03. nov 2023.

Ministarstvo finansija upozorava na lažne vesti koje se tiču izjava Siniše Malog

IZVOR Danas

Ministarstvo finansija Republike Srbije upozorava građane da se proteklih dana u javnosti opet pojavljuju lažne vesti sa lažiranim izjavama potpredsednika Vlade i ministra finansija Siniše Malog, koje se plasiraju preko neproverenih, jednokratnih portala, društvenih mreža i alata za onlajn komunikaciju, sa lažiranim logom medija i lažiranim izvorima i citatima.

27. okt 2023.

„Ovde caruju laž, propaganda i muljanje“: Zašto građani Srbije veruju lažnim vestima?

Piše K. Živanović
IZVOR Danas

Srbija se prema izveštaju Monitora evropskih komunikacija (ECM) našla na trećem mestu u Evropi po prisutnosti lažnih vesti u javnoj sferi, odmah iza Češke i Rumunije. Kada je reč o najbitnijim temama u društvu u evropskom smo proseku, ali je interesantno da je čak i 38 odsto lažnih vesti dovoljno da mnogo više građan poveruje u njih (čak 68 odsto) nego u Nemačkoj (37 odsto).

19. okt 2023.

Prevario sam Novinare i Televiziju da Objave Lažnu Vest (VIDEO)

IZVOR stefansmc

Danas, kada se vesti konzumiraju u daleko većim količinama putem internet portala i društvenih mreža nego u štampanom obliku, dezinformacije i laži se šire brže nego istina. Mediji su podstaknuti da konstantno izbacuju vesti - time žrtvujući kvalitet za kvantitet. Sve to me je navelo da podstavim pitanje? Koliko je zapravo teško "plasirati" neku glupost na društvene mreže, i da ona postane toliko viralna da je vesti pokupe. Odgovor na ovo pitanje je ovaj video.

28. avg 2023.

Uticaj zakona o lažnim vestima na slobodu štampe u svetu

Piše Tamara Bajčić
IZVOR Demostat

Između 2011. i 2022. godine, 78 zemalja u svetu usvojilo je zakone koji se tiču sprečavanja širenja lažnih vesti i dezinformacija na internetu. Neki od tih zakona se fokusiraju na veću transparentnost platformi društvenih mreža, uspostavljanje odgovornosti kad je reč o digitalnom oglašavanju, kao i povećanje medijske i digitalne pismenosti. Međutim, mnoga zakonska rešenja su često nejasna i omogućavaju vlastima da definišu zabranjeni sadržaj po sopstvenom nahođenju, te pokazuju tendencije ka represiji. Kao rezultat, novinari rizikuju velike novčane ili čak zatvorske kazne za bilo koji sadržaj koji je u suprotnosti sa linijom vlade. U mnogim zemljama suzbijanje lažnih informacija je predstavljeno kao pitanje nacionalne bezbednosti, što u autoritarnim državama može predstavljati stvarnu pretnju za nezavisne medije.

23. avg 2023.

Da li Amerikanci umeju da razlikuju prave od lažnih vesti?

Piše Milomir Mandić
IZVOR Demostat

Mnogi Amerikanci veruju da su redovno izloženi dezinformacijama na internetu, a većina smatra da može da razlikuje prave vesti od lažnih. Međutim, poverenje Amerikanaca u svoju sposobnost da uoče lažne vesti nije uvek utemeljeno u stvarnosti. Istraživanje agencije YouGov na 1.516 odraslih američkih građana testiralo je podložnost Amerikanaca lažnim vestima i dezinformacijama. Istraživanje je pokazalo da Amerikanci u proseku nisu uspeli tačno da klasifikuju jednu trećinu naslova kao prave ili lažne. Pokazalo se i da pojedine socijalne grupe lakše poveruju u dezinformacije, manipulacije informacijama i lažne vesti. 

15. avg 2023.

