Između 2011. i 2022. godine, 78 zemalja u svetu usvojilo je zakone koji se tiču sprečavanja širenja lažnih vesti i dezinformacija na internetu. Neki od tih zakona se fokusiraju na veću transparentnost platformi društvenih mreža, uspostavljanje odgovornosti kad je reč o digitalnom oglašavanju, kao i povećanje medijske i digitalne pismenosti. Međutim, mnoga zakonska rešenja su često nejasna i omogućavaju vlastima da definišu zabranjeni sadržaj po sopstvenom nahođenju, te pokazuju tendencije ka represiji. Kao rezultat, novinari rizikuju velike novčane ili čak zatvorske kazne za bilo koji sadržaj koji je u suprotnosti sa linijom vlade. U mnogim zemljama suzbijanje lažnih informacija je predstavljeno kao pitanje nacionalne bezbednosti, što u autoritarnim državama može predstavljati stvarnu pretnju za nezavisne medije.