18. dec 2021.

Novinari su dužni izvještavati o klimatskim promjenama

Novinarsko izvještavanje o klimatskim promjenama u okviru bh. medija gotovo da u potpunosti izostaje – zaključci su s webinara o medijskom izvještavanju o klimatskim promjenama, održanog 3. decembra u realizaciji Mediacentra Sarajevo i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti u okviru projekta „Razvoj naučnog novinarstva u BiH“. Iako globalno relevantan problem s potencijalno ireverzibilnim posljedicama, u bh. medijima svoj prostor nalazi tek u naznakama i uglavnom na dnevno-aktuelnom nivou pri čemu se nerijetko ne izvještava o suštini, već o pojedinim izolovanim događajima.

Foto: Pixabay

Takav način izvještavanja uglavnom se svodi na informiranje javnosti o globalno popraćenim skupovima lidera kakva je bila i 26. UN-ova konferencija o klimatskim promjenama nedavno održana u Glasgowu. Evidentan nedostatak kvalitetnih nezavisnih analitičkih i istraživačkih priča doprinosi neinformiranosti opće javnosti o ovom sve aktuelnijem globalnom problemu. Medijsko izvještavanje o klimatskim promjenama je naročito bitno, između ostalog, i što ova tematika pored svoje naučne i tehnološke strane unutar javnog diskursa ima i društveno-političku dimenziju.

Klimatsko novinarstvo i njegov značaj

Jedan od najznačajnijih uzroka nedostatne pokrivenosti teme klimatskih promjena, ali i srodnih ekoloških tema, zasigurno je nepostojanje novinara i posebnih rubrika usko specijaliziranih za različita eko-pitanja. Pored toga, medijski izvještaji o klimatskim promjenama često se zasnivaju tek na površnom prenošenju i prevođenju stranih izvora vijesti, a manje na samoinicijativnom produbljenom in depth istraživanju, smatra Samir Lemeš, vanredni profesor Univerziteta u Zenici, dugogodišnji aktivista nevladine organizacije „Eko forum Zenica”.

S druge strane, o tome koliko svjetski mediji posvećuju prostora i pažnje ovom fenomenu govori činjenica da se unutar novinarstva razvila i specifična grana nazvana klimatsko novinarstvo (eng. climate journalism). Klimatsko novinarstvo podrazumijeva prikupljanje, odabir, vrednovanje i prezentiranje informacija o klimatskim promjenama, njihovim obilježjima, uzrocima i utjecajima, kao i načinima za njihovo ublažavanje. Njegov primarni cilj je objavljivanje relevantnih i pouzdanih informacija usmjerenih ka općoj, ali i stručnoj publici. Doprinos klimatskog novinarstva neophodno je sagledati i u svjetlu podsticanja javne debate o ovoj rastućoj problematici. Tako se funkcija novinara ne zadržava isključivo na procesu informiranja, već podrazumijeva i (ne)posredno angažiranje publike. Stoga se mediji nalaze u ulozi svojevrsne spone između naučnika i aktivista za zaštitu životne sredine i opće javnosti, a sve u cilju podizanja svijesti, zalaganja za rješenja i pronalaženja načina za prevladavanje klimatske krize, stoji na web-stranici Mreže za saradnju i razvoj Zelenih ideja u Istočnoj Evropi.

Dodatni izazov u kontekstu izvještavanja o klimatskim promjenama predstavlja i postojanje skepticizma, odnosno negatora klimatskih promjena, ističe Lemeš. Kako bi bilo potpuno profesionalno i objektivno u svojoj elementarnoj zadaći, novinarstvo je javnosti dužno prezentirati naučni konsenzus i svoje izvještavanje bazirati isključivo na naučnim činjenicama. Stoga pronalaženje isključivo činjenica, njihova interpretacija, kao i temeljit fact-checking postaju imperativ.

Klimatski skepticizam

Koliko je profesionalno medijsko izvještavanje, utemeljeno na nedvosmislenim preciznim informacijama, zapravo bitno govori i sljedeće. U dugom vremenskom periodu mediji su, posebno u SAD-u, nauku o klimi, odnosno postojeći globalni naučni konsenzus u svojim izvještajima komparirali i suprotstavljali klimatskom skepticizmu i poricanju. Pretpostavka da su ove pozicije jednake unutar javnog diskursa u značajnoj je mjeri odgovorna za deangažiranost javnosti i političku pasivnost po pitanju klimatske krize, piše CoveringClimateNow. Kao novinari, o klimatskim promjenama moramo pisati s istom jasnoćom s kojom naučnici već decenijama pokušavaju alarmirati javnost. Pružanje medijske platforme skepticima i teoretičarima zavjere u nastojanju da se „uravnoteže“ novinarske priče može značajno obmanuti javnost. Ipak, u slučajevima gdje se klimatsko poricanje ne može izbjeći, primjerice kada dolazi od zvaničnika s najviših pozicija vlasti, profesionalno novinarsko formiranje priče jasno stavlja doznanja da se radi o izjavama koje su u suprotnosti činjenicama.

