30. jan 2018.

Nasilje na Fejsbuku: Plaćeni oglas u kom se preti ubistvom ostaće na mreži ako ga niko ne prijavi

Nedavne pretnje Draganu Janjiću podsetile su da je na Fejsbuku moguće platiti oglas koji poziva na nasilje, tako da ga mogu videti i milioni članova ove zajednice. Menadžer za komunikacije Fejsbuka Jan Sciegienny za Cenzolovku kaže da su na mreži zabranjeni govor mržnje i pozivi na nasilje, ali i da će oni ostati na njoj ukoliko ih niko ne prijavi

Foto: Flickr, wrack / Montaža: Cenzolovka

Poziv na linč Dragana Janjića, glavnog urednika novinske agencije Beta i potpredsednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije, nakon ubistva Olivera Ivanovića u Kosovskoj Mitrovici, ne samo da se pojavio na Fejsbuku nego je i plaćen kao oglas na ovoj društvenoj mreži.

Na Fejsbuk stranici Srbija Naša zemlja, naime, plaćen je oglas za post u kome stoji da je Janjić „abonent neprijatelja Srbije“ koji „prezire Srbiju i sve što je Srpsko“. Ispod posta je postavljen komentar sa „bratskog“ pejdža: „A je l’ vas interesuje gde stanuje? Podatak je javni…“

Fejsbuk: Ako niko ne prijavi poziv na nasilje, on ostaje na mreži

Kako je moguće da na najvećoj društvenoj mreži na svetu, sa dve milijarde naloga, budu plaćeni oglasi u kojima se preti ljudima?

Kako je moguće da na Fejsbuku postoji mnoštvo stranica na kojima razne ekstremističke grupe promovišu nasilje prema drugim ljudima ili narodima?

„Fejsbuk načelno beži od svoje odgovornosti, prvenstveno jer nema tehničkih mogućnosti da kontroliše ogromnu količinu sadržaja koji se generiše na njihovoj mreži“ (Danka Ninković Slavnić)

Da li najveća društvena i medijska platforma uopšte ovo vidi kao problem? Da li i kako misli da ga reši?

Ovo su pitanja koja smo postavili Fejsbuku odmah posle pretnji Draganu Janjiću.

Najpre smo dobili uobičajeni automatski odgovor koji ukazuje na pravila ponašanja na Fejsbuku, da bi se nešto kasnije ipak javio korporativni menadžer za komunikacije Jan Sciegienny, kome smo predočili da su nam odgovori hitno potrebni.

Zbog njegove „izuzetne zauzetosti“, danima smo čekali da vrh Fejsbuka reaguje, da bismo na kraju dobili odgovor koji to zapravo nije.

Naime, gospodin Sciegienny se nije ni osvrnuo ni na jedno naše konkretno pitanje, ali je obrazložio politiku svoje kompanije i pravila korišćenja Fejsbuka.

Plaćeni oglas u kome se preti Draganu Janjiću

Evo šta Sciegienny kaže:

„Mi imamo set standarda zajednice koji zabranjuju kako upotrebu otvorenog govora mržnje, tako i korišćenje simbola organizacija koje propagiraju rasizam i mržnju. Zabrana govora mržnje odnosi se na sve sadržaje koji direktno ugrožavaju ljude na osnovu ličnih karakteristika: rase, etničke pripadnosti, porekla, verskih ubeđenja, seksualne orijentacije, pola, invalidnosti i bolesti. Takođe ne dozvoljavamo promociju grupa i organizacija koje pozivaju na nasilje i napade zasnovane na ličnim karakteristikama.“

Ali, na koji način se sprovode ti standardi koji zabranjuju upotrebu govora mržnje? Svakodnevno vidimo da se takav govor masovno koristi na Fejsbuku, pa se ti postovi još i dodatno „bustuju“ kroz plaćeni oglas, tako da ga na svojim „zidovima“ mogu videti desetine ili stotine hiljada ljudi?

Na koji to način FB sprečava promociju grupa koje pozivaju na nasilje, kada je upravo to uradila Srbija Naša zemlja?

[povezaneprice]

Možda naša pitanja nisu dovoljno jasna, pa gospodin Sciegienny nastavlja:

„Nekad je takav govor mržnje očigledan i treba ga ukloniti jer uključuje direktno podsticanje nasilja na osnovu ličnih karakteristika, ili degradira ili diskriminiše adresirane. Ako identifikujemo pretnje nasiljem protiv bilo koga, uključujući i pretnje zasnovane na ličnim karakteristikama, to prevazilazimo kroz saradnju sa lokalnim policijskim organima. Međutim, ponekad je nemoguće to neopozivo ustanoviti jer su same reči dvosmislene, ili je namera iza njih skrivena, ili je nejasan njihov kontekst. Jezik se razvija i evoluira, pa reč koja nije bila uvredljiva juče, danas može takvom da postane.