Vremenska prognoza i širenje panike: Srbija preživela apokalipsu, kataklizmu i pakao. Više puta

Piše Danijel Apro

Posle nekoliko krugova pakla i više apokalipsa, kroz koje je, prema tabloidima, Srbija prošla tokom letnjih oluja, od danas je najavljena nova superćelijska kataklizma. Uprkos tome što će dan biti umereno topao, ali ko još ovde veruje svojim očima? To što bezrazložno širenje panike zabranjuju i zakon i Kodeks novinara tabloidima ništa ne znači: vremenska prognoza je uvek popularna, od uspaničene publike se dobro zarađuje, a njom se i lakše vlada

21. jul 2023.

Šef Bundesbanka želi ‘češljati’ društvene mreže u potrazi za lažnim vijestima

Hina
IZVOR HND

Lažne vijesti na društvenim mrežama mogle bi biti okidač za masovno podizanje štednje iz banaka, upozorio je u srijedu guverner njemačke središnje banke Joachim Nagel, založivši se za praćenje objava. To bi supervizorima omogućilo da pravodobno utvrde prijeti li opasnost masovnog podizanja štednje, rekao je Nagel u razgovoru za Redaktionsnetzwerk Deutschland.

01. apr 2023.

Na naslovnicama pet novina skoro 1.200 manipulacija i dezinformacija prošle godine

Pišu Marija Vučić, Milica Ljubičić

Tokom protekle godine, listovi Informer, Alo, Večernje novosti, Kurir i Srpski telegraf objavili su na naslovnim stranama najmanje 1.174 manipulativna naslova, najčešće u vidu neutemeljenih ili pristrasnih tvrdnji, dezinformacija ili manipulacija činjenicama, pokazuje najnovija analiza Raskrikavanja. Ovaj broj sugeriše i da je došlo do povećanja broja spornih tvrdnji na naslovnim stranama u odnosu na godinu pre toga. Istovremeno, firme koje stoje iza ovih tabloida 2022. su iz javnih budžeta dobile više od 800 hiljada evra.

23. dec 2022.

Građani Srbije imaju problem da prepoznaju lažne vesti

Piše Milomir Mandić
IZVOR Demostat

Građani Srbije veruju da znaju odakle dolaze lažne vesti, koji su kanali i motivi za njihovo plasiranje i širenje, međutim, nisu uvek sposobni da ih prepoznaju, pokazalo je Demostatovo istraživanje percepcije fenomena lažnih vesti. Učesnici fokus grupe smatraju da su u korenu dezinformacija interesi, veći profit, uticaj i moć, a da su agresivni senzacionalizam i hiperprodukcija vesti dodatni problem, jer su građani zaslepljeni ogromnom količinom informacija i nemaju vremena da se posvete njihovoj proveri. 

28. nov 2022.

Lažna vest za Treći svetski rat

Piše Dragan Bisenić
IZVOR Danas

Dramatični incident od pre 10 dana kad su dve rakete pale na poljsku teritoriju i ubile dvoje ljudi prebrzo je nestao iz vidnog polja o ukrajinskom sukobu.

06. okt 2022.

Švedski izum, agencija za odbranu od lažnih vesti, „za nas bi bio katastrofa“

Piše Vanja Đurić
IZVOR N1

Početkom godine Švedska je osnovala Agenciju za psihološku odbranu, koja zapravo čuva građane od lažnih vesti i pokušaja malicioznih, spoljnih, uticaja. Trenutno - uglavnom ruskih i kineskih. U Srbiji tako nešto ne bi bilo moguće kažu novinari "fektčekeri". Misle da nije dobro da se bilo koja država bavi takvim poslom, a ruski uticaj kod nas je kažu "domaći proizvod".

17. avg 2022.

Teoretičar zavere kažnjen sa 50 miliona: Sloboda govora ne oslobađa od odgovornosti za izgovorene laži

Piše Danijel Apro

Za konzervativnog voditelja Aleksa Džounsa bilo je to konzumiranje slobode govora (usput, i prilika da se obogati), dok je za roditelje deteta ubijenog u pucnjavi u osnovnoj školi to što je on uporno govorio bilo notorno širenje laži i teorija zavere, od kojih su imali neviđene probleme, uznemiravanja i proganjanja. Porota u Ostinu stala je na stranu roditelja. U Srbiji je odgovornost za širenje laži i blaćenje i dalje u sferi misaone imenice, a naknada štete – simbolična