
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu i autorka knjige „Rat protiv novinara“ Aleksandra Krstić poručila je večeras da „ima nade za srpsko novinarstvo“

Kragujevac je na ovogodišnjem medijskom konkursu raspodelio 10,65 miliona dinara, ali su najuticajniji lokalni kritički mediji ponovo ostali bez podrške, dok su sredstva dobili mediji bez značajnijeg uticaja u lokalnoj zajednici, ali i mediji van Kragujevca, kao i tabloidi. Sagovornice NUNS-a ocenjuju da ovakva raspodela ne odražava potrebe građana, već nastavlja praksu finansijskog iscrpljivanja nezavisnih redakcija.

U jeku studentskih i građanskih protesta – od marta do juna 2025. godine – prorežimski tabloidi vodili su svakodnevne, često koordinisane kampanje protiv novinara i medija koji kritički izveštavaju o vlasti, pokazuje analiza Slavko Ćuruvija fondacije. Reč je o sistematskom obrascu čiji je cilj da se profesionalno novinarstvo predstavi kao pretnja, a novinari kao neprijatelji, izdajnici, kriminalci, pa čak i – fašisti.

Nakon što je inspektor SBPOK-a u penziji Predrag Simonović, koji je radio na rasvetljavanju ubistava novinara Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinović i Milana Pantića, u januaru napisao kolumnu za nedeljnik Radar pod naslovom „Na scenu stupa neki novi UKP – Kadrovi rešavaju sve“, ispod teksta je napisan komentar koji je upućen direktno njemu, a koji je glasio: „Možda bi valjalo da autor malo šeta pored zaleđenog Dunava u ovo zimsko nevreme i da tako leči svoje frustracije“.
Radio televizija Srbije je poslednjih nekoliko dana napravila brojne sistemske promene, a smene i reorganizacija nisu zaobišli ni Radio Beograd 1. Na udaru se posebno našao jutarnji program, a kako kažu naši izvori Nova.rs, "osveta" je usledila između ostalog i zbog izveštavanja o studentima i njihovim akcijama. Promenjeni su voditelji jutarnjeg programa Radio Beograda 1 koji su dosad vodili Aleksandra Mladenović, Miša Stojiljković, Igor Obračević i Biljana Šujdović.

Radio-televizija Kragujevac (RTK) , jedini neprivatizovani medij u Srbiji, već godinama se kao servis aktuelne vlasti izdašno izdržava iz gradskog budžeta. U julu 2025., ova medijska kuća je na javnom pozivu Ministarstva privrede dobila ponudu jedinog kupca, Radio- televizije Pančevo, ali do danas nije promenila status. Kupoprodajni ugovor nije potpisan, niti je bilo transfera sredstava…

Bivša ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković dva puta tužila KRIK: prvi put zbog teksta o odbačenoj krivičnoj prijavi protiv nje, a drugi put zbog objavljivanja informacije o tome da ih je tužila. Novinarka Sofija Parojčić kaže da je više puta pokušavala da dobije Tanasković za izjavu i da se iz teksta vidi da je nisu ni za šta optužili

Svetski dan slobode medija koji se obeležava 3. maja Srbija dočekuje sa nikad lošijim rezultatima. U najnovijem izveštaju Reportera bez granice (RSF), koji meri Svetski indeks slobode štampe, naša zemlja se ubraja u one sa “teškom situacijom”, rangirana je na 104. mestu, osam mesta lošije nego u predhodnom izveštaju.

Javni medijski servisi u Evropi nalaze se pod napadima bez presedana: od Finske do Italije, preko Francuske, Slovačke, Litvanije i Češke Republike. Povodom Svetskog dana slobode medija (#WPFD2026), Evropska federacija novinara (EFJ) zalaže se za javne medijske servise kao ključnu demokratsku infrastrukturu, naglašavajući da su njihov kvalitet, nezavisnost i stabilno finansiranje neophodni za podsticanje informisane i pluralističke javne debate.

Prvi dokumentovani slučaj gde je jedan uređaj bio istovremeno zaražen špijunskim softverima (spajver) dva različita proizvođača, koje su koristile dve različite vlade, korišćen je u Egiptu pre nekoliko godina. Zašto je ova tema baš danas aktuelnija nego ikada, i kako je Balkan postao čvorište špijunaže, u kojem dominiraju špijunski softveri, poput NoviSpy-a, koji u Srbiji, kako je BIRN pisao, koristi BIA?

Dogodilo se i to – bio sam predmet odvratne tabloidne hajke, odnosno orkestrirane kampanje obmane i laži. Pre toga i tročasovnog maltretiranja na graničnom prelazu. A nije mi poznato kako je dildo iz mog gepeka stigao do usta propagandista režima. Cilj je, naravno, bio u moralističkom ocrnjivanju, difamaciji, odnosno čistoj povredi ugleda i časti, kao i privatnosti.

Povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, Koalicija za slobodu medija upozorava da Srbija ovaj dan dočekuje u stanju ozbiljne krize medijskih sloboda, bezbednosti novinara i novinarki i radnih prava u medijima. Zato pozivamo sve novinare i novinarke i medije da na Svetski dan slobode medija, U PET DO DVANAEST isključe ton, zamrače ekrane i ćutke se pridruže međunarodnoj simboličnoj akciji PET MINUTA GROMOGLASNE TIŠINE kako bi nadležne i najširu javnost još jednom upozorili na posledice kontinuiranog ugrožavanja medijskih sloboda već vidljive u svim sferama, od političkog sistema do prava i sloboda svih građana.