
Jelena Kleut (foto: Danijel Apro / Cenzolovka)
Dvadeset godina je omiljeno lice Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Sada ostaje bez posla. Bez jasnog razloga.
Na sednici koja je imala jednu tačku, a ipak trajala duže od pet sati, prošireni Senat Univerziteta u Novom Sadu odbio je u četvrtak 15. januara prigovor Jelene Kleut na prvobitnu odluku Senata da ovoj priznatoj naučnici u oblasti komunikologije ne odobri izbor u zvanje redovne profesorke.
Velik broj njenih kolega i studenata smatra da razlozi nisu akademske prirode i da se radi o političkom obračunu.
I to zato što je, kako kažu, u poslednjih godinu dana „bila među najglasnijima u odbrani studenata, akademskog integriteta i vrednosti“.

Foto: Danijel Apro / Cenzolovka
Pred Jelenom Kleut u ovom trenutku nema mnogo preostalih opcija. Očekuje se postupak pred Upravnim sudom.
Na novinarsko pitanje da li smatra da je poslednja odluka „čin političke odmazde“, Kleut je odgovorila – „apsolutno“.
„Sama činjenica da je ovaj cirkus trajao pet sati govori o tome koliko su odluke koje su oni donosili u zoni sivog, kao i da ih je trebalo oblikovati na najrazličitije načine da bi one prošle. Govori i o tome koliko se jedan deo dekana s integritetom ipak borio da pokaže da postoje neki argumenti i s druge strane“, rekla je Kleut i zahvalila se studentima i kolegama koji su zajedno s njom ishod sednice čekali na ulici.
Pravila nisu ista za sve
U novembru prošle godine Senat je odbio da izglasa izbor Kleut, uprkos tome što su sva nadležna tela prethodno dala pozitivno mišljenje.
Kleut je krajem novembra potpisala aneks ugovora koji ju je privremeno zadržao na fakultetu. Njen dugoročni status i tada je bio neizvestan.
Odbijanje njenog prigovora znači da ona praktično ostaje bez posla.
„Sasvim sigurno ću koristiti sva pravna sredstva koja imam na raspolaganju da se borim“, najavila je Kleut.
Kaže i da nije iznenađena i da je sada samo „završeno ono što je započeto“ u novembru i to „s manje-više istim ljudima“.
„Moje kolege i studenti reaguju vrlo emotivno, izvinićete ako i ja budem tako reagovala. Ali mnogo važnije od pojedinačnog slučaja jeste da je ovim postavljen jedan neverovatan presedan u autonomiji novosadskog univerziteta“, ocenila je Kleut.
Ona je istaka da „pravila nisu ista za sve“ i da očigledno mogu da se menjaju u toku postupka.
„I da iznad tih pravila postoje partijski poslenici koji će za svaki sledeći izbor svakog kolege i koleginice koja je kritična prema ovoj vlasti i koja je stala uz svoje studente, moći da pokrenu besmislene procese“, rekla je Kleut.
„Problem nije što će jedna profesorka ostati bez posla, mada to jeste šteta koja je naneta studentima i, verujem, fakultetu. Veći je problem jedna pravna nesigurnost koja je uvedena na univerzitet i gola sila političkog zaleđa koju su ljudi u ovom proširnom Senatu demonstrirali.“

