Lažne vesti su postojale i u prošlosti, ali su se sporije širile, dok se danas putem društvenih mreža brzo šire kreirajući javno mnjenje što predstavlja pretnju za demokratiju, ocenili su učesnici konferencije “Da li postoji demokratija posle post-istine” u Beogradu.
Kako je ocenila direktorka Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) Vukosava Crnjanski, lažne vesti u Srbiji nisu prisutne samo u digitalnoj sferi kojom vladaju neprovereni izvori, već i u tradicionalnim medijima.
“To je ključna razlika u odnosu na zapadne demokratije, gde tradicionalni mediji i izgrađene institucije mogu delimično da amortizuju uticaj dezinformacija”, kazala je Vukosava Crnjanski a prenela CRTA.
Direktorke CRTE je dodala da je postistina, iako globalni fenomen, posebno opasna pojava u onim društvima u kojima već postoji slabost demokratskih institucija i gde je sloboda medija ugrožena.
Konferenciju “Da li postoji demokratija posle post-istine” organizovali su CRTA, Istinomer i beogradska kancelarija Fondacije Fridrih Ebert.
Novinarki KRIK-a otet telefon kojim je slikala Vučićevog sina u društvu huligana, policija se povukla
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.