„Osam dnevnih listova i 20 najčitanijih portala u zemlji samo u toku jednog dana objave u proseku 698 tekstova koji sadrže neke od elemenata agresivne komunikacije, govora mržnje i senzacionalizma, što znači da svaki medij prosečno objavi 25 takvih tekstova samo u toku jednog dana“, navodi se u istraživanju „Komunikativna agresija u Srbiji 2024.“ sprovedenom od 1. do 30. septembra.
Rezultati istraživanja, kako se navodi na sajtu CEPROM-a, pokazuju da je u tom periodu od mesec dana, u najčitanijim štampanim i onlajn medijima u zemlji objavljeno 21.638 tekstova sa elementima agresivne komunikacije, govora mržnje i senzacionalizma.
„To je porast od 8,4 odsto u odnosu na 2019. godinu kada je CEPROM sproveo prvo istraživanje komunikativne agresije u Srbiji. To znači da su građani koji se informišu putem najuticajnijih medija u zemlji sve izloženiji svakodnevnoj komunikativnoj agresiji, ali se istovremeno zapažaju i neki potpuno novi trendovi po pitanju načina na koji se agresija i ekstremizmi raznih vrsta praktikuju u medijima“, dodaje se u istraživanju.
Najveće promene u periodu od pet godina, kako navodi CEPROM, zabeležene su po pitanju medijskog etiketiranja i tekstova sa elementima govora mržnje.
„Tako je etiketiranje upotrebom termina ‘izdajnik’ danas prisutno čak četiri i po puta manje u odnosu na 2019. godine, termin ‘Šiptar’ koristi se skoro tri puta manje, dok se najmanji pad iz kategorije posebno problematičnih izraza beleži u slučaju termina ‘Ustaša’ i iznosi 14 odsto“, piše u izveštaju.
CEPROM dodaje i da se istovremeno uočavaju i dva suprotna trenda – neke forme etiketiranja koje su 2019. godine bile zastupljene u znatno manjem obimu, danas se koriste neuporedivo intenzivnije, poput termina „strani plaćenik“, čija je upotreba u medijima u periodu od pet godina u porastu za više od sedam puta.
„Još indikativnija je pojava novih oblika etiketiranja, tačnije termina koji su 2019. godine bili veoma retko u upotrebi, ali su u ovogodišnjem istraživanju detektovani u velikoj meri. Među takvim terminima ‘bolesnici’ su ubedljivo na prvom mestu sa čak 1.227 tekstova u kojima se pojedinci ili grupe etiketiraju na ovaj način, slede ‘nacisti’ sa 638 tekstova, ‘psihopate’ sa 148, ‘izopačeni’ sa 58 i ‘srbomrsci’ sa 34 teksta“, piše u istraživanju.
Istraživanje je pokazalo da u onlajn medijima ima gotovo 13 puta više agresivnosti i senzacionalizma, odnosno da su tekstovi sa elementima agresivnosti, senzacionalizma i govora mržnje dominantno prisutni u onlajn medijima.
CEPROM dodaje da je u analiziranom periodu (20.050 tekstova), 92,66 odsto sa elementima agresivnosti, senzacionalizma i govora mržnje bilo u onlajn medijima, dok je u dnevnoj štampi objavljeno 7,34 odsto (1.588 tekstova).
„Dodatan problem za ovaj podatak predstavlja praksa u kojoj se agresivnost u onlajn medijima neuporedivo brže širi na korisnike, tako da su negativni efekti vidljivi gotovo momentalno. Konkretnije rečeno, reagujući na takve medijske sadržaje korisnici dodatno intenziviraju agresivnost i mržnju u onlajn prostoru surovim komentarima koje ostavljaju na sajtovima datih medija i društvenim mrežama, izazivajući posledično slične reakcije drugih“, navodi se u istraživanju.
Bezdušna ružičasta jutra: Televizije se naslađuju brutalnostima koje mame gledaoce - REM ih još hvali
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.