Podrška Jeleni Kleut (foto: Danijel Apro / Cenzolovka)
Tokom sednice, profesori, studenti i građani okupili su se ispred sedišta Rektorata i tako pružili podršku profesorki Kleut. Zahtevali su od proširenog Senata da „zaustavi politički motivisane okršaje“.
Viđene su majice s likom profesorke i transparenti na kojima se članovi Senata nazivaju „kukavicama“.
„Dekani, glasajte za pravdu“, pisalo je na jadnom od njih.
Prisutni članovi akademske zajednice nosili su komade hartije sa ispisanim brojevima. Oni su odgovarali rednim brojevima pod kojima su oni lično potpisali otvoreno pismo podrške.
Pismo je potpisalo 1.200 njenih kolega.
U njemu se zahteva usvajanje prigovora profesorke Kleut, čime bi, po njihovoj oceni, ona zadržala svoj posao, a univerzitet zaštitio svoju autonomiju.
Rončević: Očigledno je bilo pritisaka
Profesori su uvereni da „slučaj Jelene Kleut neće biti poslednji“ i strahuju da bi univerzitet mogao „bespovratno izgubiti ugled, integritet i mogućnost da funkcioniše autonomno, časno i nepristrasno“.
U otvorenom pismu traži se i da „ne dozvole da se nastavi očigledna diskriminacija i do sada neviđen politički motivisan revanšizam“.
Tako nešto, međutim, nije se dogodilo.
Na maratonskoj sednici članovi dugo nisu mogli da se slože ni kako da sroče predlog o kojem će da se izjašnjavaju. Pravljene su pauze.
Glasanje je bilo tajno. Čekala se i glasačka kutija, kao i listići.
U toku sednice, novinari su pokušali da uđu u zgradu Rektorata, međutim, vrata su bila zaključana. U više navrata novinari su kucali i zvonili, ali niko se nije odazivao.
„Nažalost, većina članova Senata se izjasnilo da glasanje bude tajno“, izjavio je posle sednice član Senata i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Srđan Rončević.
On je izrazio uverenje da u akademskoj zajednici ne bi trebalo „da se krijemo“ i da bi stavove trebalo iznositi javno.
„Očigledno je bilo pritisaka. Sam predsedavajući je nakon pauze nastavio sednicu rečima da je ‘dosta više pritisaka’. Bio je vidno iznerviram. Dakle, po njegovoj izjavi, pritisaka je bilo.“
On je ocenio i da je odbijanje primedbe profesorke Kleut „dokaz da slobode i akademskog integriteta ima jako malo u najvišim organima“ univerziteta, kao i da su „neki ljudi spremni na ovakve igre gde nisu bitne činjenice“.
Na pitanje novinara šta u tom slučaju jeste bitno, dekan Rončević je kratko odgovorio: „Interesi, očigledno.“
Na kraju, šta poslednjom odlukom Senata gubi sam Filozofski fakultet u Novom Sadu?
Jelena Kleut je ekspertkinja u oblasti medija i komunikacija. Poslednjih godina ona je ključna figura za nove generacije novinara.
KLEUT JE ZNALA DA JE OBRAZOVANJE VIŠE OD ISPITA I OCENA
U intervjuu za Cenzolovku priznala je da je „rastužuje sama pomisao da možda više neće biti u učionici sa studentima“.
Govorila je o pritiscima na fakultet i medije. Opisala je svoj dugogodišnji rad s mladim novinarima, kao i osećaj kada ti policija zauzme radno mesto.
Student Boris Kojčinović nazvao ju je „ženom koja je uvek znala da je obrazovanje više od ispita i ocena“ i da je njegove kolege „od prvog dana doživljavaju kao mnogo više od profesora“.
Njeni bivši studenti, novinar Danasa Aleksandar Latas i voditeljka na N1 Televiziji Maja Dragić, opisali su je kao „jednu je od najposvećenijih predavača“ na novosadskom univerzitetu i osobom kojoj je „stalo do toga da mladi žele da se bave novinarstvom“.
Milinkov: Trpeće štetu i studenti i kolege
Smiljana Milinkov, šefica Odseka za medijske studije, upozorila je da bi, ukoliko se ne nađe rešenje za dalji rad Kleut na fakultetu, programi Žurnalistike, Komunikologije i Kulturologije bili ugroženi.
„Ogromnu štetu će trpeti fakultet i studenti i mi kao Jelenine kolege“, rekla je Milinkov posle sednice.
„Za Jelenu ne brinem, ona može da nađe posao gde god želi. Ali mi smo ti, njene kolege, profesori, studenti, čitav Filozofski fakultet i novosadski univerzitet koji će osetiti najveće posledice zbog ovog što se dogodilo. Ja prva ne želim da ostanem na fakultetu ako nema mojih kolega.“

Podrška Jeleni Kleut (foto: Danijel Apro / Cenzolovka)
Milinkov je objasnila da Kleut samo u ovom semestru drži nastavu iz šest predmeta i da koordiniše program Komunikologija i odnosi s javnošću.
Mentorka je na osnovnim, master i doktorskim studijama i vodi realizaciju dve stručne prakse za studente.
„To znači da više od 20 studenata kojima je mentorka, kao i studenti koji pohađaju njene časove i treba da izađu na ispite takođe ostaju bez svoje profesorke. Dva studijska programa u procesu akreditacije vodi upravo ona i taj proces postaje ugrožen“, upozorava Milinkov.
„Vrlo uznemirujuć i zastrašujuć je način na koji najviše telo novosadskog univerziteta donosi svoje odluke. Ljudi koji sede u tom telu ćute na jasno kršenje procedure.“
Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu takođe su podržali profesorku Kleut.
„Hvala Vam na znanju, podršci i razumevanju. Red je na nas da se odužimo, ne damo Vas!“, naveli su u objavi na društvenim mrežama.
Akademska mreža Slobodan univerzitet iz Novog Sada dodaje da je odbrana Jelene Kleut „ujedno i odbrana univerziteta od političkog revanšizma“.
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) ranije je slučaj nazvalo „pokušajem osvete režima“.

Bezdušna ružičasta jutra: Televizije se naslađuju brutalnostima koje mame gledaoce - REM ih još hvali
Šta je pseudonovinarstvo: Nadrinovinari i ostali Vučićevi(ći)
Dezintegracija javnosti preko TV dnevnika: Gledaoci žive u različitim simboličkim realnostima
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.