
Umesto da je zaštiti, Ministarstvo informisanja se priključilo hajci režimskih tabloida na Tamaru Skrozzu. Ministar Dejan Ristić je nastavio tamo gde je Dragan J. Vučićević privremeno stao, sve u duhu režimskih tabloida

“Cilj klevetničke kampanje protiv novinarke Tamare Skrozze je da diskredituje njen rad, ućutka je i učini metom države. Pošto su te vrste napada sve učestalije, potrebno je podržati žene koje se bave novinarskim poslom i usmeriti globalnu pažnju na nasilje kom su izložene u javnom prostoru”, upozorila je američka Međunarodna ženska fondacija za medije.
Dan posle smrtonosnog napada nožem u Sautportu u Engleskoj, u kojem su tri devojčice ubijene, a osam osoba povređeno, britanski javni servis je o počiniocu objavio šture podatke iz policije – da je maloletnik od 17 godina i da je u pritvoru. Ozloglašeni britanski tabloidi su otišli samo mali korak dalje i naveli da je ubica rodom iz Kardifa. Bilo je potrebno više od 24 sata da mediji "iskopaju" nešto više, a i tada samo ograničeno i bez otkrivanja identiteta.
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov izjavio je danas da će povećanje takse za Javne medijske servise pozitivno uticati na informisanje na jezicima nacionalnih manjina.

Tabloidne hajke protiv novinara nisu nikakva novost u Srbiji, a naslovna strana Informera plasira dezinformaciju koja nema nikakvog faktičkog niti pravnog osnova, reakcija je sagovornika Danasa na targetiranje zamenice glavnog urednika FoNeta Tamare Skrozze od strane prorežimski orijentisanih medija. Oni su iskonstruisali njenu izjavu, optužujući je da je gostujući u emisiji „Da sam ja neko“ na televiziji Nova S izjavila da je “predsednika Vučića trebalo ubiti u noći 5. i 6. oktobra 2000. godine”.

Protiv poznate novinarke i ekspertkinje za medijsku etiku Tamare Skrozze pokrenuta je kampanja na Televiziji Pink, na kojoj su izgovorene laži kako je pozivala na masovna ubistva političara iz vrha vlasti. S naglaskom na ubistvo predsednika Vučića. Koga nije ni pomenula. Istovetnim tekstovima i naslovima sa zastrašujućim optužbama pridružili su se Informer, Alo i Večernje novosti. Skrozza demantuje da je ikad pozivala na ubistva i najavljuje tužbe
Partneri u Međunarodnoj misija za utvrđivanje činjenica za procjenu stanja slobode medija pod nazivom Brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) provest će u razdoblju 9. i 20. rujna 2024. međunarodnu misiju u Hrvatskoj kako bi procijenili trenutno stanje slobode medija i sigurnosti novinara u Hrvatskoj. Misija, čiji je partner Hrvatsko novinarsko društvo, prati procjenu upornosti napada na novinare i osobe koje provjeravaju činjenice u Hrvatskoj, kao i sve veće izazove vezane uz transparentnost vlasništva medija i pravne prijetnje novinarima.
Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava isloboda Crne Gore izdala je, nakon više od sedam mjeseci, mišljenje o postupanju policije u slučaju prijetnji upućenih na mejl adresu glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić 12.decembra prošle godine. U pomenutom mejlu, poslatom sa adrese slatkislatka@hotmail.com Danici Nikolić i njenim koleginicama iz crnogorskih medija, Tamari Niikčević, Bojani Dabović, Mirki Dević i Slavici Kruščić-Vasović, prijeti se silovanjem uz obilje mizoginih i seksističkih komentara.
Osećam se životno ugroženo i bespomoćno, izjavio je za FoNet u pisanoj izjavi beloruski aktivista i novinar Andrej Gnjot, koji se nalazi u kućnom pritvoru, posle sedam meseci provedenih u Centralnom zatvoru u Beogradu, na osnovu zahteva Minska da bude izručen po optužnici za poresku utaju, iako je Interpol ukinuo crvenu poternicu za njim.
Media Freedom Rapid Response (MFRR) oštro osuđuje zakonski predlog na Kipru koji ugrožava slobodu štampe pod maskom borbe protiv dezinformacija. Ovaj amandman, koji kriminalizuje „lažne vesti“ i nameće oštre kazne, rizikuje da uguši nezavisno novinarstvo i podstakne autocenzuru. Naš međunarodni konzorcijum poziva vlasti da se usklade sa međunarodnim standardima ljudskih prava, promovišu medijsku etiku i štite slobodu izražavanja, umesto da vrše kontrolu medija.