
Koalicija za slobodu medija poziva rukovodstvo Radio-televizije Vojvodine da se izjasni o namerama vezanim za dalje funkcionisanje Omladinskog radija pokrajinskog javnog servisa.

Mnogo bi se moglo napisati o presudi Apelacionog suda u Beogradu kojom su oslobođeni svi optuženi u predmetu ubistva Slavka Ćuruvije, ali treba sačekati, ona još nije uručena strankama, niti je objavljen kompletan tekst presude. Siguran sam da će u budućnosti i ova presuda, i kompletni spisi sudskog predmeta, biti predmet analize velikog broja novinara, pravnika, pa i istoričara.
Izloženost onlajn napadima može rezultirati autocenzurom, kao i brojnim simptomima sindroma sagorevanja – gubljenja interesovanja i motivacije za posao, osećaja besmisla, izolovanosti ili bespomoćnosti, prokrastinacije, preterane samokritičnosti ili ulaženja u konflikte na radnom mestu
D.F. bivši policajac proglašen je krivim za krivično delo ugrožavanje sigurnosti i vređanja u predmetu gde je oštećeni Vladimir Mitrić, novinar „Večernjih novosti“. D.F. je za ugrožavanje sigurnosti osuđen na osam meseci, uslovno na dve godine. Takođe za uvredu je osuđen sa 40 hiljada dinara.

Oslobađajuća presuda Apelacionog suda u slučaju ubistva novinara Slavka Ćuruvije, na čije objavljivanje se čekalo više od devet meseci, uzdrmala je čitavu javnost, iako je i ranije bilo naznaka kakva će odluka biti. S obzirom da je apelacija preinačila dve prethodne prvostepene presude, kojima su četvorica bivših rukovodilaca Resora službe državne bezbednosti Srbije dva puta osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, formalno-pravno se malo šta dalje može očekivati.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero izjavila je da EU žali što ubistvo novinara Slavka Ćuruvije ostaje nekažnjeno i posle dve i po decenije, zbog čega pozivaju odgovorne institucije da preduzmu odgovarajće korake kako bi se okončala nekažnjivost za zločine nad novinarima i počinioci priveli pravdi.
Rezolucija Evropskog parlamenta u kojoj se traži međunarodna istraga i od Evropske komisije zahteva da, ukoliko krađa izbora bude dokazana – budu ukinuti predpristupni fondovi Evropske unije Srbiji, nije bila najvažnija vest dana na RTS-u, već je za Javni servis bilo važnije to što se održava Sednica saveta bezbednosti na inicijativu Srbije.

Godinu dana od kako nema nikakvih rezultata tužilačke istrage o spornim poslovima Radio-televizije Srbije (RTS) sa privatnim produkcijama, o kojima je javnost saznala zahvaljujući Pištaljci, rukovodstvo javnog medijskog servisa dodeljuje milione evra javnog novca produkciji koja do potpisivanja ugovora nije imala nikakvih prihoda, i to za snimanje serije pod nazivom „Lopovi“.
Nije Taker Karlson prvi zapadni novinar koji se svrstao u red neprijatelja pomažući tiranima. Postoji duga tradicija da ljudi poput Hitlera i Staljina pronalaze povodljive Britance i Amerikance da rade propagandu u njihovu korist.

U nacrtu rezolucije Evropskog parlamenta se osuđuje i odsustvo medijskog pluralizma tokom predizborne kampanje, dezinformacije i obilje neetičkog i pristrasnog medijskog izvještavanja u korist vladajućih stranaka, i sa zabrinutošću napominje da je veliki broj medija pod uticajem ili kontrolom vlade, što je rezultiralo nejednakim terenom za opozicione kandidate tokom kampanje.

"Zanimljivo je da nekadašnja pripadnica BIA, sada u ulozi ministarke pravde, ne odgovara na pitanja šta je Oliver Antić, kao savetnik i izaslanik tadašnjeg predsednika Tomslava Nikolića, tražio u zatvoru kod bivšeg šefa DB Radomira Markovića, koji je bio prvooptuženi za ubistvo Slavka Ćuruvije", poručuje u pisanom odgovoru ministarki pravde Maji Popović novinar Vuk Cvijić.
Bivša narodna poslanica i sociološkinja Vesna Pešić je u svom tekstu objavljenom na Peščaniku napisala da joj je pre nešto više od 20 godina Ljubiša Savić Mauzer rekao da iza ubistva Slavka Ćuruvije stoji Mira Marković. Na ovaj tekst je reagovala i premijerka Srbije Ana Brnabić rekavši da se Vesna Pešić „javlja ispod kamena da posvedoči“.
Četvorica nekadašnjih pripadnika službe bezbednosti Radomir Marković, Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak koji je u bekstvu, pravosnažno su oslobođeni krivice za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Njima više za taj zločin ne može da se sudi. Ali, imajući u vidu da su prvobitno osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, a da je zatim ta kazna oborena, postavlja se pitanje – da li i kome može?

Advokat Borivoje Borović izjavio je danas, povodom oslobađajuće presude Apelacionog suda u Beogradu u slučaju ubistva novinara i urednika Slavka Ćuruvije za četvoricu okrivljenih tadašnjih pripadnika Resora državne bezbednosti, da se sumnja da iza mnogih ubistava i atentata koji su počinjeni devedesetih godina prošlog veka, stoje pripadnici te službe.
Novinarka CNN-a Kristijan Amanpur demantovala je navode američkog kolege Takera Karlsona, koji je uoči intervjua sa Vladimirom Putinom rekao da se niko od zapadnih novinara nije potrudio da razgovara sa ruskim predsednikom.
Predsednik Komisije za istragu ubistava novinara Veran Matić je prošlog leta, govoreći o presudi Apelacionog suda po žalbi nekadašnjih načelnika Državne bezbednosti Radomira Markovića, šefa beogradskog centra Milana Radonjića, pripadnika službe Ratka Romića i Miroslava Kuraka, osuđenih ukupno na 100 godina za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije 1999, izjavio da iz više izvora ima informacije da će biti oslobođeni.