, važnost provjere činjenica postaje ključna. Danas svako kroz svoj pametni telefon može uslikati ili snimiti neki događaj, te na taj način kroz društvene mreže postati kreator vijesti. S druge strane, milioni ljudi bivaju izloženi obmanjujućim, izmanipulisanim i lažnim informacijama na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Twitter, Instagram ili TikTok.

Kroz tekst U ratu su društvene mreže još opasniji teren za širenje dezinformacija, predstavili smo koje su to najčešće tehnike lažiranja, te šta novinari/ke i mediji mogu učiniti da provjere činjenice. Danas postoji niz alata koji su kreirani kako bi pomogli novinarima/kama da provjere da li su informacije koje su dobili lažne, te da li su video snimci ili fotografije autentične. Danas postoje i veoma dobro razvijene tehnologije prepoznavanja lica, što svakako može biti korisno prilikom istraživanja i provjere identiteta određenih aktera.

Internet nam je omogućio pristup ogromnoj količini informacija. Kao takav, značajno povećava važnost uloge medija u procjeni i odabiru izvora informacija koje koristimo. Uz pažljivu procjenu svaki medij osigurava kvalitet, ali i pouzdanost informacija koje plasiraju. U tekstu Koje izvore su koristili mediji na Zapadnom Balkanu da izvještavaju o Ukrajini pred početak rata, dajemo pregled istraživanja koje je uradila kompanija Pikasa Analytics na uzorku od 2000 vijesti kako bi pokazala jasniju sliku koje izvore koriste mediji na Zapadnom Balkanu.

Još jedan veoma koristan članak prepun dodatnih linkova i resursa za bolje razumijevanje i istraživanje ruske invazije na Ukrajinu, jeste tekst koji je originalno objavljen na Global Investigative Journalist Network, a koji smo mi u saradnji s njima preveli i učinili ga potpuno dostupnim na albanskom, makedonskom i BHS jeziku. U ovom tekstu kroz perspektivu istraživanja Rusije širom svijeta možete doći do važnih informacija o različitim aspektima političkih utjecaja, finasijama, dezinformacijama i provjeri činjenica, praćenju ruskih špijuna i mnogim drugim korisnim linkovima.

Svaki rat sa sobom donosi i različit spektar ratnih zločina. Tim povodom smo prije nekoliko dana pisali o važnosti istraživanja o ratnim zločinima, te smo kroz tekst ponudili alate i resurse koji mogu biti korisni medijima prilikom istraživanja ove veoma značajne teme.

Korištenje mapa za predstavljanje ratnih sukoba

Vizualizacija podatka i vizualno prezentovanje sadržaja u medijima sve više je zastupljeno, te omogućava predstavljanje publici kompleksnih podataka na veoma jednostavan i vizualno privlačan način. Vizualizacija podataka kroz mape je dobar način dodavanja konteksta utemeljenog na geografskom predstavljanju. Postoji niz korisnih alata koje vam mogu pomoći da predstavite podatke o ratu, jer su mape moćan alat za predstavljanje ratnih sukoba. O njima smo i ranije pisali, a izdvajamo i neke ovdje koje možete i sami isprobati i vidjeti kako ih možete koristiti u vašem izvještavanju.

To su Arc Online, Carto, Mapbox, My Maps Google, BatchGeo, Tilegrams, StoryMapJS i naravno Flourish.

Intervjui

U ovom periodu smo uradili i intervju sa Olenom Shevchenko, aktivistskinjom za ljudska prava, posebno prava LGBTIQ osoba u Ukrajini, koja je sa nama podijelila koliko je važno izvještavati i o manjinama u ratu, jer najčešće su upravo manjine one koje duplo više budu pogođene ekstremnim situacijama. Ukoliko su novinari/ke sa Zapadnog Balkana zainteresovani da saznaju nešto više o ratnom životu LGBTIQ osoba u Ukrajini mogu se javiti i organizacijama koje je ona preporučila.

Kako bismo ponudili iskustvo sa terena koje može biti korisno novinarima/kama ukoliko se pripremaju za izvještavanje iz nesigurnih i ratom zahvaćenih teritorija, razgovarali smo sa novinarkom Vanjom Stokić. Ona je ove godine izvještavala sa ukrajinsko-poljske granice, a u razgovoru je ponudila i savjete kako obuhvatiti sve izazove vezane za logistiku, smještaj i pronalaženje sagovornika/ca.

Podsjećamo i da je naša heroina Marijana Bojanić napisala tekst za prvu anti-ratnu pjesmu posvećenu djeci Ukrajine. S njom smo razgovarali o njenom humanitarnom angažamanu i korištenju pozicije medija i nje kao novinarke za humanitarnu pomoć i prikupljanje sredstava za djecu iz Ukrajine.

Nadamo se da su svi ponuđeni resursi i alati korisni onima za koje pišemo, a to su novinari/ke na Zapadnom Balkanu. Ukoliko postoji neka tema o kojoj biste željeli da saznate više, slobodno nam se javite sa prijedlozima.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend