
Radnu grupu koja je radila na predlozima izmena Kodeksa novinara Srbije činili su prof. dr Snježana Milivojević, Tamara Skrozza, Olivera Milošević, Kristina Kovač Nastasić, Nevena Martinović, Nadežda Budimović i Nino Brajović.
Šta je izmenjeno u odnosu na prethodni Kodeks novinara Srbije?
U Kodeks novinara i novinarki Srbije uvršteno je novo poglavlje – Poštovanje dostojanstva. Ono je, kako su procenili članovi radne grupe koji su učestvovali u izradi Nacrta, u medijskoj realnosti potcenjeno – i kada su u pitanju žrtve nesreća, i kada su u pitanju javne ličnosti.
Ovim poglavljem obuhvaćene su i smernice o izveštavanju o maloletnicima, kao i grupa poput osoba sa invaliditetom, nacionalnih manjina, LGBT populacije.
U ovom poglavlju nova je i odredba da „novinar ne izveštava sa sahrana, osim u slučaju visoko profilisanih javnih ličnosti“.
Novi Kodeks novinara i novinarki Srbije od prethodnog Kodeksa razlikuje i uvođenje prava na zaborav, odredbi o korišćenju veštačke inteligencije i društvenim mrežama.
Odgovornost novinara je poglavlje dobilo posebnu tačku – obavezu kulture negovanja i poštovanja etike javne reči.
Ključne izmene su i u oblasti upotrebe veštačke inteligencije, kao i korišćenja sadržaja sa društvenih mreža.
Sadržaj koji je kreiran posredstvom veštačke inteligencije takođe podleže uredničkoj kontroli i urednici snose odgovornost za njega, precizirano je u Kodeksu. Mediji su takođe dužni da obaveste javnost da je medijski sadržaj kreiran korišćenjem alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
U poglavlju o nezavisnosti je u većoj meri istaknuta nezavisnost novinara od korporativnih interesa – ne samo vlasnika medija, već potencijalnih korporativnih interesa sa strane. Ranije se Kodeks u ovom delu uglavnom odnosio na zaštitu od političkih pritisaka.
Radna grupa je značajno unapredila i poglavlje Poštovanje privatnosti.
Precizirano je ko su javne ličnosti, a dodato je i pravo na zaštitu ličnih podataka u odnosu na medije i sprečavanje medija da „trguju“ privatnim podacima, odnosno da ih daju drugim medijima bez odobrenja osobe na koju se podaci odnose.
U Predlog Kodeksa je uvršten i deo koji se odnosi na društvene mreže, a koji koleginicama i kolegama stvara brojne dileme u radu – da li i kada smeju da objavljuju i prenose privatne fotografije i zapise koje su građani objavili na svojim društvenim mrežama.
Definisano je da je potrebna saglasnost osobe čije se fotografije i zapisi prenose, osim u slučajevima kada interes javnosti preteže nad pravom na privatnost ili kada ih je ta osoba namenila javnosti.
Ukoliko se u okviru privatnih podataka i zapisa jedne osobe pominju ili nalaze privatni podaci ili zapisi drugih osoba, novinari su dužni da sakriju njihov identitet, osim u slučaju da i za te osobe interes javnosti preteže nad pravom na privatnost, navodi se u Kodeksu.
I izazovi u digitalnom okruženju bili su jedan od povoda za izmene Kodeksa.
Predlogom izmena, određeno je, da je u redu koristiti veštačku inteligenciju, ali da je medij u tom slučaju dužan da obavesti čitaoce o tome da je ona korišćenja, u kom delu i kom obimu.
Neke od ključnih izmena odnose se i na komentare. Čitaoci moraju biti obavešteni o izabranom načinu moderacije komentara, odnosno o tome da li će biti korišćena prethodna ili naknadna moderacija.
Uvedena je i odredba o rodno osetljivom jeziku.
„Novinar treba da koristi rodno osetljiv jezik, da se trudi da ravnomerno uključi sagovornike različitih grupa relevatnih za temu (rod, etničko poreklo, starosno doba, seksualna orijentacija) i da odgovorno pristupa različitostima u društvu“, piše u Kodeksu.
I dalje sva poglavlja, kao i u prethodnoj verziji Kodeksa, ukazuju na ključne vrednosti na kojima novinarstvo počiva – istinitost, odgovornost, sprečavanje sukoba interesa, poštovanje dostojanstva, privatnost, časna sredstva, poštovanje autorstva.
Prethodni Kodeks novinara i novinarki Srbije UNS i NUNS usvojili su 2006. godine. Razvoj interneta i digitalnih platformi u poseldnjih 18 godina umnogome su promenili rad novinara. Otud, kako su zaključili članovi Radne grupe koja je radila na izmenama, i potreba da se Kodeks prilagodi novoj medijskoj realnosti i u njega uvrste pravila koja se odnose na nove etičke dileme koje novinarski rad danas sa sobom nosi.
Kodeks novinara Srbije možete preuzeti kodeks.
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Novinarki KRIK-a otet telefon kojim je slikala Vučićevog sina u društvu huligana, policija se povukla
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.