Također, kao relativno nov naučni segment, terminologija vezana za klimatske promjene itekako je podložna neispravnoj interpretaciji. Kako bi prevladali ovakve izazove, nerazumijevanje i izbjegli namjerno ili nenamjerno širenje dezinformacija, bitno je da medijske kuće svoje izvještaje temelje isključivo na naučnim činjenicama. Web-stranica CoveringClimateNow odličan je izvor pouzdanih i najnovijih naučnih informacija za novinare i redakcije za sva pitanja vezana za problematiku klimatskih promjena. Posebna prednost ove stranice su njene potkategorije klasificirane prema ciljnoj skupini, a po kojima je moguće pronaći i filtrirati dostupne medijske analize i ostatak sadržaja. Tako postoje odjeljci sa savjetima za redakcije, za novinare, ali i za opću javnost kojoj su potrebni kredibilni podaci.

Pritom su i interpretacija statističkih podataka, kao i dekonstrukcija često obmanjujućih vizualizacija od krucijalne važnosti. Primjerice, negatori klimatskih promjena svoje stavove nerijetko zasnivaju i opravdavaju posredstvom grafikona koji navodno dokazuje da se prosječna temperatura suštinski ne mijenja i da je shodno tome globalno zagrijavanje obmana, a o čemu je za Media.ba pisao Ismar Volić, profesor matematike na koledžu Wellesley.

Izvor: https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/zamke-u-interpretiranju-statistickih-podataka

Naučni novinar će ovoj slikovnoj prezentaciji kritički pristupiti provjerivši sve prezentirane informacije i njihov kontekst, te potom veoma jednostavno zaključiti da je pažljivo birani interval predstavljanja podataka izrazito izvankontekstualan, kratak i posve obmanjujući uzme li se u obzir činjenica da su procesi klimatskih promjena višedecenijska, pa čak i višestoljetna kategorija.

Izvor: https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/zamke-u-interpretiranju-statistickih-podataka

Pored toga, na Internetu su dostupni brojni online izvori i priručnici namijenjeni upravo da olakšaju novinarima da i sami razumiju, pa potom svojim recipijentima objasne klimatske promjene i njihovu ulogu u procesima koje ih karakterišu. Jedan od takvih izvora je i web- stranica ReportingOnClimateAdaptation.org koja novinarima nudi uvid u studije slučaja, rezultate naučnih istraživanja, ali i prijedlog strategije izvještavanja i kontakte istaknutih eksperata za temu prilagodbe klimatskim promjenama.

Globalno zagrijavanje i porast nivoa mora

Klimatsko novinarstvo pokriva razne teme vezane za klimatske promjene, počev od globalnog zagrijavanja i ekološkog kolapsa do opasnosti od porasta nivoa mora. Ovakve teme često uznemiravaju čitaoce i nagovještavaju depresivnu i ne tako svijetlu budućnost Planete. Elizabeth Arnold, nekadašnja novinarka NPR-a i redovna profesorica na Odsjeku za novinarstvo i komunikacije Univerziteta Alaska, ističe da rezultati njenog istraživanja pokazuju da negativni narativ u okviru medijskih izvještaja o klimatskoj klizi dodatno čini javnost nezainteresiranom. Ovakvim tipom izvještavanja dosegnuta je tačka gdje se ljudi osjećaju beznadežno, a kada se tako osjećamo skloni smo izbjegavanju, poricanju i potpunom isključivanju, tvrdi Arnold. Stoga je od izuzetnog značaja poznavati svoju publiku i u skladu s tim oblikovati poruku, kao i adekvatno koristiti racionalne i emocionalne apele uz razumljiv jezik kako bi se publici omogućilo da se pozabavi uzrokom i vlastitom ulogom u ovim procesima. Također, prebacivanje fokusa s puke identifikacije i konstatovanja problema ka mogućim rješenjima njihovog prevazilaženja prostor je u kojem kvalitetan i posvećen novinar može pronaći materijal za svoju priču. Arnold preporučuje i da novinari i redakcije ne zasnivaju priče dominantno na nauci o klimi, već da kroz njih prožimaju i druge srodne teme poput demografije, sporta, zabave, te različitih društveno-političkih tema, a koje se tiču klimatskih promjena.

Konačno, optimalna strategija za novinare za izvještavanje o klimatskim promjenama mogla bi se ogledati u kombinaciji primjene osnovnih postulata naučnog novinarstva i novinarstva orijentiranog na rješenja. Kvalitetni analitički medijski izvještaji bazirani na preciznoj faktografiji i otvaranje pozitivne perspektive u pravcu prevladavanja klimatske krize ponudom i prezentiranjem mogućih alternativa od najvišeg su javnog interesa. Povezujući novinare, naučnike i aktiviste, profesionalno izvještavanje o klimatskim promjenama igra vitalnu ulogu u komuniciranju objektivnih, tačnih i nepristrasnih informacija što u konačnici bitno utječe i na oblikovanje javnog mišljenja o klimatskoj krizi, ali i na djelovanje institucija, javnosti i samih pojedinaca.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend