
Umesto da je zaštiti, Ministarstvo informisanja se priključilo hajci režimskih tabloida na Tamaru Skrozzu. Ministar Dejan Ristić je nastavio tamo gde je Dragan J. Vučićević privremeno stao, sve u duhu režimskih tabloida

“Cilj klevetničke kampanje protiv novinarke Tamare Skrozze je da diskredituje njen rad, ućutka je i učini metom države. Pošto su te vrste napada sve učestalije, potrebno je podržati žene koje se bave novinarskim poslom i usmeriti globalnu pažnju na nasilje kom su izložene u javnom prostoru”, upozorila je američka Međunarodna ženska fondacija za medije.

Tabloidne hajke protiv novinara nisu nikakva novost u Srbiji, a naslovna strana Informera plasira dezinformaciju koja nema nikakvog faktičkog niti pravnog osnova, reakcija je sagovornika Danasa na targetiranje zamenice glavnog urednika FoNeta Tamare Skrozze od strane prorežimski orijentisanih medija. Oni su iskonstruisali njenu izjavu, optužujući je da je gostujući u emisiji „Da sam ja neko“ na televiziji Nova S izjavila da je “predsednika Vučića trebalo ubiti u noći 5. i 6. oktobra 2000. godine”.

Protiv poznate novinarke i ekspertkinje za medijsku etiku Tamare Skrozze pokrenuta je kampanja na Televiziji Pink, na kojoj su izgovorene laži kako je pozivala na masovna ubistva političara iz vrha vlasti. S naglaskom na ubistvo predsednika Vučića. Koga nije ni pomenula. Istovetnim tekstovima i naslovima sa zastrašujućim optužbama pridružili su se Informer, Alo i Večernje novosti. Skrozza demantuje da je ikad pozivala na ubistva i najavljuje tužbe
Osećam se životno ugroženo i bespomoćno, izjavio je za FoNet u pisanoj izjavi beloruski aktivista i novinar Andrej Gnjot, koji se nalazi u kućnom pritvoru, posle sedam meseci provedenih u Centralnom zatvoru u Beogradu, na osnovu zahteva Minska da bude izručen po optužnici za poresku utaju, iako je Interpol ukinuo crvenu poternicu za njim.
Vršilac dužnosti generalnog direktora RTK Zana Spahiu podnela je ostavku nakon što je odbijen njen predlog za suspenziju jednog od direktora u javnom servisu Riljinda Gervale, koji je, prema tvrdnjama urednika vesti Jetona Musljiua, izvršio pritisak da se emituje tekst "Slobodne Bosne" o uticaju Srbije na dva kosovska medija, Nacionale i Periskopi, saznaje Reporteri.

Nakon emitovanja članka bosanskohercegovačkog medija „Slobodna Bosna“ u glavnim vestima javnog emitera Kosova, u kojem se optužuju kosovski mediji (Nacionale i Periskopi) da ih „kontrolišu Srbija i Vučić“, poslanici i zvaničnici vladajuće stranke Pokret Samoopredeljenje (Vetevendosje) pokrenuli su onlajn kampanju klevetanja kosovskih medija. Ova kampanja nije usmerena samo na medije i vlasnike medija, već je takođe eskalirala u onlajn kampanje klevetanja i govora mržnje usmerenih na novinare. Ovoj kampanji doprineli su i uticajni pojedinci i građani koji komentarišu ove objave.

Andrej Gnjot je priveden na beogradskom aerodromu u oktobru 2023. i na zahtev Belorusije upućen Interpolu. Belorusko tužilaštvo optužuje Andreja da je u periodu od 2012. do 2018. godine nije platio porez u iznosu od 900 hiljada beloruskih rubalja. Prema Andrejevim rečima, slučaj je izmišljen kako bi ga nasilno vratio u Belorusiju i osudio na osnovu političkih članaka. Beloruske vlasti su počele da koriste takvu šemu još 2021. godine, pošto Interpol ne prihvata zahteve za političke članke.
Suđenje novinarki Pištaljke Snežani Đurić po tužbi visokog funkcionera Srpske napredne stranke, jednog od najpoznatijih partijskih „preletača“ Aleksandra Senića, ipak će se voditi pred sudom u Topoli iako taj sud nije nadležan za medijske sporove, baš kako je to zahtevao i želeo sam Senić, koji u ovom šumadijskom gradiću ima veliki politički uticaj.