
Foto: Medija centar Beograd
Stamenković je, u onlajn debati u organizaciji kancelarije predstavnika OEBS za slobodu medija, rekao da su u Republičkom javnom tužilaštvi još 2015. godine napisali protokole za niža tužilaštva kojima se predviđa urgentno delovanje u slučajevima napada na novinare.
Sada se radi na izmenama tih protokola, preciziranjem uputstava, rekao je Stamenković i napomenuo da nije problem u velikim gradovima, gde i jeste sedište većine medija, već u manjim sredinama.
Radićemo na tome i nadamo se saradnji sa novinarskim udruženjima, rekao je Stamenković.
Srbija je jedna od retkih država u kojima postoji zakonska odredba da su novinari posebno zaštićeni i tu smo u dobroj pozicji, a ne ulazim u druge delove zakona gde je možda potrebno bolje precizirati odredbe zaštite novinara i medijskog izveštavanja, rekao je Stamenković.
Imamo problem u praksi, kada govorimo o digitalnoj oblasti postavlja se pitanje ko je novinar. To su ljudi koji rade u redakcijama, imaju pres legitimacije i to je u redu, ali kada uđemo u digitalnu sferu to pitanje nije u potpunosti razjašnjeno, predočio je Stamenković.
Svako ko objavi bilo koju infomaciju na internetu, ako se on smatra novinarom i traži zaštitu, mi nemamo toliko ljudi da je pružimo, istakao je on.
Stamenković je dodao i da postoji utisak da šta god Republičko javno tužilaštvo sa policijom učini u pogledu zaštite novinara, od pojedinih predstavnika udruženja novinara biće kritikovani da ništa ne čine.
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.