Ukoliko neko prijavi kršenje standarda zajednice, mi takav sadržaj skidamo sa Fejsbuka, a ako nema prijava, on ostaje na mreži. Jedna prijava je dovoljna da revidiramo sadržaj. Sadržaj ne uklanjamo samo zato što korisnici prijavom ukazuju na njegovu problematičnost, već primenjujemo svoje standarde i uklanjamo sadržaj isključivo ako ugrožava ove standarde. Naravno, mnoštvo prijava nam signalizira da taj određeni sadržaj zahteva naše podrobnije preispitivanje.“

Dakle, ako korisnici u okviru neke zajednice ne prijave pretnje ubistvom, oduševljavanje genocidom, navijanje za ratove, promociju pedofilije… sve to će organizacije koje šire mržnju i zalažu se za nasilje moći bez ikakvih problema da kroz plaćene oglase promovišu do mile volje.

Fejsbuk beži od odgovornosti

„Fejsbuk načelno beži od svoje odgovornosti, prvenstveno jer nema tehničkih mogućnosti da kontroliše ogromnu količinu sadržaja koji se generiše na njihovoj mreži“, kaže za Cenzolovku Danka Ninković Slavnić, doktorantkinja Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Pritisak na Fejsbuk da iznađe rešenje povodom nepodobnih postova, posebno se pojačao nakon afere tokom predsedničkih izbora u SAD, podseća Ninković Slavnić. Afera je kulminirala nedavnim priznanjem kompanije da je otkrila izvore povezane sa Rusijom koji su platili 100.000 dolara za 3.000 političkih reklama na toj društvenoj mreži u protekle dve godine, preneo je Bi-Bi-Si. Plaćenim proruskim oglasima podržan je aktuelni američki predsednik, tvrdili su mediji.

Ako identifikujemo pretnje nasiljem protiv bilo koga, uključujući i pretnje zasnovane na ličnim karakteristikama, to prevazilazimo kroz saradnju sa lokalnim policijskim organima. Međutim, ponekad je nemoguće to neopozivo ustanoviti jer su same reči dvosmislene ili je namera iza njih skrivena (Jan Sciegienny, Fejsbuk)

Fejsbuk je povodom ovog slučaja nagovestio angažman izvesnog broja ljudi u moderaciji sadržaja. Do sada je taj posao najvećim delom kontrolisan pomoću algoritama, naprednih softvera, koji su, međutim, još uvek daleko od prepoznavanja ovakvih problema.

„Zasad ne postoje indicije da će Fejsbuk pronaći način da odmah reaguje, već je u poziciji da reaguje samo naknadno, što je već dobro poznato“, objašnjava Ninković Slavnić. Standardi zajednice, s druge strane, ne ulaze u suštinu problematike, već propisuju niz tehničkih normi.

„Za veće jezike, anglosaksonske recimo, postoji algoritam koji prepoznaje sporne reči i izraze i automatski ih odbacuje“, navodi Ninković Slavnić i dodaje da je za manje jezike, poput srpskog, takva mogućnost regulacije minimalna.

„Iskustvo je pokazalo da su grupe namerene na širenje govora mržnje vrlo dovitljive u izražavanju i da brzo nađu način da zaobiđu sintagmu koju algoritam prepoznaje kao kršenje standarda zajednice“, kaže ova politikološkinja.

Kada su sponzorisane objave u pitanju, one ne podlažu reviziji, i na sporan sadržaj Fejsbuk reaguje isključivo po prijavama.

„Ovo nameće pitanje ‘praznog hoda’ i stvarnih dometa kontrolnih mehanizama“, zaključuje Danka Novković Slavnić.

MARKETINŠKE INOVACIJE NASILNIKA

U prilog dovitljivosti grupacija čija je namera da šire pretnje i govor mržnje, govori „marketinška inovacija“ na koju ukazuje Radomir Lazović iz Inicijative „Ne da(vi)mo Beograd“.

Inicijativi je prećeno sa istih stranica kao i Draganu Janjiću – Srbija Naša zemlja, Zemun naš grad, Blokovska imperija uzvraća udarac krugu dvojke i sličnih.

„Taj do sada ovde neviđeni pristup marketingu podrazumeva otvaranje stranice na Fejsbuku koja će svojim postovima okupiti veliki broj pratilaca na čije će zidove posle slati sponzorisane sadržaje“, objašnjava Lazović. Ovi sadržaji često su suprotni od onih ranije plasiranih, kao što je bilo i u slučaju „Ne da(vi)mo Beograd“.

Sponzorisane i druge pretnje, Inicijativa je prijavila i Fejsbuku i nadležnim državnim organima.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend